fbpx

Uoči summita “Kina+16” u Dubrovniku u Bruxellesu zavladala antikineska histerija

Dubrovnik

Iako nacionalne vlade izražavaju spremnost za suradnju s Kinom, a italja se čak i službeno pridružila projektu Novog puta svile, Europska komisija se drži kursa Bijele kuće i u Kini vidi prijetnju.

U vrijeme kada se u Hrvatskoj očekuje velika konferencija “Kina + 16”, na kojoj će sudjelovati velika kineska delegacija od 250 dužnosnika i 350 poduzetnika prevođenih premijerom Li Keqiangom, Bruxelles širi antikinesku histeriju.

Naime, krajem ovog tjedna će se u Dubrovniku održati veliki summit “Kina + 16” koji će se održati pod geslom “Otvorenošću, inovacijom i partnerstvom gradimo nove mostove”. Summit započinje otvaranjem poslovnog foruma u hotelu Rixos, koji bi trebao okupiti 900 gospodarstvenika iz kineskih i europskih kompanija.

Forum će otvoriti premijeri Hrvatske i Kine, a očekuju se i govori ministara gospodarstva. Poslovni forum potrajat će cijeli dan, a na njemu će se održavati i B2B sastanci, format rezerviran za gospodarstvenike.

Nakon sjednice bi se trebalo potpisati niz bilateralnih ugovora između 16 država istočne i srednje Europe i Kine, što je format za gospodarsku suradnju po kojem je skupina i dobila ime.

Osim Kine, skupinu čini 16 zemalja, a to su članice EU Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija, te Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora i Srbija.

I dok Bruxelles širi strahove i tvrdi da je ovo jedan od načina da se podijeli europski blok, političari i analitičari iz Kine i nekih zemalja srednje i istočne Europe odbacuju takvu procjenu. Kažu da je svrha platforme njegovati dobre odnose i poticati gospodarsku suradnju.

“Suradnja između Kine i središnje i istočne Europe sastavni je dio suradnje između Kine i EU. Ona šalje pozitivan signal na svjetskoj pozornici kao potporu slobodnoj trgovini”, rekao je Jin Ling, stručnjak za europska pitanja na Kineskom institutu za međunarodne odnose.

Bruxelles: Brexit je paralizirao Europu, a Kina uživa

Brexit - zlatni novčić

Međutim, europski povjerenik za proračun Günther Oettinger je izjavio kako su vremena za Europsku uniju teška zato što dugotrajni proces Brexita oduzima Europi novac, živce i snagu, što ide na ruku Kini, prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung. Izjava je prilično neuvjerljiva, jer Peking nije imao nikakav utjecaj na ishod referenduma i cirkus kojem svjedočimo u europskim institucijama i Londonu oko izlaska Velike Britanije iz EU. Europa se zatvara u sebe, što omogućava Kini da krene naprijed i popuni praznine. Istodobno, brojni europski političari strahuju da će Kina aktivnom suradnjom s istočnoeuropskim državama nastojati potkopati jedinstvo EU, rekao je Oettinger.

Povjerenik EU za proračun, Günther Oettinger, upozorio je kako bi Europa zbog Brexita mogla biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na Kinu, piše Frankfurter Allgemeine. Prema Oettingeru, “Europa je paralizirana”.

“Proces Brexita traje već dvije godine, oduzimajući Europi napore, živce i novac. S time postajemo slabiji, a Kina izvlači najveću korist“, kazao je povjerenik EU.

Iz ove se izjave da zaključiti kako bi brojni projekti u srednjoj i istočnoj Europi bili pokrenuti s novcem zemalja zapadne Europe, a ne Kine, ali su oni paralizirane zbog Brexita i ne mogu se posvetiti poticanju razvoja novih članica, što nije istina.

Oettinger kaže da kineske vlasti ubrzano napreduju u svojoj strategiji i svugdje popunjavaju praznine koje Europa, koja je zauzeta samom sobom, ne može ispuniti. Kao primjer, političar navodi sferu umjetne inteligencije i tehnologije 5G. Istodobno Oettingeru vjeruje da Europa još uvijek ima šanse, ali u ovom trenutku Velika Britanija mora jasno definirati što želi.

Kako se navodi u novinama, nedavno je premijer Kine Li Keqiang demantirao tvrdnje da Peking navodno želi razbiti EU.

“Potpuno podupiremo proces europske integracije i želimo vidjeti ujedinjenu i prosperitetnu Europu”, rekao je nedavno kineski premijer Li Keqiang.

Prema kineskom premijeru, intenzivna suradnja Kine sa zemljama srednje i istočne Europe “promiče skladan razvoj unutar EU i koristan je dodatak odnosima između Kine i Europe”. Li Keqiang je naglasio da zajednički interesi Kine i EU prevladavaju razlike.

Frankfurter Allgemeine Zeitung podsjeća da je ranije Peking optužen za pokušaj podjele EU kroz intenzivnu suradnju s istočnoeuropskim zemljama. Prošle godine se Li Keqiang također sastao s čelnicima 16 zemalja istočne i srednje Europe, što je izazvalo zabrinutost u Bruxellesu. Sada svjedočimo novom sastanku u Dubrovniku, a format China-Central and Eastern Europe Investment Cooperation Fund, ili “Kina + 16”, je srednjoročna strategija Pekinga u okviru koje će se ovakvi sastanci održavati do 2027. godine.

Prema brojnim europskim diplomatima, Kina, koristeći se principom “podijeli i osvoji”, želi potkopati jedinstvo EU, zaključuje njemački list, ne spominjući koji su to “brojni drugi diplomati” i citirajući samo Oettingera.

Le Monde: Slom sovjetskog bloka nije doveo do prosperiteta istoka

Vijeće Europe Savet Evrope Council of Europe

Podsjetimo da je Kina prvu ovakvu konferenciju organizirala prošle godine i ranije su se svi projekti dogovarali na bilateralnoj razini. Mnoge zemlje su postale dio Europske unije u vrijeme dok se Kina bavila svojim problemima i bila na početkom silovitog gospodarskog uspona, ali Stara Europe je potpuno zanemarila istok i nije mu donijela željeni prosperitet. Logično je da vlade zemalja srednje i istočne Europe prihvate ponude za unosne i obostrano korisne projekte, što je, kao što smo rekli, učinila čak i Italija, zanemarivši upozorenja Washingtona i Bruxellesa.

Da su Njemačka, Francuska, Benelux i ostale zemlje Stare Europe osigurale znatan gospodarski rast novim članicama EU, Kina sigurno ne bi imala prostora za ovako velika ulaganja, koja će se teško odbiti.

Le Monde je uzeo primjer Poljske, zemlje koju se uzima za primjer gospodarskog procvata nakon pada “komunističkog režima”. Međutim, stvari ne stoje onako kako tvrde analitičari. Le Monde navodi kako nakon pada “komunističkog režima” u Poljskoj situacija svake godine postaje sve teža. Zatvorila su se državna poduzeća, ali to nije dovelo do procvata privatnog poslovanja i pojave novih radnih mjesta. Osim toga, stanovništvo istočnog dijela zemlje masovno odlazi u zapadne zemlje, što samo pridonosi daljnjem osiromašenju i pustošenju regije i zemlje u cjelini.

Francuski list je za primjer uzeo Poljsku, ali je situacija u svim zemlja gotovo ista, uz nešto manji odljev stanovništva i ne tako primjetno siromaštvo u Republici Češkoj.

Opisujući život u gradu Nurzec-Stacja Le Monde kao da piše o gradovima istočne Hrvatske, cijele Bugarske, Rumunjske, provincija baltičkih zemalja ili ostatka istočne i srednje Europe, takozvanog bivšeg socijalističkog tabora. I dok se u metropolama nekako može živjeti i raditi, EU je uništila provincije bivših “komunističkih režima”. Sada tu prazninu popunjava Kina i Bruxelles je upalio zvono za uzbunu.

Uništena Poljska provincija

Poljska

Dugo vremena se život malog grada Nurzec-Stacja u istočnoj Poljskoj vrtio se oko željezničke stanice, kaže Le Monde, kao da opisuje Vinkovce, grad koji je bio željezničko čvorište u jugoistočnoj Europi i kroz kojeg je na ranžirnom teretnom kolodvoru dnevno prolazilo na tisuće vagona, zapošljavajući stotine, ako ne i nekoliko tisuća ljudi samo na razdvajanju i spajanju kompozicija koje su kasnije išle u svim smjerovima Europe i prema Bliskom istoku.

Pišući o Nurzec-Stacji, Le Monde navodi kako je u mjestu mala zgrada od opeke i kamena sagrađena 1905. godine, kada je zemlja bila u sastavu Ruskog carstva, a preko ove postaje je išla željeznička pruga koja je služila za isporuku robe u susjednu Bjelorusiju. ’50-ih godina XX stoljeća su se tamo nalazila skladišta oružja, neposredno u blizini željezničkog kolodvora, a oko 300 vojnika i njihovih obitelji je živjelo u gradu.

“Zahvaljujući njima, kao i postrojenjima za preradu drva, grad je počeo cvjetati”, prisjeća se gradonačelnik mjesta Piotr Jaszczuk.

Međutim, nakon raspada sovjetskog bloka su privatizirane tvornice, da bi se potom, jedna po jedna, počele zatvarati. Malo kasnije, 1999. godine, vojska je također “spakirala svoje kofere”. Od tada se stanovništvo grada nastavlja smanjivati, a komercijalna poduzeća se zatvaraju. Na novouređenom željezničkom kolodvoru, djelomično pretvorenom u knjižnicu, vlakova je sve manje i manje.

“Naš grad je lijep, ali niti jedan investitor ne želi biti tako blizu Bjelorusiji. Većina poljskog izvoza odlazi u Njemačku s drugog kraja zemlje, tako da se cijela industrija tamo razvija na zapadu Poljske”, žali se načelnik grada.

Prema pisanju lista, 2017. godini je BDP po glavi stanovnika regije u kojoj se nalazi Nurzec-Stacja iznosio je 11 800 eura, dok je u Varšavi bio 45 700 eura godišnje. Nešto bolji BDP po glavi stanovnika s 23 100 eura ima Donja Šleska ili 22 800 eura Velika Poljska na Zapadu, koja je središte ekonomskog života zemlje, ali još uvijek upola siromašnija od prijestolnice Varšave.

Točno je da su na zapadu Poljske pogone izgradili Volkswagen, Siemens i LG, dok su multinacionalni divovi IBM, Capgemini ili HSBC svoje usluge smjestili u Krakovu, sve na štetu istoka zemlje.

Kao i u mnogim drugim zemljama bivšeg socijalističkog tabora, ovaj “ponor” je doveo do masovnog egzodusa lokalnog stanovništva zapuštenih poljoprivrednih područja, koja su u Poljskoj počela dobivati zamah odmah nakon pada komunističke vlasti 1989. godine.

I ovdje je za sve kriva Rusija

Vladimir Putin - poruka Poljskoj

Međutim, prema riječima stručnjaka Instituta za ruralni razvoj i poljoprivredu u Varšavi, podjela može biti i posljedica dugogodišnje fragmentacije zemlje koja je trajala do početka XX stoljeća. Ako su zapad i jug zemlje bili pod utjecajem Prusije i Austro-Ugarske i tamo je prevladavao industrijski razvoj i prerada velikih poljoprivrednih zemljišta, istokom vladala Rusija, gdje su mala gospodarstva bila dominantan oblik proizvodnje.

“Ta se podjela tijekom komunističkog režima samo intenzivirala, kada su velika ulaganja išla i na zapad, a ne na istok”, tvrdi poljski stručnjak.

Nakon pada komunizma, tranzicija ka kapitalizmu na istoku nije bila laka, bilježi poljoprivrednik Mihael Kuptel, čija je obitelj uspjela kupiti 7 hektara državnog zemljišta i doći do 300 hektara poljoprivrednog zemljišta. Mnogi poljoprivrednici koji su državna zemljišta pretvorili u privatne zadruge propali su zbog nedostatka komercijalnog iskustva, a drugima koji su uspjeli je bilo teško naći zamjenu nakon njihova umirovljenja i ugasili su gospodarstva.

“Mladi ljudi ne žele raditi tako naporno”, rekao je Kuptel.

Jednu trećinu zemlje koju obrađuje Mihaelovo poduzeće su unajmila djeca bivših seljaka koji su se preselili u grad ili u inozemstvo.

Iz obližnjeg grada Siemiatycze svakodnevno odlazi na desetke autobusa u Bruxelles. Prema riječima jednog od vozača, koji je taj prijevoz pretvorio u vlastiti posao, broj odlazaka znatno se povećao nakon 2004. godine, kada je Poljska postala dio EU.

“U Belgiji ima više radnih mjesta i bolje su plaće, to je sve”, primjećuje.

“Ovaj val emigracije samo pojačava negativnu spiralu u kojoj u područjima pogođenim ovim problemom padaju prihodi proračuna, teže je pružati javne usluge i više nikome nisu privlačna” , analizira situaciju Przemislav Sleshinsky, stručnjak Poljske akademije znanosti.

“Kada sam počela raditi 1991. godine, u našem naselju postojale su četiri škole, a sada je samo jedna. Nadamo se da ćemo preživjeti barem do odlaska u mirovinu”, kaže Galina Treschotka, učiteljica u selu Dubiche-Tserkivna, nedaleko od Belovezhskaya Pushcha.

Sa svakim izgubljenim đakom se smanjuje državno financiranje, što znači da je potrebno pronaći sredstva u ruralnoj riznici kako bi se održao rad škole, žali se čelnik naselja Leon Malashevsky, dodajući da su nade za budućnost regije povezane isključivo s prodajom praznih dvorišta i seoskih kuća za odmor ljudima iz okruga oko glavnog grada.

“Zahvaljujući pomoći strukturnih fondova EU kuće ćemo opremiti solarnim panelima, popraviti kanalizaciju i poboljšanje kvalitete života možda privuče ljude”, nada se gradonačelnik.

U isto vrijeme, Malashevsky ne vjeruje u obećanja vlasti, posebice za poboljšanje prometnih veza u regiji. Prema njegovim riječima, prije povećanja broja autobusa, je potrebno popraviti sve ceste u regiji. Ali to, po mišljenju sugovornika francuskog lista, neće riješiti glavni problem istočne Poljske, jer tamo “nema radnih mjesta”.

Poznata realnost, ne samo za stanovnike poljskih provincija, već i u nas i bilo gdje u zemljama srednje i istočne Europe. Svako radno mjesto je dobrodošlo i svaki projekt koji se ne gradi iz geopolitičkih i geostrateških interesa, što nije slučaj s Kinom. Zemlje Stare Europe, čak i a ako imaju veće plaće, nemaju što ponuditi i bore se sa svojim problemima. Francusku ne treba posebno spominjati, ali i Njemačka se bliži stagnaciji ekonomije, dok neki čak predviđaju recesiju. Ulaganja iz strukturnih fondova EU, kao što vidimo, nisu baš preporodili Poljsku, kao što mnogi vole tvrditi. Odbiti Kinu u ovom trenutku bi bilo ravno samoubojstvu, ali je to žrtva koju Bruxelles i Washington traže da istok Europe prinese na “sveti oltar atlantske solidarnosti”.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
72 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.

Izbornik