Washington je odgovoran za rat između Izraela i Palestine

SAD su neprestano micale palestinske pritužbe po strani i potkopavale svaku mogućnost za konsenzus s dvije države, a time i svaku mogućnost za mir

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena, s neuspjelim američkim političkim odlukama u zapadnoj Aziji koje su donošene desetljećima, postavila je pozornicu za erupciju užasavajućeg nasilja koje danas vidimo u Palestini i Izraelu. Zaobilazeći palestinski cilj državnosti i umjesto toga tražeći simbolični sporazum o normalizaciji između Izraela i Saudijske Arabije, Washington je također previdio vlastitu regionalnu strategiju.

U ranim jutarnjim satima u subotu, oružano krilo Hamasa, Qassam brigade, pokrenulo je vojnu operaciju bez presedana protiv Izraela. Prizori palestinskih boraca koji ubijaju Izraelce u gradovima kao što je Ashkelon, dižu u zrak vojna vozila i ubijaju i zarobljavaju stotine izraelskih vojnika odmah su preplavili društvene mreže. Bila je to iznenadna ofenziva kakva nije viđena više od 50 godina. Također je predstavljao kolosalan neuspjeh za izraelsku vladu, vojsku te obavještajne i sigurnosne službe, zbog čega je premijer Benjamin Netanyahu objavio rat Pojasu Gaze. U SAD-u, osuda napada bila je jednoglasna i dvostranačka, jer su izabrani dužnosnici izrazili svoje ogorčenje zbog gubitka života Izraelaca. No, u svim tim izjavama niti jedna strana nije prepoznala ulogu koju su američke administracije imale u ovome napadu. Washington, s većinom kolektivnog Zapada, već gotovo 17 godina nameće sankcije Palestinskoj upravi (PA). Mirovni proces između Izraelaca i Palestinaca, s ciljem postizanja ‘rješenja dviju država’ po kojem bi Izrael i Palestina postojali jedna uz drugu kao neovisne, međusobno priznate države, zapravo je mrtav otprilike dva desetljeća, s posljednjim neuspjelim pokušajem pritiska na izraelsku vladu ne bi li ju se natjeralo na pregovore, što se dogodilo pod bivšim američkim predsjednikom Barackom Obamom.

2006 godine parlamentarni izbori održani na Okupiranom palestinskom teritoriju (OPT) rezultirali su uvjerljivom pobjedom Hamasa. Zabilježeno je da je američka predsjednička kandidatkinja Hillary Clinton izjavila u to vrijeme sljedeće: “Mi, Sjedinjene Američke Države trebali smo učiniti nešto kako bismo utjecali na pobjedu određene strane”. Iako se SAD nisu miješale, američka vlada odlučila je sankcionirati Gazu i prekinuti dotok pomoći PA, nakon što izbori nisu pogodovali stranci Fatah koju je financirala. Bivši američki predsjednik Jimmy Carter, koji je posredovao u sporazumu iz Camp Davida iz 1979., sporazumu koji je normalizirao odnose između Egipta i Izraela, rekao je sljedeće o pristupu američke vlade u to vrijeme: ”Ako sponzorirate izbore ili promičete demokraciju i slobodu oko sebe u svijetu, onda kada ljudi donesu vlastitu odluku o svojim vođama, mislim da bi sve vlade trebale priznati tu administraciju i dopustiti im formiranje njihove vlastite vlade”.

Ne samo da se Washington aktivno suprotstavio demokratskim izborima u OPT-u, otišao je i korak dalje i opskrbio Palestince oružjem iz stranke Fatah, planirajući državni udar koji bi ih iskoristio za svrgavanje vlade Hamasa, formirane unutar Gaze. Plan je dramatično propao i Hamas je nakon krvavog građanskog rata izbacio Fatah iz Gaze, potpuno zauzevši teritorij, na što je izraelska vlada odgovorila uvođenjem sveobuhvatne vojne blokade. Za razliku od drugih globalnih sila kao što su Rusija i Kina, SAD nikada nisu razmišljale o tome da Hamasu daju priliku za upravljanje kako je Carter predložio. Umjesto toga, svaka je američka vlada odbila surađivati s Hamasom, smatrajući je terorističkom organizacijom, ali potpuno ignorirajući palestinsku političku stranku i ne formulirajući nikakvo rješenje za situaciju koja se odvija unutar Gaze. Zapravo, američka vlada svaku veću palestinsku političku stranku ili pokret smatra terorističkom organizacijom, osim glavnog ogranka Fataha koji djelomično kontrolira Zapadnu obalu. Deklaracija o načelima, prvi sporazum u sporazumu iz Osla, potpisana je na travnjaku Bijele kuće prije više od 30 godina. Sporazumi su trebali riješiti sukob u razdoblju od pet godina, ali su propali zbog toga što SAD nisu uspjele biti učinkovit neutralni mirovni posrednik. Tijekom administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, Washington je u potpunosti napustio dvo-državno rješenje, kroz postizanje sporazuma o normalizaciji između arapskih nacija i Izraela. Pitanje palestinske državnosti, za koje se UN slaže da bi se trebalo riješiti dvo-državnim rješenjem, stavljeno je po strani kao ne pitanje, a jedini adut za pregovaranje koji su posjedovali Palestinci, arapsko-izraelska normalizacija, stavljen je u drugi plan.

Kako su palestinske političke stranke odgovorile na normalizaciju 2018.? Oni su velikom većinom odabrali nenasilnu borbu, uključujući i Gazu, gdje je Hamas podržao ‘Veliki prosvjedni hod povratka’, masovni prosvjedni pokret koji je trajao oko godinu dana. Većina prosvjednika bila je miroljubiva, ali u vijestima su dospjele relativno male skupine Palestinaca koje su vršile sabotažu i protu-izraelsku agresiju blizu granične ograde. Kao odgovor, izraelske snage ubile su stotine Palestinaca i ranile gotovo 10.000. Na izraelskoj strani nije bilo niti jednog mrtvog vojnika ili civila, dok su izraelski snajperisti gađali žene, djecu, novinare, osobe s invaliditetom i zdravstvene djelatnike, stoji u izvješću UN-a o ljudskim pravima o demonstracijama. Kako su SAD reagirale na stotine tisuća nenaoružanih palestinskih prosvjednika koji su hodali prema ogradi između Gaze i Izraela? Ignorirala ih je i nastavila težiti arapsko-izraelskoj normalizaciji.

Pod Bidenovom administracijom, dvo-državno rješenje također je stavljeno na stranu, dok je nevolja Palestinaca ignorirana kao beznačajna. Umjesto traženja rješenja za nasilje koje neprestano eskalira do razina neviđenih u zadnjih 20 godina, tijekom posljednje dvije godine, posebno na Zapadnoj obali, Biden je odlučio skrenuti pogled i forsirati saudijsko-izraelsku normalizaciju odnosa. Dogovor između Saudijske Arabije i Izraela također bi imao potencijal rušenja iransko-saudijskog zbližavanja, u kojem je ranije ove godine posredovala Kina, uz potencijalno uvlačenje Washingtona u otvorenu konfrontaciju s Jemenom. Umjesto nastojanja ispunjavanja vanjskopolitičkih obećanja koja je dao na početku svog mandata, Biden je napustio ideju oživljavanja iranskog nuklearnog sporazuma i okončanja rata u Jemenu. Također je odlučio pokušati zadati smrtni udarac palestinskoj državnosti.

Ono što je Hamas upravo učinio iz Gaze nikada se ne bi dogodilo da su SAD imale donekle racionalan pristup regiji. To se čak moglo spriječiti da su SAD predstavile politički plan za de-eskalaciju rastućih napetosti na okupiranim područjima. Umjesto toga, američka je vlada odlučila previdjeti naoružane skupine u Gazi dok je pokušavala uništiti njihov cilj. Koji su razlozi toga? Otmjena fotografija koju Biden može iskoristiti kako bi odveo svoju Demokratsku stranku do pobjede na predsjedničkim izborima 2024., tvrdeći da je donio mir Bliskom istoku. Zbog trenutnog sukoba, čini se da normalizacija ionako neće biti uskoro na stolu, što bi značilo da Hamasova ofenziva nije samo zadala udarac Izraelu, već i SAD-u.

Sad kad je Izrael u ratu s Gazom, što rade Sjedinjene Američke Države? Osuđuju jednu stranu, dok naoružava Izrael i daje zeleno svjetlo svakoj akciji koju poduzme. U početku je Washington čak odbio potaknuti prekid vatre, za razliku od pritiska Moskve i Pekinga. Bijela kuća odbija priznati svoju ulogu u stvaranju sadašnjeg nasilja i nastavlja s potpuno istom retorikom i političkim odlukama koje su dovele do užasavajućeg rata kakvog danas gledamo.

Autor: Robert Inlakesh