Učinci pušenja na tijelo povećavaju se s godinama, ali neke se bolesti pluća pojavljuju tek nakon određene dobi. Toksikolog objašnjava da može biti korisno prestati pušiti prije ove granice, ako je moguće naglo, a ne postupno.
Šteta povezana s pušenjem nakon određenog vremena postaje ireverzibilna, što je 7. lipnja objasnio za novine Het Laatste Nieuws, Benoit Nemery, toksikolog Katholieke Universiteit Leuven.
Navodeći da se zdravstveni rizici razlikuju ovisno o količini popušenih cigareta, znanstvenik vjeruje da se najvažniji poremećaji često pojavljuju nakon karantene.
„Simptomi kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) obično se pojavljuju u dobi između 40 i 45 godina. Brzo nam ponestane zraka i najmanji napor se čini kao planina. Plućno tkivo se potpuno raspada. […] Liječenje je komplicirano jer je izazvana šteta nepovratna”, objašnjava Benoit Nemery iz Het Laatste Nieuws.
Iako se mladi pušači vjerojatno suočavaju s drugim komplikacijama , na primjer pogoršanje astme, KOPB i rak su učestaliji od 40. godine. Čak i ako tvrdi da “nikad nije kasno da se prestane”, istraživač svejedno objašnjava da odustajanje od pušenja prije ove dobi može biti vrlo korisno.
“Ako prestanete pušiti u dobi od 30 godina, pretrpjeli ste štetu od 10 do 12 godina otkad pušite, ali rizik se znatno smanjuje i nakon 15 godina gotovo ćete dostići razinu nepušača. Ovo posebno vrijedi u slučaju raka. Ako prestanete pušiti u dobi od 40 godina, također će te imat će značajno smanjenje rizika”, rekao je znanstvenik za Het Laatste Nieuws.
Toksikolog također objašnjava da ne postoji univerzalna metoda za prestanak pušenja, a svaki pušač ima određeni odnos prema duhanu i pušenju.
Zbog toga je potrebno liječnika specijaliziranog za plućne bolesti i za odvikavanje, kako bi se utvrdilo kojoj vrsti pušača pripadate. Unatoč svemu, Benoit Nemery savjetuje ako je moguće odustati naglo, a ne postupno.
“Postupno smanjenje broja cigareta nije tako učinkovito, jer ljudi često lažu sebe. Kažu da puše “samo” 10 cigareta, ali broj je zapravo puno veći. […] Prestati pušiti teško je mučenje, jer je nikotin jedna vrsta teške droge“, izjavio je za belgijske dnevne novine, Benoit Nemery.
bez ikakvog razloga za podilazenje posle ovoga clanka rodjaci razmisljam da ostavim pusim od 98. vec diram godine o kojima prica brat gore
Ja sam nakon karantena napravio do danas 800 km biciklom. Od 23. Maja do danas. Pusim od svoje 12 godine. Danas imam 47 godina, i pusim 40 cigareta ( duhan) dnevno. Osjecam se zdrav kao konj.
pusio sam od 7 razreda i to ono 1 kutija, sada kad sam morao da ih ostavim svatio sam da smo mi pusaci teski narkomani
Ko god pusi a nije glup jasno mu je da se truje.
To saznanje se kosi sa logikom zivota jer formira svijest o svjesnom samounistenju koja je uvijek tu negdje po strani.
Vreba iza svakog coska i utice na poglede na svijet jer nije prirodno i nije ispravno za bilo koji zivot djelovati samodestruktivno.
Prestankom pusenja se siri vidik, cula postaju izostrena i osjecaj neprolaznosti se vraca u duh.
porez na budale
Ima raznih tekstova o dobrobiti pušenja, pun je internet takvih istraživanja. Npr nikotin štiti od korona virusa, takodje da pušači redje oboljevaju od odredjenih bolesti. Ovde se stvari vade iz konteksta i ne prikazuje se cela slika, a samo cela slika donosi istinu. Svako puši iz nekog svog razloga. Kada se gledaju pojedinosti onda se i u kokainu mogu naći korisni sastojci. Ja nikad nisam pušio, ali sam imao prilike da uzmem rape… to je medicinski duvan i davan je na šamanskim ceremonijama i taj čisti duvan se preko jedne duvaljke u obliku slova V dune u nos. Efekat je vrlo jak, već za desetak sekundi se oseća gubitak ravnoteže i bolje je da se sedne. Zatim se oseća kako se širi energetsko polje oko mene i to polje se oseća tako gusto da se čini da se može dodirivati. Nos je pun tog duvana i nije ga lako očistiti… Čitaj više »
svaki narkic trazi opravdanja za drogiranje, tako ovisnost kontrolira mozak ,znaci,prvi korak je u priznavanju sebi.