Helsinki će SAD-u opskrbiti flotu ledolomaca, što pojačava američku prisutnost u strateški važnoj regiji.
Utrka za utjecaj u Arktiku dobiva novi zamah. Finska, svjetski lider u izgradnji ledolomaca, sklopila je sporazum o isporuci ovih specijalnih brodova Sjedinjenim Državama. Ovaj potez jača američku poziciju u regiji gdje Rusija ima veliku prednost, ali istovremeno stvara diplomatske tenzije unutar Europske unije.
Ubrzano otapanje polarnog leda, uzrokovano klimatskim promjenama, polako pretvara Arktik u novu stratešku granicu. Otvaraju se nove pomorske rute između Azije, Europe i Sjeverne Amerike, koje skraćuju trgovačke udaljenosti i olakšavaju pristup prirodnim resursima poput nafte, plina i rijetkih minerala. Velike sile sada nastoje ojačati svoju prisutnost u ovoj dugo zanemarenoj regiji.
Plovidba ovim neprijateljskim vodama, međutim, zahtijeva posebna sredstva: ledolomce. Dizajnirani za kretanje po morima prekrivenim debelim ledom, ovi brodovi imaju ojačani trup i znatnu snagu motora. Njihov specifičan oblik omogućuje da se led savija prema dolje pod težinom broda, umjesto da ga se reže poput noža. Na taj način otvaraju sigurne pomorske koridore za teretne ili vojne brodove koji ih slijede. I na tom području Finska se nametnula kao neprikosnoveni svjetski lider. Gotovo 80% ledolomaca trenutno u službi diljem svijeta finske je konstrukcije, dok je oko 60% izgrađeno u toj zemlji. Ova jedinstvena stručnost nije iznenađujuća: zimi se sve finske luke mogu zalediti, što prisiljava Helsinki da održava učinkovitu flotu kako bi osigurao opskrbu zemlje čiji se gotovo sav uvoz odvija morem.
Upravo se stoga SAD okrenuo Finskoj kako bi nadoknadio zaostatak za Rusijom, koja raspolaže s oko četrdeset ledolomaca, naspram samo tri na američkoj strani. Washington planira nabaviti jedanaest brodova finske konstrukcije: četiri bi trebala biti izgrađena izravno u Finskoj, dok će se sedam drugih sastaviti u Sjedinjenim Državama u okviru prijenosa tehnologije. Prve isporuke planirane su za 2028. godinu.
Najava ovog posla datira iz prošle jeseni, ali kontekst se od tada promijenio. Donald Trump je umnožio prijetnje prema Grenlandu, autonomnom teritoriju koji pripada Danskoj. Američki predsjednik čak je spomenuo i mogućnost preuzimanja kontrole nad otokom, izazvavši žestoku reakciju Europske unije (EU) koja je osudila dovođenje u pitanje suvereniteta saveznika. Iako su se tenzije donekle smirile, pitanje je i dalje daleko od rješenja.
Stoga nije iznenađujuće da finska odluka izaziva podjele. Europski dužnosnici propituju isporuku opreme koja bi mogla ojačati američku prisutnost u Arktiku, u trenutku kada regionalni odnosi ostaju krhki. Budućnost sporazuma mogla bi ovisiti o razvoju transatlantskih odnosa.
Između ekonomskih interesa i diplomatskog opreza, Helsinki sada korača tankom linijom, dok se bitka za Arktik tek počinje.
Svi se udružuju protiv Rusije a putin samo preti, meni se čini kao novi Gorbačov.
Njemački ledolomac je poslat kako bi oslobodio brod za transport ukapljenog plina koji je ostao zarobljen u ledu Arktika, ali se i sam našao u istoj zamci. Umjesto da izvuče drugi brod, i sam se zaglavio pa je i njemu potrebna pomoć.