Najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da uklanjanje mikroba s dezinfekcijskim sredstvima, antibakterijskim sapunima i antibioticima ima negativan utjecaj na imunološki sustav djece.
Znanstvenici tvrde kako je važno prati ruke, posebno tijekom sezone prehlade i gripe, a osobito ako posjetite nekoga u bolnici. Problem je u tome što su se, barem na Zapadu, roditelji obvezali da im djeca moraju biti pretjerano čista.
Nova znanstvena otkrića pokazuju da brisanje svih mikroba s dostupnim sredstvima za dezinfekciju ruku, antibakterijskim sapunima i dozama slobodnih antibiotika ima duboko negativan utjecaj na imunološki sustav naše djece, kaže mikrobiologinja Marie-Claire Arrieta, koautorica nove knjige naslova Ostavite ih da jedu prljavštinu- Spasite našu djecu od općesanitariziranog svijeta (Let Them Eat Dirt – Saving Your Child from an Oversanitized World).
Docentica na Sveučilištu u Calgaryu, zajedno sa svojim koautorom, uvaženim mikrobiologom Brettom Finlayom, kaže da više nego ikad podižemo našu djecu u sve čistijem i hiper-higijenskom okruženju.
Kažu da pretjerivanjem na ovaj način doprinosimo nizu kroničnih stanja, od alergija do pretilosti.
Nedavno sam razgovarao s Marie-Claire Arrieta, kako bih saznao više, piše Brandie Weikle za The Star.
Što vas je i Bretta Finlaya inspiriralo da napišete Let Them Eat Dirt?
Marie-Claire Arrieta: Mi smo oboje mikrobiolozi i proučavali smo zajednice mikroba koji žive u našim crijevima, koju nazivamo našim crijevnim mikrobiomom. Posljednje godine istraživanja našeg i drugih laboratorija pokazale su da je zdravlje ovog mikrobioma u prvoj fazi života presudno za naše trajno zdravlje. Mi nismo samo znanstvenici, već smo oboje i roditelji. Mislili smo da će roditelji i asistenti imati koristi od nas time što će ovo znanje predstaviti javnosti. Već neko vrijeme slušamo da prekomjerna upotreba antibiotika može dovesti do bolničkih infekcija otpornih na antibiotike, što se može povezati sa starijim i drugim imunokompromitiranim osobama. Ali shvatila sam da su implikacije mnogo neposrednije i individualnije od ovoga.
Kakva je veza između mikroba i razvoja imunološkog sustava tijekom djetinjstva?
Marie-Claire Arrieta: Kada se rodimo, nemamo mikroba. Naš imunološki sustav je nerazvijen. Ali čim mikrobi uđu na scenu, oni aktiviraju naš imunološki sustav kako bi ispravno funkcionirao. Bez mikroba se naš imunološki sustav ne može dobro boriti protiv infekcija. Ali ne radi se samo o prisutnosti tih mikroba, već o tome što proizvode. Oni proizvode molekule i supstance koje izravno utječu na stanice sluznice u našem crijevima, ali i na imunološke stanice koje se nalaze s druge strane sluznice želuca. Oni ih doslovno obučavaju. Samo iz susreta s tim mikrobima imunološka stanica dobiva informaciju da učini ono što treba. Dakle, ove stanice u našim crijevima su sposobne transportirati se u druge dijelove tijela, kako bi obavile još obuke. Bila je rijetkost kad smo odrasli i saznali smo da naš vršnjak ima ozbiljnu alergiju na orahe. U knjizi se dotiče teorija poznate kao “hipoteza o higijeni”.
Što je to?
Marie-Claire Arrieta: Higijenska hipoteza pokušava objasniti zašto su alergije, kao i pretilost ili upalne bolesti crijeva, pa čak i autizam, sve češće bolesti. To se ne objašnjava samo genima. Naši geni se ne mijenjaju tako brzo. Istraživanja neprestano dokazuju da se radi o promjenama u prvom životnom izlaganju mikroorganizmima koji potiču nastanak ovih bolesti. Mikrobiološka izloženost u ranim stadijima života je neophodna kako bi naš imunološki sustav bio adekvatno obučen i na kraju mogao izbjeći razvoj tih bolesti.
Postoje li stvari koje roditelji mogu učiniti ili ne činiti kako bi osigurali da razviju dobar zdravi mikrobiom i možda smanje šanse da djeca dobiju alergije, astmu i druga oboljenja?
Marie-Claire Arrieta: Epidemiološki dokazi pokazuju da djeca koja odrastaju u poljoprivrednom okruženju imaju manje šanse za razvoj astme. Očito da ne možete samo uzeti svoje stvari i postati farmer, ali to sugerira da je život u manje čistom okolišu zapravo bolji. Isto vrijedi i za posjedovanje kućnog ljubimca, osobito psa. Neka se vaše dijete slobodno igra sa psima. Istraživanja su također pokazala da čišćenje svega što se odvija u djetetovim ustima povećava šanse za astmu. Učestalost pojave astme se smanjuje ako se cucla čisti u roditeljskim ustima. I sve to ukazuje na činjenicu da mi jednostavno živimo pretjerano čisto, a to nije korisno.
Naravno, higijena je bitna za naše zdravlje. Ne bismo smjeli prestati s pranjem ruku, ali to moramo činiti u vrijeme kada je pranje učinkovito u sprječavanju širenja bolesti, prije jela i nakon korištenja toaleta. U bilo koje drugo vrijeme to uopće nije potrebno. Dakle, ako se vaše dijete igra u dvorištu, nije potrebno s njega uklanjati prljavštinu. Od toga nema nikakve koristi. Mora postojati ravnoteža između sprečavanja infekcije, koja je još uvijek stvarna prijetnja u društvu, ali i promicanja zdrave izloženosti mikrobima.
15 komentara
A tko je ljude natjerao na “pretjeranu higijenu”, pa opet, “znanstvenici” …
Danas nema ničega “važnog” a da to nisu rekli “znanstvenici”. Pljunite mi u brk ako kroz neko vrijeme ne bude netko od njih tvrdio upravo suprotno. Danas svaka šuša sebe naziva znanstvenikom i da bi opravdala godine ulupane u učenje i kopiranje tuđih zabluda ili namjernih obmana naravno, mora nešto napisati, a to najčešće nema veze sa pravom istinom, već to što piše mora odgovarati onome koji ga plaća.
Nije nikakva “znanstvena” mudrost reći da nije potrebna pretjerana higijena i da će tijelo samo po svojoj mudrosti pohranjenoj u genima odrediti na koji će mikrob reagirati borbom protiv njega ili ga prihvatiti. Uopće nisu problem mikrobi, već umjetni kemijski spojevi koje mi gutamo preko zagađene hrane i lijekova ili udišemo plinove nastale onečišćenjem a koji su potpuno nepoznati našim genima i ometaju reprodukciju zdravih tjelesnih stanica. Nadalje, jednog od najvećih neprijatelja našega zdravlja i života trebamo tražiti u novoj vrsti hrane koja je sve više, osim kemijske zagađenosti, izložena genskoj manipulaciji gdje “znanstvenici” mijenjaju genske karakteristike povrća, voća, insekata, mikroba itd., pa se konzumacijom takve hrane “izblesira” naše gene, koji opet, zbog prisustva nepoznate tvari počinju “pucati nasumce” i naprave štetu vlastitom organizmu.
Bojim se da tu više nema pomoći za večinu populacije na Zemlji, jer se sve više govori o potrebi (čitaj – namjeri) smanjenja broja ljudi na planetu, pa sad, tko bude imao sreće da shvati za čim se ide i ima sreće da živi u prihvatljivom okruženju i svoju životnu filozofiju prilagodi tome , možda mu se posreći da on i njegovo potomstvo ostane živo i zdravo.
Dobro , malo si otišao u digresiju. Ovako visoke razine istraživanja kako se “budi imunitet” u djece koja se, kada su rođena, rađaju bez mikroba, nije bilo. Da mikrobi u želiucu i crijevima pištaju molekule i supstance koje zbog kojih nastaju “pametne imunološke stanice”, koje onda idu udruge dijelove tijela i “prenose to znanje” i štite kasnije čovjeka je jedna priča. Ovdje si sada nabrojao milijun stvari koje nemaju veze s ovim.
Točno, ali u tekstu vidim da su se “znanstvenici” posvetili samo proučavanju štete nastale odsustvom mikroba ali nitko od njih nije napravio studiju uticaja kemijskih tvari sadržanih u sredstvima za uklanjanje mikroba na organizam čovjeka (možda zato što se razumiju samo u biologiju a ne i kemiju;). (ali eto nove prilike ovim drugim “znanstvenicima”)
Kako znamo da li organizmu više štete nanosi odsustvo mikroorganizama ili baš ta sredstva kojima se mikroorganizmi uklanjaju (u nekoj mjeri), ako se na istom uzorku nisu radile paralelne studije?
Naše zdravlje (imunitet) ovisi o čitavom nizu faktora, pa je taj segment u vezi sa mikrobima samo jedan mali dio a nikako najvažniji i nikako ne isključuje druge faktore podjednako ili više važne koji djeluju u uravnoteženoj sinergiji.
ovo je izvadak iz knjige…. pet redaka, a Bože svašta
Otpisani
Do sad sam vidio relativno malo promjena na rukama (koje se peru “kemijom”) i jako puno onih izazvanih suncem.
Bilo bi bolje da ustaneš protiv pretjeranog izlaganja suncu (više od dvadeset minuta dnevno!!!) nego proziv sapuna za ruke koji je, usput rečeno, spasio više života od svih antibiotika zajedno. Ne pluj po znanstvenicima. Zahvaljujući znanosti se životni vijek produžio sa prosječnih 25 godina na 78godina ( u Hrvatskoj danas).
A kad je to bio 25 godina? U paleolitiku?
Ma trebaju jedno 200tinjak cjepiva kako bi zivjeli bar 150g i kako bi farmaceuti imali za kerozin kad idu na posao…
Jedna prica iz okoline BL: doveo covjek dvoje djece kod doktora i zali se da mu djeca jedu zemlju.
Pita doktor: koliko imas zemlje?
– Dva hektara.
– Kad pojedu hektar dovedi ih na kontrolu.
Kasnije su u 5 sela pricali kako je doktor obican ludak zaboravljajuci da je rijec o primarijusu sa blizu 40 godina iskustva koji zna sta radi i govori. Nije htio da salje djecu na razne analize kako bi se utvrdilo sta im nedostaje organizmu, pa onda da ih kljuka terapijama kad ce to sami podmiriti ako ne bude zabrana.
Samo primjer: djetetu od 3 ili 4 godine padne kruh/ sir na pod…na moj užas, pred majkom, dijete ga podigne i – pojede. Odgovor majke: ” – Nek’ se dijete čeliči”.
E, gospodo, samo – isto to dijete dobijalo je i antibiotike 3-5 puta godišnje.
Razumijete poantu?
Moramo se držati osnovne higijene.
Ili dijete koje puže po podu u lječničkoj ambulanti…zbilja mislite da mu ne treba obrisati ruke?
Primjetila sam u komentarima da ljudi misle, potpuno pogrešno, da su sela prljavija od gradova. Netočno. Grad je prljav.
Ako se djete valjuška u travi na selu, što može pokupiti? Skoro ništa. A u gradu…hrpe ljudi, hrpe pasa, svi sa svojim bakterijama i parazitima.
I još nešto. Prašina je ta koja nosi čestice alergena. I zato u gradovima ima više alergija nego na selima. Lakirani parket. Čestice prašine lebde na oko metar od poda. A nisu li baš djeca te visine?
Toliko glupih komentara na jednom mjestu nisam dugo citao, svi na kurs Imunologije i bakteriologije.
Na tom kursu trebaju nam doktori ispirati mozgove iako je ljudska populacija prezivjela bez problema dok se ti isti doktori nisu pojavili
Emiliano
Oprezno.
I u kraljevskim obiteljima umiralo je 5 ili 6 od 9 rođenih, još u 18. st.
A epidemije su odnosile (‘crna kuga’) i više od trećine stanovništva…
E to je bilo radi prljavstine, ali one prave, dok su jos uvek srali i psali u kantu i onda to bacali kroz prozor na ulicu, a kupali se jednom u sest meseci.
Lucija, u povijesti i arheologiji je najvise lazi, ako izuzmemo Nasu…Farmaceuti i bankari barem sitnim slovima negdje na dnu daju upozorenje ili ubrzano procitaju indikacije u reklamama!
@oddbal- Negdje sam pročitao, e sad da me kruniš ne znam gdje, da je i kopanje dubokih jama za podrume i parkirališta za trgovinske centre ili velike zgrade kao i otapanje leda, potencijalna bomba za oslobađanje davno zaboravljeni virusa na koje uopće nismo spremni. Tip kaže da je danas čest slučaj da se urbani dijelovi nalaze na mjestima starih groblja i da ne znamo što ćemo izvući na površinu. A što god izvučemo lako nam može doći glave. Interesantna pretpostavka ali ima mjesta da se zamislimo.