Učinci pušenja na tijelo povećavaju se s godinama, ali neke se bolesti pluća pojavljuju tek nakon određene dobi. Toksikolog objašnjava da može biti korisno prestati pušiti prije ove granice, ako je moguće naglo, a ne postupno.
Šteta povezana s pušenjem nakon određenog vremena postaje ireverzibilna, što je 7. lipnja objasnio za novine Het Laatste Nieuws, Benoit Nemery, toksikolog Katholieke Universiteit Leuven.
Navodeći da se zdravstveni rizici razlikuju ovisno o količini popušenih cigareta, znanstvenik vjeruje da se najvažniji poremećaji često pojavljuju nakon karantene.
„Simptomi kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) obično se pojavljuju u dobi između 40 i 45 godina. Brzo nam ponestane zraka i najmanji napor se čini kao planina. Plućno tkivo se potpuno raspada. […] Liječenje je komplicirano jer je izazvana šteta nepovratna”, objašnjava Benoit Nemery iz Het Laatste Nieuws.
Iako se mladi pušači vjerojatno suočavaju s drugim komplikacijama , na primjer pogoršanje astme, KOPB i rak su učestaliji od 40. godine. Čak i ako tvrdi da “nikad nije kasno da se prestane”, istraživač svejedno objašnjava da odustajanje od pušenja prije ove dobi može biti vrlo korisno.
“Ako prestanete pušiti u dobi od 30 godina, pretrpjeli ste štetu od 10 do 12 godina otkad pušite, ali rizik se znatno smanjuje i nakon 15 godina gotovo ćete dostići razinu nepušača. Ovo posebno vrijedi u slučaju raka. Ako prestanete pušiti u dobi od 40 godina, također će te imat će značajno smanjenje rizika”, rekao je znanstvenik za Het Laatste Nieuws.
Toksikolog također objašnjava da ne postoji univerzalna metoda za prestanak pušenja, a svaki pušač ima određeni odnos prema duhanu i pušenju.
Zbog toga je potrebno liječnika specijaliziranog za plućne bolesti i za odvikavanje, kako bi se utvrdilo kojoj vrsti pušača pripadate. Unatoč svemu, Benoit Nemery savjetuje ako je moguće odustati naglo, a ne postupno.
“Postupno smanjenje broja cigareta nije tako učinkovito, jer ljudi često lažu sebe. Kažu da puše “samo” 10 cigareta, ali broj je zapravo puno veći. […] Prestati pušiti teško je mučenje, jer je nikotin jedna vrsta teške droge“, izjavio je za belgijske dnevne novine, Benoit Nemery.
E-cigarete: Znanstvena studija dokazuje da one nisu opasne po zdravlje kao obične cigarete
bez ikakvog razloga za podilazenje posle ovoga clanka rodjaci razmisljam da ostavim pusim od 98. vec diram godine o kojima prica brat gore
Ja sam nakon karantena napravio do danas 800 km biciklom. Od 23. Maja do danas. Pusim od svoje 12 godine. Danas imam 47 godina, i pusim 40 cigareta ( duhan) dnevno. Osjecam se zdrav kao konj.
pusio sam od 7 razreda i to ono 1 kutija, sada kad sam morao da ih ostavim svatio sam da smo mi pusaci teski narkomani
Ko god pusi a nije glup jasno mu je da se truje.
To saznanje se kosi sa logikom zivota jer formira svijest o svjesnom samounistenju koja je uvijek tu negdje po strani.
Vreba iza svakog coska i utice na poglede na svijet jer nije prirodno i nije ispravno za bilo koji zivot djelovati samodestruktivno.
Prestankom pusenja se siri vidik, cula postaju izostrena i osjecaj neprolaznosti se vraca u duh.
porez na budale
Ima raznih tekstova o dobrobiti pušenja, pun je internet takvih istraživanja. Npr nikotin štiti od korona virusa, takodje da pušači redje oboljevaju od odredjenih bolesti. Ovde se stvari vade iz konteksta i ne prikazuje se cela slika, a samo cela slika donosi istinu. Svako puši iz nekog svog razloga. Kada se gledaju pojedinosti onda se i u kokainu mogu naći korisni sastojci. Ja nikad nisam pušio, ali sam imao prilike da uzmem rape… to je medicinski duvan i davan je na šamanskim ceremonijama i taj čisti duvan se preko jedne duvaljke u obliku slova V dune u nos. Efekat je vrlo jak, već za desetak sekundi se oseća gubitak ravnoteže i bolje je da se sedne. Zatim se oseća kako se širi energetsko polje oko mene i to polje se oseća tako gusto da se čini da se može dodirivati. Nos je pun tog duvana i nije ga lako očistiti… Čitaj više »
svaki narkic trazi opravdanja za drogiranje, tako ovisnost kontrolira mozak ,znaci,prvi korak je u priznavanju sebi.