Veća konzumacija voća i povrća povezana je sa manjim rizikom od smrti, pokazali su nedavni pregledi objavljeni u British Medical Journal. Kineski istraživači otkrili su da jedenje najmanje pet porcija voća i povrća dnevno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti za četiri procenta. U međuvremenu, pojedinci koji su konzumirali više od pet obroka dnevno imali su 26 posto manji rizik od moždanog udara i koronarne bolesti srca.
Veza između konzumiranja voća i povrća i rizika od smrti
Istraživači su koristili 16 prospektivnih kohortnih studija koje su ocrtale efekte konzumiranja voća i povrća i studije koje su izvještavale o smrtnosti izazvanom kardiovaskularnim bolestima.
Svih 16 studija imalo je ukupan broj učesnika koji je iznosio 833.234. Svih 16 studija takođe je prijavilo ukupno 56.423 smrti prouzrokovanih kardiovaskularnim bolestima.
Međutim, istraživači su koristili samo odabrane studije u zavisnosti od svrhe analize. Na primjer, istraživači su analizirali samo četiri studije koje su posebno istraživale vezu između konzumiranja voća i povrća i rizika od kardiovaskularne smrtnosti. Četiri studije su kolektivno pregledale podatke 469.551 učesnika. Nakon analize, istraživači su otkrili da konzumiranje voća i povrća dovodi do smanjenja rizika od kardiovaskularne smrtnosti za četiri procenta.
Uz to, analizirajući osam kohortnih studija, istraživači su otkrili da konzumiranje više od šest obroka voća i povrća dnevno smanjuje rizik od moždanog udara za 26 posto. Ukratko, istraživači su preporučili povećanu potrošnju voća i povrća kako bi se spriječio nastanak hroničnih bolesti i poboljšala ukupna dugovječnost.
Hrana koja povećava dugovječnost
Konzumacija različitih hranljivih namirnica ključ je dugog života. Kao što je dokazano sveobuhvatnim pregledom, konzumiranje voća i povrća može umanjiti rizik od smrti. Ali određena hrana bogata hranljivim materijama takođe može povećati životni vijek. Slijedi lista hrane koja je povezana sa različitim zdravstvenim koristima.
Voće
Voće je odličan izvor antioksidanata, prirodnih šećera, dijetalnih vlakana i važnih mikronutrijenata poput vitamina A, C i E. Zbog protuupalnih i antibakterijskih svojstava antioksidanata ljudi koji redovno konzumiraju voće imaju manje vjerovatnoće da se razbole i imaju komplikacije. Voće takođe sadrži mnogo mikrohranjivih sastojaka koji pogoduju zdravlju srca, poput kalijuma, folne kiseline, gvožđa, magnezijuma i fosfora, koji smanjuju holesterol i pospješuju cirkulaciju krvi.
Zeleno lisnato povrće
Zeleno lisnato povrće izuzetno je hranljiv izvor antioksidanata i aktivnih jedinjenja koja jačaju imunitet. Flavonoidi, vrsta antioksidansa, mogu da zaštite od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkih poremećaja. U međuvremenu, zeljasto povrće poput brokole, kupusa i prokula sadrži velike količine jedinjenja bogatih sumporom koji se bori protiv patogena koji izazivaju bolesti.
Pasulj i mahunarke
Proteinske bombe poput pasulja i mahunarki su odlična zamjena za meso. Protein podržava razvoj mišića i stvara aminokiseline koje popravljaju tkiva, sprječavaju bolesti i poboljšavaju rad mozga. Kao vegetarijanska hrana, pasulj i mahunarke takođe sadrže dijetalna vlakna koja pospješuju varenje i sprječavaju stvaranje holesterola.
Biljke i začini
Biljke i začini sadrže visoke koncentracije bioaktivnih jedinjenja koja imaju ljekovita svojstva. Na primjer, oštro jedinjenje bijelog luka poznato kao alicin ima snažna antibakterijska i protivupalna dejstva protiv infekcije. Kurkumin, glavni aktivni sastojak kurkume, takođe je poznat kao moćno antioksidantno sredstvo. Ostalo bilje i začini, poput bosiljka, cimeta, đumbira i žalfije, takođe se najčešće koriste kao prirodni lijekovi.
Masne ribe
Za uravnoteženu ishranu je potrebna velika količina zdravih masti koje su poznate kao omega-3 masne kiseline. Iako određene nemasne namirnice poput avokada i oraha sadrže omega-3 masne kiseline, masne ribe poput lososa, skuše i tune sadrže veće koncentracije masti. Omega-3 masne kiseline smatraju se zdravim mastima koje djeluju na srce zbog svoje sposobnosti da sprječavaju nakupljanje holesterola duž arterijskih zidova. Uz to, omega-3 masne kiseline mogu pojačati funkciju mozga i spriječiti opadanje kognitivnih sposobnosti povezanih sa godinama.
Hrana je osnovni izvor dobrobiti za tijelo. Da biste povećali dugovječnost i izbjegli tegobe i bolesti, steknite naviku da konzumirate organsku hranu i namirnice bogate hranjivim sastojcima poput voća, povrća, integralnih žitarica, ljekovitog bilja i nemasnog mesa.
17 komentara
Jedeš voće i povrće, stalno vježbaš, izbjegavaš vakcine, 5G, doktore i sva moguća zračenja… I umreš zdrav.
Naši preci prije 10.000 godina jeli su samo organsko, skoro vegetarijansku hranu, nisu se vakcinisali, voda i vazduh su bili krisralno čisti, bez fluora itd a umirali su sa 30 godina.
Prosto ti bude da se vratiš u ta vremena.
UV uređaji UV zrakama uspješno uništavaju bakterije i viruse u vodi, ali kloriranje vode donosi profit, iako je dokazano da klor zazara kardio vaskularni sustav čoveka.
Prije 10000 godina su zivjeli znatno duze oko 70 godina. Zivotni vijek se drasticno smanjio ulaskom u srednji vijek kad su se nabili u prljave gradove i zivjeli u veoma nehigijenskim uslovima bez kanalizacije. Ljudi na selu i u prirodi su i tada zivjeli znatno duze od ljudi u gradovima. Nisu umirali sa 30 nego je to prosjecni vijek jer se tu racuna i velika smrtnost djece u to vrijeme.
Nisam vidio tvoj komentar pa sam ranije napisao svoj sličan tvome!
Pa? I jeste mnogo bolje umreti zdrav nego raspadajući se od raznih bolestina!
Minus jer nisi naveo o kojim precima se radi! Znaci naši preci ratari jesu tako kratko živjeli zbog jednolične hrane i blizine životinja sa kojih je na njih prelazilo svakakvih boleština, međutim preci koji su im prethodili, lovci sakupljači koji su živjeli na puno većem teritoriju (izolirani) od drugih ljudi, jeli su zdravo organsko, puno se kretali, živjeli preko 80 g (osim u slučaju nasilne smrti). Ali o tome se ne može puno naći u službenoj literaturi da bi ljudi mislili da se bez medicine ne može živjeti.
Pravilnim konzumiranjem voća i povrća se najlakše izlječ korona.
Postoji izreka – ono si što jedeš. A može se dodati i ono si koliko jedeš i kako jedeš. Ishrana utiče na telo, ali utiče i na svest. Zdrava ishrana – zdrava i čista svest.
Dejan
Pregled tvojih müsli koji daješ na ovom portalu je najbolja reklama za vegetarijance… 😂
Lucija, kao što pregled tvojih odgovora ukazuje od kakvih ljudi valja bježati i kloniti se😂
Više nitko neumire od kardiovaskularnih…sad je u modi corona. Totalno preuzela stvar.
Već 6 mjeseci sam učlanjen u teretanu, a nisam smršavio ni grama!
Čim prođe korona poći ću tamo, da vidim šta se to događa…
Strip Hoga strašni. Govori lik Hogaru: – Rekao ti je doktor Zuk ( malecki lik, ne vidi se od kapuljače), da jedeš samo voće…!?
Hogar odgovara glođuće janjeći but: – Uvijek brkam to voće i povrće…😊
🙂
Taj sam….. više mesa, manje primjesa.
P.S.
Donese lik desert. Na pijatu nešto, toliko meni ostane poslije ručka, jer me sram polizati ga……
Mislite ovom prskanom. Nemojte da se salite sa nama.
Smanji rizik i ne hodi kod dohtora …
Ja sam pobornik konzumiranja voca i povrca.Covek se oseca lakse i enegicnije.Kad bas zelim da pojacam dodatno imunitet opet prirodna stvar-koristim medicinsku gljivu ganoderma lucidum.