Bajkoviti dvorci na ogromnim površinama živi su dokaz postojanja raskoši i bogatstva raznih vladara, plemića, veleposednika. Svaki priča svoju istoriju. Vojvodina može da se pohvali sa prisustvom ovih objekata, jer na ovoj teritoriji ima oko 70 dvoraca, kaštela, vila i letnjikovaca.
Ove velelepne građevine, koje su odraz moći i bogatstva vlasnika, nastale su u XVIII, XIX i XX veku. Stil građenja objekata je različit, jer pripadaju prelaznom periodu od baroka do klasicizma. U Vojvodini je pokrenuta akcija kako bi se očuvalo ovo vredno kulturno nasleđe, međutim, s obzirom da na stanje u kome se većina njih nalazi i nerešene imovinsko-pravne odnose, trenutno nema svetle tačke u rešavanju ovog problema. Neki od njih će ostati pod velom tajni zbog nedostataka pisanih dokumenata, jer tek kad se bude znao pravi vlasnik može da se uradi rekonstrukcija zapuštenih i oronulih objekata.
Mnogi vredni dvorci još uvek čekaju rešenja o zaštiti i sticanje statusa kulturnog dobra. Najveći neimari dvoraca u Vojvodini bile su porodice Dunđerski, Lukač i Stratimirović. Današnja namena dvoraca je vrlo različita od turističko-ugostiteljskih objekata (Fantast Bečej, Ečka, Sokolac Kaštel u Srpskoj Crnji), sedišta administracije poljoprivrednih imanja i kombinata (Sočica, Hajdučica, Fišerov Salaš, Čoka i Stari Lec) do osnovnih i srednjih škola (Veliko Središte, Konak, Temerin i Futog) te fabričkih i proizvodnih pogona (Novo Miloševo) pa i stanova za porodice radnika na imanjima ili izbeglice (Vlajkovac i Aleksa Šantić), a neki su van funkcije.
Većina dvoraca danas nije u dobrom stanju, pa im je revitalizacija neophodna – pogotovo ukoliko žele da budu značajne turističke destinacije. Nerealno je očekivati da svi dvorci budu renovirani i uključeni u turističku ponudu Vojvodine, ali je bitno da se načini pozitivan pomak da se potencijal koji Vovodina poseduje iskoristi za razvoj turizma. Dvorci koji su u turističko-hotelsko-ugostiteljskoj funkciji (Fantast, Ečka i Banatera) predstavljaju danas poznate turističke destinacije sa veoma različitim sadržajima i rado su posećeni od strane turista bilo individualno ili u organizovanim turama od strane turističkih agencija.
Dvorac “Kaštel” u Ečkoj podigla je porodica Lazar 1820. godine. Dvorac je izgrađen u engleskom stilu. Na svečanom otvaranju svirao je Franc List, tada devetogodišnji dečak, a kasnije slavni kompozitor. Renoviran je i nalazi se u vrlo dobrom stanju, a danas je u njemu smešten hotel “Kaštel”. Odlikuje ga autentični ambijent inspirisan aristokratskom prošlošću. Dvorac je proglašen za spomenik kulture 2001. godine.
Dvorac „Fantast“je najlepši dvorac Vojvodine. Ova prelepa i raskošna građevina, sa tornjem i četiri kule, bele boje, asocira na dvorac iz bajki i od Bečeja je udaljen oko 14 km. Sazidao ga je Bogdan Dunđerski, u više faza, a završen je 1925. godine. Ima ergelu, a u kompleksu se nalazi i park, kao i kapela, koju je Bogdan takođe sagradio. Kapelu je oslikao njegov prijatelj, a naš poznati slikar, Uroš Predić. Pravo ime dvorca bilo je Dunđerski sve do 1983. kada se od dvorca pravi hotel sa nazivom Fantast. Fantast je bilo ime najrasnijeg konja Bogdana Dunđerskog. Po želji vlasnika jedini naslednik ovog kompleksa je Matica srpska.
Dvorac Dunđerski u Kulpinu kod Bačkog Petrovca prvobitno je pripadao porodici Statimirović. Manji dvorac je izgrađen krajem 18. veka, a veći je izgrađen polovinom 19. veka. Dvorac je više puta menjao vlasnike, do onog poslednjeg, Lazara Dunđerskog. U vlasništvu porodice Dunđerski bio je sve do 1945. godine, odnosno do nacionalizacije. Veći dvorac je istovremeno i muzej stilskog nameštaja. U njegovom dvorištu nalaze se i dve pomoćne zgrade koje su pretvorene u Poljoprivredni muzej. Osnovan je 1993. godine i predstavlja jedinu specijalizovanu muzejsku ustanovu u zemlji za istraživanje i izučavanje agrarne prošlosti. Muzej realizuje stalne tematske i povremene izložbe Ako planirate da posetite Kulpin, planirajte to na leto, jer tada se ovde organizuje etno manifestacija. Organizuje se i modna revija venčanica, izbor za najlepšu nevestu i tortijada.Ovaj dvorac je korišćen u svrhe snimanja serije „Sva ta ravnica“.
Dvorac “Banatera” u Srpskoj Crnji je sagrađen za vreme Drugog svetskog rata. Ovaj dvorac služio je kao letnjikovac nemačkog generala Franca Nojhauzena. Odlikuje ga ruska arhitektura. Danas je dvorac predivni hotel, renoviran tako da ispunjava moderne potrebe posetilaca, ali nije izgubio šarm i aristokratski duh. Banatera zadovoljava potrebe lovnog, poslovnog i porodičnog turizma.
Obnovom dvoraca dobili bi se objekti hotelsko-turističkog tipa čime bi se pružile mogućnosti za unapređenje turizma u Vojvodini, a turistička slika Vojvodine dobila bi novi izgled. Uz čuvenu vojvođansku kuhinju sa bezbroj specijaliteta, izvanrednim vinima i različitim sadržajima privukli bi se kako domaći gosti, tako i stranci. Postojanje sportskih terena u okviru kompleksa dvoraca privuklo bi sportiste na pripreme u ove krajeve. Takođe je neophodno obnoviti ergele, u nekima otvoriti galerije poznatih vojvođanskih slikara ili kazina. Obnovljeni dvorci koji u svom okruženju imaju kapele mogu biti veoma interesantni za venčanja ili krštenja. Ovaj sadržaj uz predhodnu obnovu objekata upotpunio bi atraktivnost ovih destinacija i privukao veliki broj turista.
U dvorcu Dunđerski je isto tako snimana i ona dječja emisija “Fazoni i fore”.
Potomci kmetova koji su i sad kmetovi, samo se tako ne zovu, bi trebali trošiti svoj novac da bi razgledavali kako su nekad živjeli vlastelini. Dobra zamisao.Bilo bi glupo da je obrnuto, da potomci vlastele (koji su i sad vlastela, samo se tako ne zovu) plaćaju kako bi razgledavali srušene potleušice u kojima su živjeli kmetovi. Nakon kakvog prevrata, sirotinja najprije hrli u vile gospodara, ako su im prije toga skinuli glavu, e da bi se onda zgražali nad viđenim luksuzom, sjajem, raskoši tako da ta potreba sirotinje danas može biti iskorištena za turizam. Domaće sirotinje ne nedostaje, a bogami ni strane. Problem sa stranom sirotinjom je ipak malo kompliciraniji. Oni ne idu gdje se njima ide, ne zanima ih ono što ih zanima (uistinu ih ne zanima ništa, ali eto mora se negdje ići). Idu tamo gdje im njihove države kažu (tj upravljači država), zanima ih ono što im… Čitaj više »
Turizam je danas globalna industrija kontrolirana od onih sa vrha globalne piramide moći, isto ka i sve ostale industrije.
Tek nakon privatizacije resursa i prihvaćanja ostalih uvjeta ciljane države stvaraju se uvjeti za masovni turizam. Tek nakon tih koraka pojavljuje se jačanje turizma u vazalskim državicama di se nakon toga ekstrahira dobit, a domorodci služe za radnu snagu koja, ako se pobuni, biva zamjenjena radnom snagom sa bližega i daljega istoka.
Sve drugo je iluzija u ovakvim političkim poretcima.
pošro je mađarsska odlučila u turizam logično je da će obnovit panonsko more…
Priča mi jedan starac priču koju su njemu pričali stari. Radnja je za vrijeme ustanka u Hercegovini poznata Nevesinjska puška. Kmetovi tj raja se pubunila na jednom sastanku sjedio starac i slušao kako se jedan kmet naivac hvali da će uzjahati Agu kao konja kada pobijedimo hvalio se ovaj sto će sve uraditi Agi da će spavati u njegovoj kući, starac se slatko nasmija znao je da od toga nema ništa.Uglavnom nakon Nev puške ustanak je bio ugušen Bih akentirana od strane Aus Ugarske koga će Austrijanci postaviti za upravitelja dok ne pošalju svoje činovnike već Agu pa je ovaj naivac sto se hvalio opet morao puzati pred Agom za neki dokument da bi dobio. Tako pojedini na ovom portalu misle da će moćnike jednoga dana jahati. Ništa od toga to je samo komunjarska utopija svi ljudi nisu jednaki. Ove dvorce što Srbi imaju s njima pripadaju Aus – UG… Čitaj više »