Meretneith je možda bila kralj, a ne samo kraljica

Egipat je dobio svoju drugu vladaricu u prvim dinastijama, ali ne zato što je netko pronašao novi grob ili kameni natpis — nego zato što je tim istraživača digitalno „očistio” fotografiju iz arhive staru osamdeset godina.

Riječ je o Meretneith, ženi koja je živjela prije više od 5000 godina, u vrijeme prve egipatske dinastije. Njezin pogrebni kompleks u kraljevskom groblju bio je ispunjen bogatstvom dostojnim muškog vladara, što je godinama poticalo raspravu o njezinu stvarnom statusu. Je li bila samo privremena vladarica, regentica ili kraljica majka — ili je vladala Egiptom u svoje ime?

Odgovor je, tvrde autori novog rada objavljenog u časopisu Prague Egyptological Studies, skrivala jedna crno-bijela fotografija glinenog čepa. Taj čep pronađen je 1940-ih u Saqqari, u nepoznatom grobu, zajedno s još dvanaest sličnih. Danas je izgubljen. Ostala je samo fotografija u arhivi egipatologa Waltera B. Emeryja pri Egypt Exploration Society u Londonu.

Što piše na čepu i zašto je to važno

Na čepu se nalazi niz od četiriju kraljevskih znakova, takozvanih serekhova. Serekh je ovalni okvir koji u sebi nosi ime vladara, a na vrhu ima lik zaštitnog božanstva. Upravo su ti znakovi stoljećima bili predmet spora: Emery je tvrdio da drugi i treći serekh pripadaju Meretneith, no većina tadašnjih znanstvenika to je odbacila, dijelom i zato što je kvaliteta objavljene fotografije bila preloša za bilo kakvu potvrdu.

Istraživači su s digitalnom tehničarkom Crystal Miller sa Sveučilišta Macquarie u Sydneyu na skeniranoj fotografiji proveli višekorakni postupak: izolirali su hijeroglife, invertirali boje i pretvorili sliku u vektorsku grafiku. Rezultat je oštra digitalna kopija, nešto poput visokotehnološkog „prenosa olovkom” s novčića. Prema njihovu čitanju, znakovi u drugom i trećem serehu odgovaraju glavnom znaku kojim se pisalo ime Meretneith.

Ako je točno, Meretneith nije bila samo „kraljica” u današnjem smislu riječi, nego kralj — ravnopravna muškim vladarima tog razdoblja. Bila bi to druga žena u povijesti drevnog Egipta čije je ime zabilježeno u kraljevskom serehu.

Karijera u fazama, a ne jedna titula

Autori ne ostaju samo na čepu. Predlažu da se njezina politička karijera promatra u fazama. Serekh uz Djerov identificira je kao suvladaricu, dok pečati s grobnica potvrđuju kasniju ulogu regentice i kraljeve majke. Egipćani su je imenovali i na grobnom pečatu kasnijeg vladara Semerkheta, a drugi tekstovi pokazuju da je imala vlast nad riznicom i dužnosnicima — vladala je bez formalne političke titule.

Procjene govore da je Egipat vodila najmanje 30 godina, u jednom ili drugom svojstvu. Autori zaključuju da je mogla ulaziti u političku sferu i izlaziti iz nje prema potrebi, za razliku od muških vladara koji su nasljeđivali, vladali, umirali i bili pokopani.

Ovdje vrijedi zastati. Zaključak se ne temelji na novom arheološkom nalazu, nego na digitalnoj obradi stare fotografije izgubljenog predmeta. To je legitimna metoda — ali i metoda koja ovisi o kvaliteti skena, o odlukama istraživača pri obradi slike i o tome koliko je vektorski „očišćen” prikaz vjeran izvornom otisku. Drugi stručnjaci to tek trebaju provjeriti na neovisnom materijalu.

Pitanje koje izvor ne postavlja

Ako je Meretneith doista nosila serekh, zašto je onda njezina vladavina u kasnijoj egipatskoj tradiciji gotovo izbrisana? Popisi kraljeva iz kasnijih razdoblja žene uglavnom ne bilježe kao samostalne vladare. To nije samo pitanje arheologije — to je pitanje politike sjećanja. Tko odlučuje čija imena ulaze u službenu povijest i čija se brišu?

Isti obrazac ponavlja se i danas, u mnogo manjim razmjerima. Povijest se ne prepisuje samo kad se pronađe novi dokaz, nego i kad se stari dokaz pogleda drugim očima — ili, u ovom slučaju, drugim algoritmom. Digitalni alat ovdje nije otkrio novo blago. Omogućio je da se jedno davno odbačeno čitanje ponovno uzme u obzir.

Ostaje otvoreno pitanje koje nadilazi egipatsku arheologiju: koliko je još tvrdnji o prošlosti odbačeno ne zato što su bile pogrešne, nego zato što tada nije postojao način da se provjere?