Francuski regulator objavio je u rujnu 2026. prvo cjelovito izvješće o stvarnom trošku elektroenergetskog sustava — i time otvorio pitanje koje nadilazi energetiku: tko piše pravila igre kad su politički interesi na stolu.
Izvješće Komisije za regulaciju energije (CRE), koju vodi Emmanuelle Wargon, prvi put je zbrojilo sve sastavnice troška francuskog elektroenergetskog sustava. Ukupna brojka za 2025. iznosi 56 milijardi eura — 40 milijardi za proizvodnju i 16 milijardi za mrežu. Računi kupaca čine gotovo 78 posto tog iznosa.
Zaključak je dvosmislen i zato politički eksplozivan. Obnovljivi izvori snižavaju veleprodajnu cijenu struje, ali istodobno poskupljuju ukupni sustav. Solari i vjetroelektrane, naime, nakon izgradnje rade uz minimalne troškove, no njihova je gradnja dobrim dijelom financirana kroz potporne ugovore. Uz to, raspršeni su po teritoriju, pa zahtijevaju ozbiljno pojačanje mreže.
Dvostruki efekt u brojkama
CRE je taj dvostruki učinak i izračunala. Obnovljivi kapaciteti instalirani od 2020. snizili su veleprodajnu cijenu za oko 20 eura po megavatsatu, što potrošačima godišnje donosi blizu osam milijardi eura uštede. Nasuprot tome, sustav i državni proračun plaćaju oko tri milijarde eura dodatnih troškova. Saldo je, dakle, za potrošača i dalje pozitivan.
Ali tu priča postaje neugodna za proizvođače. Masovni razvoj obnovljivih izvora doveo je do veće volatilnosti cijena na veleprodajnom tržištu, što izravno pogađa EDF. Sve češći sati s negativnim cijenama smanjuju prihode od nuklearnog parka, a nepredvidivost sunca i vjetra prisiljava EDF na neredovitiji rad nuklearnih elektrana.
Upravo zato je uslijedio drugi dio afere. Prema informacijama poslovnog dnevnika Les Echos, CRE je tijekom ljeta doradila izvješće kako bi jače naglasila utjecaj obnovljivih izvora na proizvođače koji ne primaju subvencije — ponajprije EDF. Regulator je kategorički odbacio tvrdnju da je ublažio zaključke, no ministarstvo energije priznalo je da su razgovori vođeni, ne preciziravši njihov sadržaj ni utjecaj na konačni tekst.
Izbori kao pozadina
Ne treba pretjerano nagađati zašto je tajming osjetljiv. Predsjednički izbori su za nekoliko mjeseci, a zaključci ovakvog izvješća mogu usmjeriti nacionalnu energetsku strategiju prema gotovo isključivo nuklearnom miksu ili prema raznolikijem miksu s većim udjelom obnovljivih izvora. Dokument koji izlazi uoči izbora nije samo stručna analiza — to je politički argument u nastajanju.
CRE pritom tvrdi da solari i vjetroelektrane mogu rasti još 50 posto prije nego što dodatni troškovi sustava i države nadmaše uštede od nižih cijena. To je, zapravo, najvažnija rečenica u cijelom izvješću — i upravo je ona najmanje citirana.
Ovdje se otvara pitanje koje regulator nije postavio: ako je zaključak pozitivan za potrošača, zašto je uopće bilo potrebno dorađivati tekst tijekom ljeta? Stručni dokument koji se prilagođava političkom kalendaru prestaje biti stručni dokument. Bez obzira na to čija je energetska opcija ispravnija, povjerenje u regulatora gradi se upravo na tome da se njegove brojke ne dotjeruju pred izbore.
Najzanimljiviji dio francuskog izvješća nije spor oko toga jesu li obnovljivi izvori “jeftini” ili “skupi”, nego činjenica da mogu istodobno snižavati cijenu električne energije za potrošača i povećavati pojedine troškove elektroenergetskog sustava.
To je puno složenija slika od klasičnog sukoba “nuklearno protiv obnovljivih”.
Međutim, tvrdnju da je regulator tijekom ljeta mijenjao izvješće pod političkim pritiskom treba dokazati konkretnim tragom izmjena i dokumentiranim utjecajem politike.
Bez toga je opravdano govoriti o pitanju transparentnosti i mogućem sukobu interesa, ali ne i o dokazanoj političkoj manipulaciji izvješćem.