fbpx

Skeletni ostaci otkrivaju da su drevni grčki doktori bušili ljudske lobanje u ranom obliku hirurgije mozga

Antička Grčka - Drevni Grčki Doktori

Kao jedna od velikih civilizacija klasične antike, Antička Grčka je poznata po mnogim fundamentalnim uvidima koji su od tada postali dio temelja za ideje zapadne civilizacije, uključujući osnovnu geometriju i medicinu Hipokratove škole.

Istraživači predvođeni veteranom antropologom dr Anagnostis-om Agelarakis-om sa odjeljenja za istoriju Univerziteta Adelphi otkrili su dokaze o naprednom starogrčkom obliku trepanning-a – hirurškom zahvatu koji uključuje bušenje rupa u ljudskoj lobanji kako bi pokušali da liječe različite zdravstvene probleme.

U saopštenju za štampu, univerzitet je izvijestio da je na ostrvu Tasos u Sjevernom Egejskom moru otkriveno deset kompleta skeletnih ostataka, među kojima su šest muškaraca i četiri žene, za koje se vjeruje da su visokog društvenog položaja. Datiraju iz proto-vizantijskog perioda (330-824. pr. Kr.) i pokazuju znakove složenog oblika hirurške operacije mozga koji se izvodi na jednoj od osoba.

“Prema kostur-anatomskim osobinama pojedinaca, i muškarci i žene živjeli su fizički zahtjevne živote,” objasnio je dr Agelarakis. „Vrlo ozbiljne slučajeve traume, koje su pretrpjeli i muškarci i žene, hirurški ili ortopedski je liječio iskusan ljekar / hirurg sa velikom obukom u zaštiti od traume.Vjerujemo da je to bio vojni ljekar “, dodao je profesor.

Posmrtni ostaci, za čije se muške primjerke smatra da su služili kao strijelci i kopljanici u Istočnom rimskom carstvu, obuhvataju jednog muškarca koji je imao veliku operaciju glave, vrata i mozga, vjerovatno zbog infekcije, ali se smatra da je podlegao bolesti.

“Hirurška operacija je najsloženija koju sam ikada vidjeo u svojih 40 godina rada sa antropološkim materijalima”, uzviknuo je akademik, pozivajući se na podatke dobijene ispitivanjem čovjekove lobanje. „Nevjerovatno je da je obavljena, sa najkomplikovanijim pripremama za intervenciju, a zatim i sama hirurška operacija, koja se, naravno, odvijala u eri prije antibiotika“, naglasio je.

Agelarakis i njegov tim detaljnije su otkrili svoje otkriće u novoj knjizi Archaeopressa pod nazivom „Istočno rimski strijelci i izvanredni medicinsko-hirurški zahvati na Paliokastru na ostrvu Tasosu tokom proto-bizijskog perioda“.

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
12 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Lucija
Gost
Lucija
7 mjeseci prije

Pa što je čudno?
I stari Egipćani su imali iste operacije…i još neke stare kulture, Maje, mislim.
Kod nekih je teško ustanoviti – a ima takvih stvari i u neolitu (!) radi li se o bušenju lubanje samo kako bi “zli duh izašao van”.

Grci se bave istraživanjem svoje minojske i mikenske kulture…
Bilo bi zgodno znati koji je antički dnk ovdje u pitanju…da ne bude kao na Kreti…o tome su najviše radova napisali Talijani… Vinčanska.

Trt
Gost
Trt
7 mjeseci prije
Reply to  Lucija

..a moze biti i da se te operecije nisu mogle izvoditi prije pojave suvremenih kirurskih instrumenata i medicinskih znanja…slicno je pronađeno i u ostacima Pompeja podno Vezuva…ako se krene od pretpostavke da je antika zapravo doba renesanse ti nalazi imaju puno vise smisla. Fomenkova teorija, ima tu nekih cvrstih argumenata i tako…

Riddick
Gost
Riddick
7 mjeseci prije

Grci su u Antičko doba bili ispred svog vremena i postavili su temelje kulture, civilizacije, filozofije, i mnogih drugih stvari.
I dan danas imena za mnoge nauke i naučni termini su staro Grčkog porekla ili latinskog.
Nema savremene nauke koja ne može svoj početak ili neku najraniju etapu razvoja da pronadje u delima nekog grčkog filozofa.

Lucija
Gost
Lucija
7 mjeseci prije
Reply to  Riddick

Riddick
Jesi kad bio u Grčkoj? Sigurno da.
Jesi vidio Grke? Liče li ti Grci koje si vidio na kipove starogrčkih filozofa? Kako to da nakon Antike od Grka nema niš’? Ni vojno ni intelektualno…? Od Turaka su ih oslobodili Englezi…

A je li vam poznato da je naziv ‘helenistički’ za Grke djelo samo jednog Nijemca iz 1870.(?)

Bosanac
Gost
Bosanac
7 mjeseci prije
Reply to  Lucija

Bit ce da su neki naši preci u grču nekad davno prepustil Atinu Jeleninoj djeci 🙂

Zvrk
Gost
Zvrk
7 mjeseci prije

Nema većih plagijatora od starih Grka. Nije ni da su novi nešto bolji.
A još su jači oni koji ih nazivaju braćom.

CAN
Gost
CAN
7 mjeseci prije
Reply to  Zvrk

Spartak rimski odmetnik?

Kažun
Gost
Kažun
7 mjeseci prije

Trepanacija se obavljala kao dio ljećenja ili kao dio rituala!?
I na Balkanu isto.

U prolazu
Gost
U prolazu
7 mjeseci prije
Reply to  Kažun

E svašta. Kirurške intervencije, ha, ha, ha. Bušili su da vide malo što je unutra, vjerovatno nisu tukli macom da razmrve glavu. Možda su malo i kadili i čitali molitve uz put, možda se umrli probudi, digne i prohoda.

Kriticni logicar
Gost
Kriticni logicar
7 mjeseci prije

I sta sada? Mi se trebamo cuditi tome ko pura dreku?
Trepanacije su se radile vec 3000-4000 godina ranije, sirom svijeta. Uzasno me nerviraju ovi copy-paste mali, bezvezni clanci za poluobrazovane i njihova objava kao nesto jako vazno.
Milicu zar ne postoje i neki drugi zaista zanimljivi i ozbiljni clanci na Internetu vezano za znanost?
Ili ti toliko malo znas da neznas odabrati?
P.S.
Sad izbrisite komentar! Povrijedio sam ego vaseg “znanstvenog” … “novinara”.

CAN
Gost
CAN
7 mjeseci prije

#Umpah
A ne naftu?
Novi ne ? prde u prašinu,a mi jašemo za njima!

Ante
Gost
Ante
7 mjeseci prije

Ja mislim da danas istraživači ne razumiju dovoljno zašto su se onda bušile glave. U nekim drugim člancima koji su se bavili ovom temom se navodi da su ljudi preživjeli takve operacije. Pravo pitanje je kako su liječnici riješili problem infekcije pacijenta ako su preživjeli operaciju. Drugo pitanje je koje metode su liječnici koristili da dezinficiraju kirurški pribor i samog pacijenta i operacioni prostor. A ako bi već odgovorili na prva dva pitanja. Onda se logično postavlja pitanje kako su liječnici znali da postoje mikrobi u to doba prije par tisuća godina.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik