Likovni svijet Davora Vrankića, umjetnika svjetskog glasa

I promise you a miracle
0

U svijetu cijenjen i priznat hrvatski likovni umjetnik Davor Vrankić olovkom crta osebujne i kompleksne crteže. Nedavno je u Parizu izlagao na samostalnoj izložbi pod nazivom “Neka bude svjetlo / Que la lumière soit”. Djela mu se nalaze u stalnome fondu niza svjetskih muzeja i privatnih kolekcija, među kojima je i američki Museum of Modern Art. Česti motivi Vrankićevih crteža su kaotični prikazi hibridnih izobličenih likova. Prikazani oblici istovremeno djeluju i zastrašujuće i groteskno.

Hrvatski likovni umjetnik Davor Vrankić nedavno je imao samostalnu izložbu u Parizu pod nazivom “Neka bude svjetlo“. Poznavatelje lika i djela grafičkog virtuoza koji se nalazi u samom vrhu svjetskih imena suvremene umjetnosti to i ne čudi. Već dulji niz godina ovaj rođeni Osječanin živi i djeluje u Parizu, a kao vrlo produktivan autor iza sebe broji na desetine samostalnih i grupnih izložbi i projekata. Nagrađivan je i cijenjen ne samo u Europi, već i na drugim kontinentima. Osobito je prihvaćen u SAD-u, u čijem se Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku (MoMA) njegovi crteži čuvaju kao dio stalnog postava.

Galerija Julio Gonzalez - Davor Vrankić

Galerija Julio Gonzalez – Davor Vrankić

 

Osebujnost autorskog izričaja

Ono što je svojstveno umjetniku Davoru Vrankiću je izrada crteža tehnikom klasične olovke na papiru. Na taj način spaja dvije suprotnosti. Jedna je krajnost minimalistički izbor radnog alata, a druga izrada vrlo detaljnih i složenih djela. To čini vrlo maštovito i na različitim, često velikim, formatima.

Druga Vrankićeva osebujnost je likovno prenošenje dojmova neposrednog trenutka. Tako svoje djelo ne priprema ni sadržajno, niti prostorno, niti ih planira u skicama. Sklon je prepustiti se trenutnom osjećaju koji nastaje tijekom stvaranja.

Stvara u svom ateljeu u Parizu, ali i na različitim drugim mjestima i umjetničkim studijima lako se prilagođavajući novome radnom prostoru. Nakon početnog traženja u različitim tehnikama, u konačnici se odlučio za olovku. Sada koristi jedan jedini tip olovke, 2B. Tvrdi kako ga moda u umjetnosti ne zanima, pa voli raditi suprotno od trenutnih likovnih strujanja.

Motivi iz Vrankićevih djela

Vrankićevi crteži često su nestvarni, ali na rubu djelovanja poznatim. Koristeći se tehnikom crtanja bliskom fotorealizmu postiže skoro pa prepoznatljivost nacrtanih bića koja u stvarnosti ne postoje. U njegovim crtežima ima različitih, često morbidnih i kaotičnih motiva. Nalazimo nepostojeću i postojeću prirodu, žive i nežive životinje, ljude i njihova križanja. Često izobličene i zastrašujuće likove kombinira s realnim motivima. Igra se sa suprotnostima, pa promatrač ne može odlučiti bi li ga groteskni oblici iz Vrankićevih djela odbili ili privukli. Kao da na taj način želi poručiti da uz našu, postoje i druge percepcije stvarnosti.

Križanja su vidljiva i u sadržajnim elementima koje crpi iz pop-kulture, stripa, suvremenog filma, znanstvene fantastike, srednjovjekovne mistike, crno-bijelih fotografija, pa i računalnih igrica.

Profesionalni put i svjetska afirmacija

Još kao srednjoškolac, Vrankić je crtao stripove koji su ga zatim potaknuli da dublje istraži likovni svijet. Studirao je na sarajevskoj Likovnoj akademiji, odakle se nakon druge godine prebacio na zagrebačku Likovnu akademiju, gdje je diplomirao u klasi prof. Ante Kuduza. Nakon diplome, s 26 godina odlazi u Pariz gdje, družeći se s raznovrsnim umjetnicima, pronalazi svoj izričaj. Tamo stvara, a i povremeno daje tečajeve crtanja. Istovremeno pohađa Fakultet Paris VIII gdje studira Arts plastiques.

Desetljeće nakon odlaska u Pariz, odlučio se za put u SAD kako bi svoje radove predstavio newyorškim galerijama. Tada mu se dogodila situacija slična onima iz filmskih scenarija. Kofer s crtežima mu je ukraden. Naizgled najgore što se moglo dogoditi donijelo mu je nešto sasvim suprotno. Kradljivac je ukradene umjetnine izložio na ulici s ciljem da ih proda. I prodao ih je, poznatome Albertu Mantilli. Pronicljivi dizajner zaključio je o čemu je riječ i kontaktirao stvarnoga vlasnika čije je podatke pronašao u koferu. Od tog presudnog trenutka započela je američka karijera i svjetska umjetnička afirmacija Davora Vrankića.

Izložbe i trenutni postav

Vrankić je pored mnogobrojnih američkih muzeja i galerija izlagao u poznatom Muzeju moderne umjetnosti, skraćeno MoMA. Njegovi se radovi nalaze i u trajnoj postavi ovoga muzeja u centru Manhattana. Unutar kolekcije sakupljača umjetnina svjetskoga glasa Ronalda Stevena Laudera našla se i nekolicina uradaka Davora Vrankića.

Izlagao je diljem Francuske, u Nizozemskoj, Mađarskoj, Italiji, Kini. Naravno, i u Hrvatskoj. Autorovi crteži izloženi su i u nekolicini javnih prostora u rodnome Osijeku.

Posljednja samostalna Vrankićeva izložba „Neka bude svjetlo“ bila je postavljena u Galeriji Julio Gonzalez u predgrađu Pariza. U njezinom katalogu stoji zanimljiva misao prema kojoj ovaj retro-futuristički pripovjedač podsjeća da je stvarno stanje svijeta kaos. Davor Vrankić trenutno, do 10. prosinca ove godine, izlaže na grupnoj izložbi MUES u istome gradu. Ako vas put kojim slučajem nanese u Pariz, navratite u Galerie 24b i prepustite se dojmovima koje će na vas ova iznimna djela zasigurno ostaviti.


Davor Vrankić

Davor Vrankić
davor.vrankic@gmail.com
http://www.davorvrankic.net

 

 

Ostavite komentar

avatar
10000
  Pretplati se  
Obavijest

POVEZANE VIJESTI

Izbornik