Nakon odluke Njemačke održana hitna sjednica o izgradnji južnog plinovoda TANAP

Jučer je u Bakuu, glavnom gradu Azerbejdžana, održan četvrti sastanak Savjetodavnog vijeća “Južnog plinskog koridora”. Sudionici sastanka potpisali su zajedničku deklaraciju.

Štoviše, namjeru o suradnji su potpisali kompanija SOCAR Balkans iz Azerbejdžana i albanska tvrtka Albgaz. Pismo namjere su potpisale tvrtke Plinacro iz Hrvatske, Albgaz, BH Gas i Montenegro Bonus.

“Južni plinski koridor” jedan je od prioritetnih projekata za EU i osigurava transport 10 milijardi kubnih metara azerbejdžanskog plina iz Kaspijskog mora preko Gruzije i Turske u Europu, priopćeno je nakon sastanka, iako se odavno traži odgovor na pitanje koliko uopće ima plina u azerskih poljima “Shah Deniz “.

U početnoj fazi bi se plin proizvodio u sklopu druge faze razvoja azerbejdžanskog polja “Shah Deniz”, koji je smatran glavnim izvorom projekata Južnog plinskog koridora.

Drugi se izvori također mogu povezati s ovim projektom, ali u kasnijoj fazi. Međutim, kasnije je dokazano da su rezerve u azerskim ležištima višestruko manje od onih kako se procjenjivalo i da će biti nužno povezati se s dobavljačima iz Turkmenistana.

U svakom slučaju, dogovoreno je da će se ovaj plin izvoziti u Tursku i na europska tržišta preko Južnog Kavkaza i izgradnjom plinovoda TANAP preko Turske i “Transjadranskog plinovoda ” (TAP).

Kao što se vidi, sastanak je održan pod pokroviteljstvom EU i Sjedinjenih Država, a na njemu su sudjelovali predstavnici Azerbejdžana, Crne Gore, BiH, Hrvatske, Rumunjske, povjerenik za energetiku Europske komisije i predstavnici Turkmenistana, zemlje koja bi se u naknadnoj fazi razvoja trebala pridružiti projektu.

Znakovito je da je sastanak održan dan poslije neopozive odluke njemačkih plinskih operatera o izgradnji plinovoda “Eugal”, koji bi plin iz “Sjevernog toka 2” trebao isporučiti na granicu s Češkom, te dalje u srednju u južnu Europu.

Azerbajdžan, Gruzija i Turska su se kao zemlje složile da nastave raditi na provedbi regionalnog projekta Južni plinski koridor, a dokumenti o namjeri nastavka suradnje su potpisani u Bakuu, izvijestila je služba za tisak Ministarstva gospodarstva Gruzije.

U deklaraciji je navedeno da se na sastanku na ministarskoj razini  naglašava posebna ulogu Gruzije, Azerbejdžana i Turske u ovom projektu, kao i važnost projekta za zemlje članice Energetske zajednice, koja uključuje i balkanske zemlje i Gruziju, koja je članica Energetske zajednice postala 2016.

Osim toga, sudionici su na ministarskoj razini potvrdili spremnost za provedbu svih aspekata projekta, kao i zaštite okoliša, smanjenja stakleničkih plinova, diversifikacije izvora energije, provedbe europske energetske sigurnosti, i tako dalje. Također je dana politička potpora drugoj fazi razvoja plinskog polja “Shah Deniz”.

“Ovaj je projekt posebno važan za razvoj gospodarstva i energetsku sigurnost Gruzije”, izjavio je čelnik gruzijske delegacije, ministar gospodarstva i Gruzije Dmitrij Kumsišvili.

Azerbejdžan, Turska i Gruzija su također primijetili važnost produbljivanja strateških odnosa i potrebe za regionalnom suradnjom.

“Sudionici su zabilježili napredak koji je već postignut u tom smjeru i još jednom je izjavili da će projekt biti završen na vrijeme, a Europa će dobiti dodatni azerbejdžanski plin 2020. godine”, rekli su u gruzijskom Ministarstvu gospodarstva.

“Južni plinski koridor” je nastavak plinovoda “Južni Kavkaz” koji povezuje Azerbejdžan, Gruziju i Tursku i uključuje izgradnju plinovoda TANAP u Turskoj i dalje prema Europi kroz plinovod TAP.

Rumunjska želi sudjelovati u projektu

Rumunjska je zainteresirana za povezivanje s “Južnim plinskim koridorom”, koji je alternativa ruskim plinovodima, izjavio je potpredsjednik Europske komisije za energetiku Maroš Šefčovič.

“Za projekt su zainteresirane mnoge zemlje, posebice Rumunjska, koja je izrazila interes za sudjelovanje u ovom projektu”, rekao je europski povjerenik.

Maroš Šefčovič, koji je također supredsjedatelj Savjetodavnog vijeća projekta “Južni plinski koridor”, izjavio je kako Europska unija sada proučava mogućnost transporta turkmenskog plina kroz ovaj plinovod.

Istaknuo je kako će ova godina biti posebna za ovaj projekt, a 2020. godine bi azerbejdžanski plin trebao doći u Europu. Prema Šefčoviču, “Južni plinski koridor” je strateški projekt koji će unaprijediti energetsku sigurnost Europe.

Podsjetio je da je prije nekoliko godina formiran mandat za pregovore o izgradnji “Transkaspijskog plinovoda”, a sada se istražuju mogućnosti transporta turkmenskog plina kroz “Južni plinski koridor”.

Ranije je rečeno da bi Rumunjska mogla sudjelovati u “Turskom toku”, no kasnije je odlučeno da se trasa plinovoda ne širi kroz tu zemlju, već kroz Bugarsku, Srbiju i Mađarsku, koje zbog toga vjerojatno ne sudjeluju u ovim razgovorima.

U listopadu je Poljska dala jasnu potporu izgradnji “Južnog plinskog koridora”, koji će osigurati plin jugoistočnoj Europi, ali on neće biti ruski.

“Južni plinski koridor” je jedan od prioritetnih projekata za EU i osigurava transport azerbejdžanskog plina iz kaspijske regije preko Gruzije i Turske u Europu, stav je Poljske, zemalja sudionica u projektu, EU i Sjedinjenih Država, iako još nema naznaka kako će se plin iz Turkmenistana isporučivati Gruziji i dalje preko Azerbejdžana i Turske u EU.

Ovo bi u konačnici mogao biti dodatni poticaj Njemačkoj da ubrza svoj projekt, obzirom da su cijevi za plinovod “Eugal” već isporučena u skladišta u Lubminu, Dregeheideu i Prenzlau.

Njemačka je stavila točku na „i“ –„Sjeverni tok 2“ i „Eugal“ se grade i nema rasprave