Njemačka odlučila – Ukidamo ugljen, naftu i plin

Berlin je tek treća vlada u svijetu, nakon Francuske i Nizozemske, koja se obvezala potpuno napustiti ugljen, naftu i plin.

Njemačka je predstavila plan potpunog izlaska iz fosilnih goriva do 2045. Vlada ne odustaje od zelene tranzicije, iako je kancelar Friedrich Merz ranije priznao da zemlja prolazi kroz „energetsku krizu“.

Ruski plin iz cjevovoda, na kojem je bio izgrađen njemački energetski intenzivni proizvodni sektor, Njemačka je odbacila nakon eskalacije sukoba u Ukrajini u veljači 2022. Ove godine situaciju je dodatno zakomplicirao američko-izraelski rat protiv Irana i zatvaranje Hormuškog prolaza, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske trgovine sirovom naftom.

Prvi uzastopni pad u više od dva desetljeća

Gospodarstvo je palo i 2023. i 2024., što je prvi uzastopni godišnji pad u više od dva desetljeća. Ni 2025. nije donijela oporavak — tek slab rast od 0,2 posto. Vodeće njemačke kompanije, BASF, Bosch i Volkswagen, bile su prisiljene zatvoriti tvornice ili najaviti velika otpuštanja.

Prvi put bez ugljena, nafte i plina

U dokumentu objavljenom u srijedu Merzeva vlada po prvi put izričito je obećala da će se potpuno riješiti ugljena, nafte i plina. Prije toga obvezala se samo na „karbonsku neutralnost”.

Udio obnovljive energije iz vjetroelektrana i solarnih panela u proizvodnji električne energije trebao bi porasti s 55 na 80 posto do 2030.

Plan predviđa i smanjenje emisije metana za 30 posto do 2030., u skladu s globalnom obvezom o metanu koju je Berlin potpisao 2021.

Rekordno nizak rejting i upozorenja AfD-a

Plan je predstavljen u trenutku kad je Merzeva ocjena podrške pala na rekordno niskih 10 posto. Prema najnovijim anketama, ni većina pristaša njegove vlastite Kršćansko-demokratske unije (CDU) ne odobrava njegovu politiku.

Na Općoj skupštini UN-a u srijedu njemački ministar okoliša Carsten Schneider nazvao je rok od 19 godina izvedivim. Plan, rekao je, „kombinira neovisnost, pristupačnost i zaštitu klime”.

„Naš plan treba poslužiti kao međunarodni primjer. Siguran sam da će mnoge druge zemlje slijediti taj put”, ustvrdio je Schneider.

Stručnjakinja za energiju u Greenpeaceu Mira Jager pozdravila je plan, ali je napomenula da „istodobno savezna vlada subvencionira naftnu industriju, razbija tranziciju grijanja i usporava širenje obnovljivih izvora”, kako prenosi Deutsche Welle.

Desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) ovaj je mjesec nanijela teške poraze CDU-u na dvama lokalnim izborima, gdje je CDU mogao ispasti iz parlamenta i gdje se očitovala osveta istočnih birača. U objavi na X-u u srijedu upozorila je da „njemačka srednja klasa umire” ako cijena goriva poraste s trenutnih 2,3 eura (2,6 dolara) po litri na 3 eura (3,4 dolara).

„Zahtijevamo smanjenje EU poreza na energiju, kao i poreza na dodanu vrijednost. Osim toga, trenutno ukidanje CO2 nameta na benzin i dizel”, naveli su.

Supredsjednica AfD-a Alice Weidel, koja se oštro protivi njemačkoj zelenoj tranziciji, vjetroturbine je nazvala „vjetrenjačama srama”. Više je puta tvrdila i da su obnova gospodarskih veza s Moskvom i povratak ruskog plina ključni za oživljavanje njemačkog gospodarstva.