Mars je možda nekada imao uslove pogodne za razvoj RNK i života

Planet Mars - Život na Marsu

Mogućnost života na Marsu dominirala je u istraživanju naučnika koji traže planetu osim Zemlje koja je sposobna da obezbijedi staništa u kojima će vanzemaljske vrste moći da se pojave i opstanu.

Uslovi na Marsu mogli su biti gostoljubivi za formiranje molekula RNA (ribonukleinska kiselina), tvrde istraživači .

Tim istraživača koji je vodio planetarni naučnik Angel Mojarro sa MIT-a modelirao je geohemijske uslove planete prije četiri milijarde godina, na osnovu današnjih saznanja o Marsovoj geohemiji.

“U ovoj studiji sintetiziramo posmatranja prikupljena na  i oko Marsa i modeliranje njegove rane atmosfere u rastvorima koji sadrže raspon pH i koncentraciju prebiotički relevantnih metala, obuhvatajući različita vodena okruženja”, napisali su istraživači.

“Zatim eksperimentalno utvrđujemo kinetiku propadanja RNA usljed hidrolize koja nakuplja metal i procjenjujemo da li je rani Mars mogao da bude pogodan za nakupljanje dugovječniih RNA polimera.”

Ako j esve ovo tačno, na Marsu se život mogao formirati u skladu sa hipotezom svjetske RNK, koja pretpostavlja da je dio evolucionog procesa da RNA prethodi DNK (deoksiribonukleinska kiselina) u kojoj su u velikoj mjeri naše genetske informacije.

RNK se samoobnavlja i sposobna je da katalizuje ćelijske hemijske reakcije kao i da čuva genetske informacije. Međutim, krhkija je od DNK i na kraju je zamjenjena istom.

Da bi se RNK formirala na prvom mjestu, međutim, potrebni su određeni geohemijski uslovi. Istraživanje tek treba da bude proučeno, ali moglo bi nas približiti otkrivanju života na Crvenoj planeti.

Naša sredstva za otkrivanje života na Marsu su ograničena zbog čiste udaljenosti koja ograničava stepen u kojem se tehnologija može koristiti za istraživanje i razumjevanje Marsa.

Geohemijska istorija planete, međutim, može se koristiti za utvrđivanje da li je Mars u jednom trenutku bio barem gostoljubiv za život, i da li ga tražimo na pravim mjestima.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

7
Ostavite komentar

avatar
10000
 
4 Grupirani komentari
3 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
7 Komentatori
GrgoKileMarkoradesumarshumadinac Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
Obavijest
Dopizdilomi
Gost
Dopizdilomi

Nakon dugogodišnjeg rata Mars je napravio oružje za uništavanje planeta i raznio je neprijatelja tj. petu planetu od Sunca u sistemu a na tom mjestu se sada nalazi asteroidni pojas. Prilokom eksplozije pomaknuta je orbita Marsa i uništen zaštitni omotač te su Marsijanci došli na Zemlju, zatukli dinosaure i tu se nastanili. Dalje nam je sve poznato. Kratak pregled prapovijesti.

shumadinac
Gost
shumadinac

Kako rešti problem istraživanja Marsa? Objaviti da tamo ima mnogo zlata!
Za par godina bi tamo bili pronađeni i ostaci dinosaurusa, piramide, leteći tanjiri… možda i zlato.

Marko
Gost
Marko

Možeš objaviti što hoćeš ali tamo čovjek nikada neće otići a ni bilo kakva letjelica, jer stučnjaci NASE govore da još nemaju tehnologiju za proći kroz Van Allenove pojasove zračenja i temperaturu koja iznosi preko 2000 celzijevih stupnjeva, a da su onu tehnologiju iz 1969. izgubili i da im je sada problem napraviti novu tehnologiju! hahaha
A da u Čileanskoj pustinji Atacami vrše ispitivanja ima li života na Marsu! hahaha To svatko može provjeriti na sajtu NASE

dulebg
Gost
dulebg

Ja mislim da život dođe na kamičku, odvaljenom sa neke druge planete. Prostije životne forme se zamznu i mogu milionima godina da putuju, dok ne padnu negde gde im prija. Isto tako: čuvene epidemije nastale su možda zbog dolaska novog oblika života, na koji postojeće vrste nisu imale imnunitet.
I još: niko ne zna u koji oblik života da svrsta gljive? Valjda što su došle iz drugog pravca?

radesumar
Gost
radesumar

Pozz Dule!

Gljive su ti neš između biljaka i životinja, tj. imaju neke osobine svojstvene i jednima i drugima, ali ono šta je najvažnije je da su one saprofitski organizmi, znači hrane se ili mrtvom organskom tvari (preduslov je znači da ima i nekih drugih organizama u okruženju) ili parazitiraju na drugim organizmima (sa biljkama uspostavljaju i neku vrstu simbioze, primjerice lišajevi…). Po meni najveće šanse za ‘putovanje’ svemirom, i nastanjivanje drugih planeta ti imaju autotrofni mikroorganizmi, recimo autotrofne ili kemosintetske bakterije.

Primjerice, imaš na dnu Marijanske brazde, znači preko 10000 metara pod morem (ogroman tlak) i još u blizini podvodnih vulkana koji oslobađaju ogromnu toplinu i razne kemijske spojeve kolonije kemosintetskih bakterija koji su se prilagodile na te uslove i tamo opstaju…

Čuo sam i ja za spore gljiva na površini ISSa u svemiru, ili u unutrašnjosti nuklearnog reaktora Černobil, ali kako nisu autotrofi i općenito im je ekološka niša jako uska (‘tijelo’ jedne gljive, iliti micelij, ti se u potpunosti nalazi pod zemljom, dok ono kaj vidiš na površini, pa ubereš i jedeš su plodni organi, čitaj spolovila :D) smatram da one same nebi mogle stvoriti niti sebi niti drugim organizmima preduslove za razvoj života na nekoj bez života planeti.

Kile
Gost
Kile

Kad je vjerojatno bio prva Zemlja

Grgo
Gost
Grgo

Zašto bi oblik života izvan zemlje trebali tražiti u obliku kakav se nalazi na zemlji. Možda je DNK ili RNK samo jedan on bezbroj načina kako se oblikuje život u svemiru

POVEZANE VIJESTI

Izbornik