Nova studija informatičke tehnologije o glasovnim asistentima rezultirala je stvaranjem liste sa više od 1.000 riječi koje mogu pokrenuti uređaje da započnu narušavanje privatnosti korisnika i slušanje razgovora u blizini.
Dok su vlasnici glasovnih asistenata više puta uvjeravani da će njihovi uređaji ostati neaktivni dok se ne uključe, novo istraživanje koje su proveli njemački Ruhr-Universitat Bochum (RUB) i Institut za sajber sigurnost i privatnost Bochum Mak Planck identifikovali su više od 1.000 riječi i izraza koji nehotice aktiviraju uređaj.
Lista pojmova sadrži riječi na engleskom, njemačkom i kineskom jeziku.
Na primjer, čuje se kako lik Phil Dunphy iz ABC serije „Moderna porodica“ kaže „Hey Jerry“ tokom jedne epizode, što pokreće Appleovu Siri pomoćnicu da se aktivira.
Istraživači izričito objašnjavaju da je pozdrav televizijskog lika „pobrkan sa „Hey Siri.“
Istraživači su objavili tri dodatna primjera, uključujući jedan u kojem uređaj Google Nest zamjeni izjavu lika na televiziji koji kaže „OK, who is reading“ sa „OK Google“.
Vrijedi napomenuti da, uprkos dostupnim podacima i primjerima istraživanja, cijeli rad studije tek treba da bude zvanično objavljen, navodi Ars Technica.
Međutim, kratak opis autora Lea Schönherra, Maximiliana Golla, Jana Wielea, Thorstena Eisenhofera, Dorotheae Kolossa i Thorstena Holza pokazuje da uređaji imaju mogućnost upada u privatne razgovore i privatnost potrošača uopšte.
„Uređaji su namjerno programirani na pomalo opraštajući način, jer bi trebalo da razumiju svoje vlasnike. Zbog toga je veća vjerovatnoća da će se pokrenuti prečesto, nego da neće“, rekao je Kolossa u saopštenju RUB o istraživanju.
Iako se glasovni pomoćnici prodaju kao uređaji koji ostaju neaktivni dok se ne pozovu, najbolja praksa za očuvanje privatnosti može biti isključivanje, deaktivacija ili onemogućavanje uređaja dok nisu potrebni – ili uzdržavanje od omogućavanja funkcija glasovnog asistenta u potpunosti.
“Sa gledišta privatnosti, ovo je naravno alarmantno, jer ponekad vrlo privatni razgovori mogu završiti kao javni”, rekao je Holz. „Međutim, sa inženjerskog stanovišta, ovaj pristup je sasvim razumljiv, jer se sistemi mogu poboljšati samo korištenjem takvih podataka. Proizvođači moraju da uspostave ravnotežu između zaštite podataka i tehničke optimizacije. “
