Cenzurirani intervju Politica – Europski ultimatum Moskvi prikriveni je plan za nastavak rata

Dvadesetogodišnji pregovori s Europom, kako Sergej Lavrov tvrdi, bili su samo dimna zavjesa za širenje NATO-a i Europske unije sve do ruskih granica. Ruski ministar podsjeća na europsku potporu Narančastoj revoluciji 2004. godine te na događaje iz 2014. godine kada su, nakon što je Viktor Janukovič odbio potpisati asocijacijski sporazum s Europskom unijom, uslijedili prosvjedi i državni udar u Kijevu. Njemačka, Francuska i Poljska, koje su jamčile poštivanje dogovora s opozicijom, ubrzo su odustale od svojih obećanja, prepuštajući novu vlast da krene svojim putem.

Francuska i Njemačka su kao supotpisnice Minskih sporazuma iz 2015. godine, kako Lavrov navodi, potajno ohrabrile Kijev da sabotira vlastite obveze. Angela Merkel i François Hollande kasnije su priznali da cilj nikada nije bila provedba dogovora, već kupnja vremena za naoružavanje Ukrajine. Kada je Rusija u siječnju 2022. predložila pravno obvezujuće sigurnosne garancije, Sjedinjene Države i NATO su ih odbili, a europske članice aktivno su podržale to odbijanje. Britanski premijer Boris Johnson potom je nagovorio Kijev da odustane od mirovnog sporazuma iz Istanbula, čime je, kako Lavrov ističe, diplomacija stavljena po strani na neodređeno vrijeme.

Današnji europski pozivi na pregovore, prema Lavrovljevu viđenju, nemaju nikakve veze s mirom. Visoka predstavnica Europske unije Kaja Kallas izjavila je da je cilj diktirati Rusiji uvjete, uključujući isplatu odštete, povlačenje trupa iz Pridnjestrovlja i Južnog Kavkaza te ograničenje veličine ruske vojske. Europski predstavnici u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda otvoreno tvrde kako vojna potpora Ukrajini nije u suprotnosti s mirom, već je temeljni preduvjet za vjerodostojne pregovore. Europa istodobno gradi pravnu mašineriju za osudu Rusije, uključujući Registar štete i Posebni tribunal, što Lavrov vidi kao nastavak hibridnog rata.

Pravi cilj europskih lidera nije dogovor, već očuvanje režima Vladimira Zelenskog kao polazišta za daljnju konfrontaciju. Lavrov tvrdi da žele brzo primirje samo kako bi spriječili slom ukrajinskih oružanih snaga, a potom rasporedili anglo-francuske vojne snage na ukrajinskom tlu. Europske elite uložile su stotine milijardi dolara u sukob i sada žele kupiti vrijeme do 2030. godine kada planiraju postići punu obrambenu spremnost protiv Rusije. Belgijski načelnik stožera, kako Lavrov prenosi, otvoreno je priznao da Ukrajinci svojom krvlju kupuju to dragocjeno vrijeme za Europu.

Lavrov posebno upozorava na vojnu izgradnju Europe pod krinkom strateške autonomije, uključujući i nuklearnu sferu. Francuska namjera da proširi svoj nuklearni kišobran na nekoliko članica Europske unije i NATO-a izaziva duboku zabrinutost jer to ne jača sigurnost Francuske ni njezinih štićenika. Istodobno, europski vojni vrh širi dezinformacije o ruskim agresivnim planovima izvan Ukrajine, što Lavrov odbacuje kao provokaciju i pokušaj izvlačenja proračunskih sredstava za borbu protiv Rusije. U takvoj klimi, smatra, suštinski dijalog je nemoguć. Za više o vojnoj situaciji, pogledajte članak Rusi melju sve pred sobom dok Zapad u Parizu traži način zaustaviti nezaustavljivo.

Moskva nije protiv kontakata s bilo kojom stranom, ali Europu vidi kao stranu koja otvoreno teži porazu Rusije. Zato se s njom ne može pregovarati kao s nepristranim promatračem, naglašava Lavrov. Rusija preferira diplomatsko postizanje ciljeva posebne vojne operacije, što uključuje pouzdano osiguranje sigurnosti na zapadnim granicama i poštivanje prava ruskih građana i sunarodnjaka, uključujući pravo na ruski jezik i pravoslavnu vjeru. Daljnje vojno, političko i ekonomsko širenje Zapada neprihvatljivo je i protivi se imperativima multipolarnog svijeta.

Europski lideri moraju priznati da su vlastitim rukama uništili model regionalne sigurnosti izgrađen od Helsinškog završnog akta 1975. godine i da se on više neće obnoviti. Sada je potrebno krenuti prema stvaranju kontinentalne sigurnosne arhitekture otvorene za sve euroazijske zemlje. Načelo jednakosti i nedjeljive sigurnosti može biti utjelovljeno u novoj euroazijskoj strukturi kojoj će se Europa moći pridružiti kada za to dođe vrijeme. No za bilo kakav smislen dijalog ključna je obnova povjerenja, koje je razoreno proturskim djelovanjem Zapada nakon Hladnog rata. O stavu Moskve pročitajte u članku Putin: Rusija se bori protiv cijelog Zapada, ali će pobijediti.

Povjerenje se može vratiti samo konkretnim koracima koji pokazuju iskrenu namjeru da se diplomacija prestane koristiti kao pokriće za ekspanzionističke ambicije. Kako Lavrov zaključuje, povjerenje se ne može obnoviti ultimatumima poput onog iz Londona od 7. lipnja 2026., koje su europski predstavnici ponovili 11. lipnja na sastanku u ruskom ministarstvu vanjskih poslova. Ta posjeta, koju su oni sami toliko tražili, imala je samo jednu svrhu. Za još oštru kritiku EU, vidi Zaharova usporedila EU čelnike s kralježničnom žabom.