Američka svemirska letjelica New Horizons, koja se trenutno nalazi gotovo 10 milijardi kilometara od Zemlje, uspješno je izašla iz najdužeg hibernacijskog razdoblja u svojoj povijesti. Nakon 321 dana mirovanja, stigao je radio signal koji potvrđuje da su svi sustavi u punoj funkciji. Znanstvenici diljem svijeta odahnuli su jer su se bojali da bi zbog poodmakle dobi sonde buđenje moglo biti kobno. Signal buđenja New Horizons putovao je 8 sati i 52 minute do Zemlje.
Kada je 2006. godine lansirana, New Horizons je imala jasan cilj. Doletjeti do Plutona i otkriti tajne tajanstvenog svijeta na rubu Sunčevog sustava. Godinama kasnije, 2015., ispunila je taj zadatak spektakularno. Svijet je tada prvi put ugledao detaljne snimke Plutona s onim prepoznatljivim golemim srcem koje je postalo simbolom ove patuljaste planete. No priča nije završila tamo. New Horizons je nastavila dalje, do asteroida Arrokoth u Kuiperovom pojasu, donoseći nam dosad neviđene podatke s ruba poznatog svemira.
Nakon tih velikih otkrića, sonda je ušla u područje gdje nema više posebno uzbudljivih objekata za proučavanje. Zato je NASA odlučila uspavati letjelicu još u kolovozu prošle godine. Tijekom tog razdoblja mirovanja, New Horizons nije bila potpuno isključena. Nastavila je prikupljati podatke o solarnom vjetru i kozmičkoj prašini, ali ih nije slala na Zemlju kako bi štedjela dragocjenu energiju. Sada kada se probudila, ti podaci polako pristižu u centre za kontrolu misije.
Signal koji je potvrdio buđenje putovao je svemirom više od 8 sati i 52 minute prije nego što je stigao do prijemnika NASA-e u blizini Madrida. To je otprilike vrijeme potrebno radijskim valovima da prevali udaljenost od 9,5 milijardi kilometara. Činjenica da je sonda uopće uspjela poslati signal nakon tako dugog sna iznimno je ohrabrujuća za sve koji sudjeluju u ovoj misiji, pogotovo jer je New Horizons već prilično zastarjela tehnologija u usporedbi s današnjim standardima.
Sljedeći korak za NASA-ine inženjere je ažuriranje softvera na sondi. To će joj omogućiti da nastavi raditi što dulje u hladnim i mračnim prostranstvima izvan našeg Sunčevog sustava. Za nekoliko tjedana planirano je novo znanstveno istraživanje. New Horizons će proučavati interakciju solarnog vjetra s česticama vodika u vanjskim dijelovima heliosfere, što dosad nije napravljeno na tako velikoj udaljenosti od Sunca.
Iako New Horizons nije prva letjelica koja je stigla tako daleko, ona ima jednu veliku prednost u odnosu na svoje prethodnike Voyager 1 i Voyager 2. Opremljena je daleko naprednijim instrumentima koji omogućuju prikupljanje mnogo preciznijih podataka. Znanstvenici se nadaju da bi sonda mogla biti aktivna još najmanje šest godina, a možda i dulje, ovisno o stanju njezinih sustava i preostaloj energiji.
Putovanje New Horizons daleko je od kraja. Iako više ne cilja ni na jedan određeni asteroid ili planet, njezina misija nije izgubila na važnosti. Svaki novi podatak koji stigne s tako ekstremne udaljenosti pomaže znanstvenicima da bolje razumiju kako funkcionira naš kozmički susjedni prostor, baš kao što su to učinila i otkrića na Marsu. Ovo buduće istraživanje solarnog vjetra i međuplanetarnog medija moglo bi donijeti otkrića koja će promijeniti dosadašnja shvaćanja o granicama Sunčevog sustava.
U međuvremenu, sonda će nastaviti svoj mirni put kroz tamu svemira. Njezini senzori ostaju uključeni, a podaci se povremeno šalju kući. Ono što je nekad bila misija s jasnim ciljem, danas je postalo usamljeno putovanje koje ne prestaje donositi znanstvene dragulje. New Horizons dokazuje da i kada nema više novih planeta za otkrivanje, svemir uvijek ima još tajni koje čekaju da budu otkrivene.
Iz DUUUBOKOOOOG svemira, a mi eto u plićaku…
Malo usporedbe. Pioneer 10, Pioneer 11 i New Horizons sve su bile vrlo uspješne misije, ali su imale različite ciljeve. Misija: Pioneer 10, lansirana 1972., glavni cilj: Jupiter, najveća postignuća: prva letjelica koja je prošla kroz asteroidni pojas i prva koja je izbliza proučila Jupiter. Misija: Pioneer 11, lansirana 1973., glavni cilj: Jupiter i Saturn, najveća postignuća: prva letjelica koja je posjetila Saturn i otkrila nove pojedinosti o njegovim prstenovima i magnetosferi. Misija: New Horizons, lansirana 2006., glavni cilj: Pluton i Kuiperov pojas, najveća postignuća: prva letjelica koja je istražila Pluton izbliza te kasnije objekt Arrokoth u Kuiperovu pojasu. U čemu je New Horizons napredniji? Ima znatno modernije znanstvene instrumente od Pioneera 10 i 11. Snimio je Pluton u visokoj rezoluciji i pokazao da ima raznoliku geologiju, ledene ravnice, planine od vodenog leda i složenu atmosferu. Istražio je Arrokoth, jedan od najbolje očuvanih ostataka iz vremena nastanka Sunčeva sustava. U… Čitaj više »
Voyager 1 i Voyager 2 dvije su od najuspješnijih svemirskih misija u povijesti. Lansirala ih je NASA 1977. godine s ciljem istraživanja vanjskih planeta. Njihova glavna postignuća: Voyager 1 Prošao pokraj Jupiter 1979. Prošao pokraj Saturn 1980. Otkrios je nove pojedinosti o Saturnovim prstenovima i mjesecima, uključujući aktivnost na Titan. Godine 2012. postao je prva ljudska letjelica koja je ušla u međuzvjezdani prostor, odnosno područje izvan heliosfere. Voyager 2 Posjetio je Jupiter (1979.) i Saturn (1981.). Jedina je letjelica koja je izbliza istražila Uran (1986.) i Neptun (1989.). Otkrio je nove prstenove, mjesece i podatke o atmosferama tih planeta. Godine 2018. također je ušao u međuzvjezdani prostor. Obje sonde i danas rade, iako s ograničenom snagom. Šalju podatke o uvjetima u međuzvjezdanom prostoru, a zbog ogromne udaljenosti signalu treba više od 20 sati da stigne do Zemlje u jednom smjeru. Na obje letjelice nalazi se i poznata Voyager Golden Record… Čitaj više »
Ma nešto me zanima. Svi se kreću u svemiru Zemlja, planete, sonda… udaljenosti sve veće. E sad radio signal treba biti usmjeren u mjesto gdje će Zemlja biti u trenutku kad signal dođe na Zemlju, isto tako na Zemlji moraju stalno ciljati sondu. kako to rade? i drugo pitanje Kolika snaga predajnika je potrebna da signal dođe do Zemlje i na kojim frekvencijama?
Jer mislim na Zemlji na udaljenosti od 100km od odašiljača pomakneš antenu za samo 10 cm i nemaš signala. A znamo da se s usmjerenim antenama šalje kvalitetniji signal ali moraju biti usmjerene prijemna i predajna.