Američki dug je posljednji adut Kine u trgovinskom ratu i još ga neće koristiti

Američki dug prema Kini
46 komentara

Američki predsjednik Donald Trump je zaprijetio da će nametnuti 25 posto carina na preostalih 325 milijardi dolara robe koju SAD uvozi iz Kine, objavivši planove istog dana kada je Washington carine na 200 milijardi dolara kineske robe podigao s 10 na 20 posto. Trump namjerava uvesti carina ne sav kineski uvoz u SAD, jer su trgovinski pregovori završili na mrtvoj točki i nema naznaka da će se skoro pokrenuti. Kina ima potencijalni adut sa svojom ogromnom količinom američkog duga. Ali hoće li ga iskoristiti?

U subotu 12. svibnja je Trump da sva obećanja kako će raditi na uklanjanju trgovinskog deficita s Kinom, upozorivši kako će trgovinski sporazum između dviju zemalja “postati mnogo gori” za Peking, ako se o njemu bude moralo pregovarati u drugom mandatu. Čelnik Bijele kuće je rekao Kinezima da ne sanjaju o tome kako će biti poražen na izborima 2020. i da će s kandidatom Demokratske stranke postići bolji dogovor.
Trump je to rekao dan nakon što je njegova administracija povećala carine s 10 na 25 posto na 200 milijardi dolara kineskog uvoza u SAD, te samo nekoliko sati prije isteka drugog dana 11. runde trgovinskih pregovora u Washingtonu s vodećim kineskim trgovinskim pregovaračem. Tom je odlukom praktično minirao postizanje dogovora, što je vjerojatno dogovorio sa svojim pregovaračkim timom.
Američki predsjednik se u više navrata hvalio da je trgovinski deficit s Kinom, koji se procjenjuje da je 2018. godine dosegnuo više od 220 milijardi dolara, dao Sjedinjenim Državama veliku prednost kada je riječ o carinskom ratu, te kako Sjedinjene Države mogu čekati i gledati dok Peking gubi milijarde, američko ministarstvo financija istovremeno ubire prihode od carina.
Naravno, to su Trumpove objave na Twitteru koje nemaju veze s istinom, što potvrđuju i vodeći američki ekonomisti, poduzetnici i mediji.
Međutim, prema South China Morning Postu, Kina ima svoje “financijsko oružje da kazni SAD zbog ratnih carina”, uključujući ogromnu količinu od 1123 milijardi dolara američkih trezorskih obveznica.
Teoretski, ako Kina pusti ovaj dug na tržište, cijene američkih obveznica će pasti i prisiliti vladu da znatno poveća prinose. To bi zauzvrat poskupilo zajmove za američke korporacije i privatne zajmoprimce, što bi istog trenutka ohladilo američki rast.
Međutim, Cliff Tan, ravnatelj odjela za istraživanje globalnog tržišta Banke iz Tokija, izjavio je za South China Morning Postu da Kina to vjerojatno neće učiniti, budući da bi takav “riskantan” potez rezultirao “ekstremnom” nestabilnošću svih tržišta.
“Puštanje ovog duga na tržište bi bilo neučinkovito oružje i za Kinu, jer bi se tima povećali prinosi i povrijedila pozicija vlastitih fondova u riznicama”, objasnio je Cliff Tan.
Betty Rui Wang, viša kineska ekonomistica u australskoj i novozelandskoj bankarskoj grupi, slično je pesimistična glede te ideje, sugerirajući da “Kina vjerojatno neće pronaći alternativne za ulaganja, obzirom na enormnu količinu američkog duga”.
SCMP je primijetio da ako Kina proda američke obveznice i umjesto njih kupi naftu, proizvođači energije koji primaju dolare mogu ih jednostavno vratiti natrag u američke riznice, čime se ograničava učinkovitost “kazne”.

Umanjuje se vrijednost juana

Prema Cliffu Tanu, učinkovitija opcija za Kinu može biti da jednostavno dopusti da juan deprecira o odnosu na dolaru, čime bi se nadoknadio negativan utjecaj povećanih carina, a kineski izvoz bi ostao konkurentan na američkom tržištu.
Stručnjak kao da je predvodio što će se dogoditi i Kina je samo dva dana poslije deprecirala juan za 0,6% u odnosu na dolar.
Nekoliko američkih administracija  je tražilo da Kina ograniči deprecijaciju juana, a predsjednik Trump je optužio Peking da namjerno manipulira svojom valutom kako kineske kompanije stekle konkurentske prednosti u odnosu na američke.
Ako američka carinska politika ostane nepromijenjena, kineske vlasti mogu u budućnosti jednostavno zanemariti američke zahtjeve i tečaj valute određivati tako da pogoduje kineskom izvozu. Peking to može zato što ima punu kontrolu nad narodnom bankom Kine, dok Trump ima malo utjecaja na FED i njegovo određivanje kamatnih stopa.
“Ako nema dogovora o stabilizaciji valute, onda je to sigurno jedan od načina kojim će Kina odgovoriti na prilično ozbiljnu eskalaciju carina”, kazao je Tan.
Drugi promatrači, ukazujući na predstojeći potez Kine da preuzme SAD kao najveće svjetsko potrošačko tržište, sugeriraju da Kina može uvesti i više carina protiv američkih proizvoda, ne samo na 60 milijardi američkog uvoza u Kinu, koliko je trenutno podložno carinama.
“Ako razmotrimo srednjoročno stanje kineskog gospodarstva, možemo konstatirati da se kinesko gospodarstvo suočilo s laganim padom prošle godine. No, sada je opet počela faza rasta. Dakle, ako je razmotrimo u dugom i srednjem razdoblju, mi smo izrazito optimistični, rekao je Liu Kang, zamjenik premijera kine i glavni pregovarač predsjednika Xi Jinpinga u propalom poslu s Washingtonom.

dugS. Amerika
Pretplatiti se
Obavijesti o
46 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Pikač
4 godine prije

Ovo natezanje će trajati jako dugo. No,poznavajući povijest i mentalitet “žutih” (molim da me se ne optužuje za rasizam,šovinizam itd.,jer prema tim ljudima imam veliki respekt otkad sam imao posla s njima), oni neće odustati niti biti slomljeni.

Siniša
4 godine prije

Naravno da neće.

Džugašvili
4 godine prije

Ovo s Američkim dugom, kojim Kina navodno prijeti Americi i da će ako ga Kinezi brzo razprodaju tobože nanijeti Amerima veliku štetu je obična glupost i priča za malu djecu! Naime, svaki dug, tj obveznice koje je izdala neka država, u ovom slučaju to je Amerika imaju datum dospijeća i tek na dan dospijeća duga nastane učinak za državu koja ih je izdala. Prije tog datuma dospijeća obveznica, uz obećane kamate, prodaja ili zamjena vlasnika tih obveznica nema neposrednog učinka na državu koja ih je izdala, nego prije toga od prodaje može imati veliku štetu ona država u ovom slučaju Kina, koja je te obveznice odn. dug prijevremeno prodala po nižoj cijeni od nominalne cijene obveznica uvećane za kamate i ako su ludi neka to učine na svoju štetu, a ako ih uspiju prodati po nominalnoj cijeni ili čak skuplje, dobro za njih, ali opet prolazi bez štete za Amere,… Čitaj više »

Trubadur
4 godine prije

Za sad imamo tri rezultata, politike stabilnog genija prema Kini ili pak onog, koji sa žutokosim nevinašcem upravlja…..1. USrA deficit se povečuje a ne smanjuje, 2 16 milijaredi za USrA seljake, koji su bankrotirali i 3. izračun FEDa, da če svaka USrA porodica za carine koje je uveo stabilni genije prema Kini, plačati extra 831 dolar godišnje…. …… Šta, da se kaže…. Tumačviningpress…

Nenad
4 godine prije

“”SCMP je primijetio da ako Kina proda američke obveznice i umjesto njih kupi naftu, proizvođači energije koji primaju dolare mogu ih jednostavno vratiti natrag u američke riznice, čime se ograničava učinkovitost “kazne”.””
Ma sta rece i osta ziv??
Nisu proizvodjaci energije nego izvoznici nafte.Venecuela,Libija,Rusija,Irak,Iran….
Zasto bi oni vratili dolare u Americke riznice???
Pa tim dolarima se placaju troskovi,radnici,porezi,investira u nove busotine i kojesta..
A ako se ostatak(sto je mali dijo od ukupne sume) i ivestira sumnjam da bi neko normalan dnas ulagao u americke obveznice i na taj nacin vratio dijo dolara u americke riznice. Prije bi ih zamjenijo za zlato a sumnjam da bi Ameri bas pristali na tu kombinaciju…
Sve u svemu glup clanak.

Weteran
4 godine prije

Ovo između SAD i Kine postaje sve složenije.
I opasnije ?!
Ekonomski rat je svakim danom sve intenzivniji, …
SAD neće i ne sme čekati da Kinezi dostignu, pored ekonomskog, i vojni paritet!?
Zabrinut sam, mislim opravdano ?

samo tako
4 godine prije

Zar netko zaista misli da če Kina krenuti u prodaju americkih obveznica ?

nessy
4 godine prije

Amerima jednostavno nije jasno, da je nivo domoljublja u Kini ili Rusiji, nesto nezamislivo u Americi. Ameri se izjasnjavaju kao domoljubi, ali kada treba pustiti krv, e, onda idu placeni vojnici (svi njihovi vojnici su placeni, nema dobrovoljaca u tom smislu, jos od Vijetnama i Nixona). U Rusiji i Kini ljudi razumiju da se za domovinu ponekad treba i zrtvovati. Da ne govorimo o osjecaju jedinstva kod navedenih naroda.

Ivex
4 godine prije

U biti sve ove obveznice novac je veliko ništa s američkim možete brisati dupe koliko vrijede kinezi to jako dobro znaju ali sudjeluju u toj monetarnoj šaradi,Rusi su jedni shvatili da jedino prirodne sirovine zdrava hrana i voda te znanje jedino vrijede

sobravia
3 godine prije

Zašto bi Kinezi prodali papire koje im nose najviše kamate na svijetu, to jest 3% ??? Nisu oni glupi, mogu jedino još više para usrancima posuđivati. A i da se američke vrijednosnice koje kinezi posjeduju nađu u prodaji, FED bi natiskao zelenih papirića pa svoj dug otkupio preko satelita.

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI