Američki dug je posljednji adut Kine u trgovinskom ratu i još ga neće koristiti

Američki dug prema Kini

Američki predsjednik Donald Trump je zaprijetio da će nametnuti 25 posto carina na preostalih 325 milijardi dolara robe koju SAD uvozi iz Kine, objavivši planove istog dana kada je Washington carine na 200 milijardi dolara kineske robe podigao s 10 na 20 posto. Trump namjerava uvesti carina ne sav kineski uvoz u SAD, jer su trgovinski pregovori završili na mrtvoj točki i nema naznaka da će se skoro pokrenuti. Kina ima potencijalni adut sa svojom ogromnom količinom američkog duga. Ali hoće li ga iskoristiti?

U subotu 12. svibnja je Trump da sva obećanja kako će raditi na uklanjanju trgovinskog deficita s Kinom, upozorivši kako će trgovinski sporazum između dviju zemalja “postati mnogo gori” za Peking, ako se o njemu bude moralo pregovarati u drugom mandatu. Čelnik Bijele kuće je rekao Kinezima da ne sanjaju o tome kako će biti poražen na izborima 2020. i da će s kandidatom Demokratske stranke postići bolji dogovor.
Trump je to rekao dan nakon što je njegova administracija povećala carine s 10 na 25 posto na 200 milijardi dolara kineskog uvoza u SAD, te samo nekoliko sati prije isteka drugog dana 11. runde trgovinskih pregovora u Washingtonu s vodećim kineskim trgovinskim pregovaračem. Tom je odlukom praktično minirao postizanje dogovora, što je vjerojatno dogovorio sa svojim pregovaračkim timom.
Američki predsjednik se u više navrata hvalio da je trgovinski deficit s Kinom, koji se procjenjuje da je 2018. godine dosegnuo više od 220 milijardi dolara, dao Sjedinjenim Državama veliku prednost kada je riječ o carinskom ratu, te kako Sjedinjene Države mogu čekati i gledati dok Peking gubi milijarde, američko ministarstvo financija istovremeno ubire prihode od carina.
Naravno, to su Trumpove objave na Twitteru koje nemaju veze s istinom, što potvrđuju i vodeći američki ekonomisti, poduzetnici i mediji.
Međutim, prema South China Morning Postu, Kina ima svoje “financijsko oružje da kazni SAD zbog ratnih carina”, uključujući ogromnu količinu od 1123 milijardi dolara američkih trezorskih obveznica.
Teoretski, ako Kina pusti ovaj dug na tržište, cijene američkih obveznica će pasti i prisiliti vladu da znatno poveća prinose. To bi zauzvrat poskupilo zajmove za američke korporacije i privatne zajmoprimce, što bi istog trenutka ohladilo američki rast.
Međutim, Cliff Tan, ravnatelj odjela za istraživanje globalnog tržišta Banke iz Tokija, izjavio je za South China Morning Postu da Kina to vjerojatno neće učiniti, budući da bi takav “riskantan” potez rezultirao “ekstremnom” nestabilnošću svih tržišta.
“Puštanje ovog duga na tržište bi bilo neučinkovito oružje i za Kinu, jer bi se tima povećali prinosi i povrijedila pozicija vlastitih fondova u riznicama”, objasnio je Cliff Tan.
Betty Rui Wang, viša kineska ekonomistica u australskoj i novozelandskoj bankarskoj grupi, slično je pesimistična glede te ideje, sugerirajući da “Kina vjerojatno neće pronaći alternativne za ulaganja, obzirom na enormnu količinu američkog duga”.
SCMP je primijetio da ako Kina proda američke obveznice i umjesto njih kupi naftu, proizvođači energije koji primaju dolare mogu ih jednostavno vratiti natrag u američke riznice, čime se ograničava učinkovitost “kazne”.

Umanjuje se vrijednost juana

Prema Cliffu Tanu, učinkovitija opcija za Kinu može biti da jednostavno dopusti da juan deprecira o odnosu na dolaru, čime bi se nadoknadio negativan utjecaj povećanih carina, a kineski izvoz bi ostao konkurentan na američkom tržištu.
Stručnjak kao da je predvodio što će se dogoditi i Kina je samo dva dana poslije deprecirala juan za 0,6% u odnosu na dolar.
Nekoliko američkih administracija  je tražilo da Kina ograniči deprecijaciju juana, a predsjednik Trump je optužio Peking da namjerno manipulira svojom valutom kako kineske kompanije stekle konkurentske prednosti u odnosu na američke.
Ako američka carinska politika ostane nepromijenjena, kineske vlasti mogu u budućnosti jednostavno zanemariti američke zahtjeve i tečaj valute određivati tako da pogoduje kineskom izvozu. Peking to može zato što ima punu kontrolu nad narodnom bankom Kine, dok Trump ima malo utjecaja na FED i njegovo određivanje kamatnih stopa.
“Ako nema dogovora o stabilizaciji valute, onda je to sigurno jedan od načina kojim će Kina odgovoriti na prilično ozbiljnu eskalaciju carina”, kazao je Tan.
Drugi promatrači, ukazujući na predstojeći potez Kine da preuzme SAD kao najveće svjetsko potrošačko tržište, sugeriraju da Kina može uvesti i više carina protiv američkih proizvoda, ne samo na 60 milijardi američkog uvoza u Kinu, koliko je trenutno podložno carinama.
“Ako razmotrimo srednjoročno stanje kineskog gospodarstva, možemo konstatirati da se kinesko gospodarstvo suočilo s laganim padom prošle godine. No, sada je opet počela faza rasta. Dakle, ako je razmotrimo u dugom i srednjem razdoblju, mi smo izrazito optimistični, rekao je Liu Kang, zamjenik premijera kine i glavni pregovarač predsjednika Xi Jinpinga u propalom poslu s Washingtonom.

46
Ostavite komentar

avatar
10000
9 Grupirani komentari
37 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
45 Komentatori
MaxMaxMaxWordly wisemaniwefuewbf8zqewf8QEWFDQEWFDQEW Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Pikač
Gost
Pikač

Ovo natezanje će trajati jako dugo. No,poznavajući povijest i mentalitet “žutih” (molim da me se ne optužuje za rasizam,šovinizam itd.,jer prema tim ljudima imam veliki respekt otkad sam imao posla s njima), oni neće odustati niti biti slomljeni.

Siniša
Gost
Siniša

Naravno da neće.

minimoris
Gost
minimoris

Kinezima treba samo vreme, a to mislim da imaju. Dokle god nisu u vojnom ratu sa Amerikancima njina je ok. Po meni Kinezima je dovoljno da više ne kupuju američku soju, da ne kupuju više američke obveznice i na kraju da u dogovoru sa Rusima obustave prodaju retkih metala i da Rusi obustave prodaju titanijuma. Pri prestanku otkupa soje za par godina veliki broj američkih farmera će propasti, jer nemaju kome da prodaju toliku količinu. Kada prestanu da kupuju obveznice, Amerikanci nemaju kome više da ih uvaljuju, jer su svi živi otkupili koliko su mogli i zadužili se preko guše(Japan… Pročitaj više »

iwefuewbf8zqewf8QEWFDQEWFDQEW
Gost
iwefuewbf8zqewf8QEWFDQEWFDQEW

Vrijeme da se u miru razvijaju neće dobiti od onih koji su ih stovrili ovakove kakove ih danas poznajemo.

Nenad
Gost
Nenad

“”SCMP je primijetio da ako Kina proda američke obveznice i umjesto njih kupi naftu, proizvođači energije koji primaju dolare mogu ih jednostavno vratiti natrag u američke riznice, čime se ograničava učinkovitost “kazne”.”” Ma sta rece i osta ziv?? Nisu proizvodjaci energije nego izvoznici nafte.Venecuela,Libija,Rusija,Irak,Iran…. Zasto bi oni vratili dolare u Americke riznice??? Pa tim dolarima se placaju troskovi,radnici,porezi,investira u nove busotine i kojesta.. A ako se ostatak(sto je mali dijo od ukupne sume) i ivestira sumnjam da bi neko normalan dnas ulagao u americke obveznice i na taj nacin vratio dijo dolara u americke riznice. Prije bi ih zamjenijo za… Pročitaj više »

Njonjobobo
Gost
Njonjobobo

Izmedu redaka citam da bi ljudi na planeti uskoro
mogli biti gladni.
Zato vam velim da treba naucit uzgajat salatu.
Narodna mudrost veli da nema bolje hrane
Nego pizza I salate
Shvatite kak hocete

Kruva
Gost
Kruva

Nadamo se da ćemo lizat gljivice sa pice i u idućoj petoljetki.
p.s. od salate se neš najist. od gljivica sa pice oš. iman ti ja dobrije’ gljivicaa

nessy
Gost
nessy

@Kruva
Jeli to imas gljivice na stopalima?

Nada
Gost
Nada

nisam ti se dušo. danala

Klitemnestra
Gost
Klitemnestra

Izgleda da je kriza. Svega. 😊 Ja već razmišljam kako do tih gljivica da ih počnem uzgajati…hm…ili riskantno ponašanje, pa možeš dobiti i više od gljivica, ili- antibiotik i – kupanje u bazenu 😊

nessy
Gost
nessy

Amerima jednostavno nije jasno, da je nivo domoljublja u Kini ili Rusiji, nesto nezamislivo u Americi. Ameri se izjasnjavaju kao domoljubi, ali kada treba pustiti krv, e, onda idu placeni vojnici (svi njihovi vojnici su placeni, nema dobrovoljaca u tom smislu, jos od Vijetnama i Nixona). U Rusiji i Kini ljudi razumiju da se za domovinu ponekad treba i zrtvovati. Da ne govorimo o osjecaju jedinstva kod navedenih naroda.

Trubadur
Gost
Trubadur

Za sad imamo tri rezultata, politike stabilnog genija prema Kini ili pak onog, koji sa žutokosim nevinašcem upravlja…..1. USrA deficit se povečuje a ne smanjuje, 2 16 milijaredi za USrA seljake, koji su bankrotirali i 3. izračun FEDa, da če svaka USrA porodica za carine koje je uveo stabilni genije prema Kini, plačati extra 831 dolar godišnje…. …… Šta, da se kaže…. Tumačviningpress…

Tupko Glupko
Gost
Tupko Glupko

Kao što već napisah, nema američkog fizičkog proizvoda koju Kina – ako ga slučajno ne može sama proizvesti – ne može substituirati drugdje, tj. uvesti iz neke druge zemlje. Što se tiče virtualnog svijeta, uskoro možemo očekivati alternativu Androidu na engleskom jeziku u kineskim smatphone-ima (ionako je Android baziran na open-source Linuxu). Umjesto Google Playa Kinezi/Rusi mogu napraviti sličan program na engleskom jeziku – jednom kada korisnici krenu u tom smjeru, ništa ih neće zaustaviti. Sve će to u konačnici dovesti do drastičnog pada zarade američkih najvećih IT kompanija za koje u svijetu ionako znaju da su njihovi proizvodi alat… Pročitaj više »

Tomek
Gost
Tomek

To i ja govorim zadnjih 10 godina. Nitko mi nije vjerovao nikad. Najveći špijun je online i ključ za njega je protumjera offline. Znači za 10 godina svi idemo offline(extranet) ako bude sranja. Samo će izvana biti online.
To znači da Rusi i Kinezi imaju već sada superračunala koja mogu vrtiti i sadržavati po 30-50% ukupnog današnjeg internet prometa/informacija a ostalih 70-50% će se dograditi u sljedećih 10tak godina tj. 2030 godine će “internet” biti lokalni ili kontinentalni jer će Rusi i Kinezi presjeć ostale podmorske kablove za 1-2 godine.

hribar
Gost
hribar

“To znači da Rusi i Kinezi”
završiti u srednjem vijeku gdje im je i mjesto
ako ne budu uključni u svijetske tokove informacija i trgovine
biti će kao iran zadnja rupa teokracijskog fašizma

Lucija
Gost
Lucija

Koje to ‘svjetske tokove informacija’?
Red ‘fake newsa’, red propagande, red reklama. Onda red golih guza, trkači za loptom masno plaćeni ( isto ‘opijum za narod’)…

hribar
Gost
hribar

Lucija
interesantan je tvoj izbor prioriteta

Max
Gost
Max

Ima žena pravo drži se Lucija.

Siniša
Gost
Siniša

Naravno da neće.

Weteran
Gost
Weteran

Ovo između SAD i Kine postaje sve složenije.
I opasnije ?!
Ekonomski rat je svakim danom sve intenzivniji, …
SAD neće i ne sme čekati da Kinezi dostignu, pored ekonomskog, i vojni paritet!?
Zabrinut sam, mislim opravdano ?

Max
Gost
Max

Dobro misliš Weteran Kina je već sad gospodar svjetskih gospodarskih tokova ako dostigine SAD i vojno a na dobru je putiu( SAD zna da je t to kraj

samo tako
Gost
samo tako

Zar netko zaista misli da če Kina krenuti u prodaju americkih obveznica ?

hribar
Gost
hribar

americke obveznice će im biti jedino vrijedno što će kinezi imati

samo tako
Gost
samo tako

@hribar
ako ti tako kažeš

Ivo
Gost
Ivo

to moraju raditi postepeno, nagla prodaja kompletne zalihe amerokenjskih papira dovela bi do momentalnog kolapsa na tržištu, i vrijednost usa obveznica bi bila ekvivalent toaletnom papiru. Za zaustavljanje američke hegemonije dovoljno bi bilo više ne kupovati iste, jer se amero paraziti ne bi mogla više nigdje zaduživati, i sustav, prvenstveno vojni, bi krahirao unutar godinu dana. Normalno, neke zemlje su prisiljene kupovati te šarene papiriće, bilo da mogu kupiti naftu (petrodolar shema), ili bi im se dogodila humanitarna intervencija da odbiju. U svakom slučaju, suverene zemlje se planski rješavaju američkog smeća, tako da teret financiranja angIozlonističke ubilačke mašinerije pada na… Pročitaj više »

Ivex
Gost
Ivex

U biti sve ove obveznice novac je veliko ništa s američkim možete brisati dupe koliko vrijede kinezi to jako dobro znaju ali sudjeluju u toj monetarnoj šaradi,Rusi su jedni shvatili da jedino prirodne sirovine zdrava hrana i voda te znanje jedino vrijede

Džugašvili
Gost
Džugašvili

Ovo s Američkim dugom, kojim Kina navodno prijeti Americi i da će ako ga Kinezi brzo razprodaju tobože nanijeti Amerima veliku štetu je obična glupost i priča za malu djecu! Naime, svaki dug, tj obveznice koje je izdala neka država, u ovom slučaju to je Amerika imaju datum dospijeća i tek na dan dospijeća duga nastane učinak za državu koja ih je izdala. Prije tog datuma dospijeća obveznica, uz obećane kamate, prodaja ili zamjena vlasnika tih obveznica nema neposrednog učinka na državu koja ih je izdala, nego prije toga od prodaje može imati veliku štetu ona država u ovom slučaju… Pročitaj više »

čitalac
Gost
čitalac

@Džugašvili To nema veze sa dospijećem nego sa ponudom i potražnjom. Ako bi Kinezi (hipotetički) prodali svih 1123 milijardi dolara obveznice njihova cijena bi strmoglavila što bi imalo za posljedicu da bi US vlada biti prisiljena davati bitno veće donose nego sada što bi radikalno poskupilo njihovo zaduživanje. Ilizija je da bi se našao kupac za svih 1123 m, čak i pon ižoj cijeni. Strmoglavilo bi i povjerenje ulagača. Naravno da bi Kinezi štetili i sebi ali ako gledamo na to sa stajališta ekonomskog rata sve je moguće. Ovdje je pitanje tko može duže i više izdržati. Obzirom na to… Pročitaj više »

Džugašvili
Gost
Džugašvili

Rusi i Turci su prodali za 100 milijardi dolara američkog duga (obveznica) u vrlo kratkom vremenskom razdoblju i nisam nigdje mogao opaziti, da su američke burze na bilo koji način reagirale na tu transakciju! Zašto bi s Kibeskom prodajom am. duga bilo drugačije, nego bi bilo prije po onoj, kad je Mujo htio napakostiti selu, pa je sam sebi odrez”o jaja!

čitalac
Gost
čitalac

100 milijardi $ u ukupnom iznosu am. izdanih obveznica je sitnica, zanemarivo.
Nisam ni rekao da Kina ne bi imala štetu. Rekoh lijepo da je pitanje tko bi izdržao dulje.

Džugašvili
Gost
Džugašvili

Ti meni moraš odgovoriti na jedno pitanje! Tko bi ili koja bi to država kupila svu tu količinu dolarskog duga? Možda Rusija? nije moguće i sama se je jedva riješila svojih DolaraNjemačka, Japan? ili SAD? To bi bilo još naj bolj rješenje Ameri bi za malu lovu otkupili sav svoj dug od Kine! Inače, malo koja država bi se usudila to napraviti i reskirati američku osvetu, koja bi sigurno uslijedila i ta država bi umjesto koristi utrpjela katastrofu, tako, da je o toj soluciji bezpredmetno razgovarati, jer se može dogoditi samo u teoriji, a u praksi, misija nemoguće!!!

čitalac
Gost
čitalac

@Džugašvili, “Tko bi ili koja bi to država kupila svu tu količinu dolarskog duga? ” Pa da, nijedna, možda više njih. Možda, i to je problem za oboje. “To bi bilo još naj bolj rješenje Ameri bi za malu lovu otkupili sav svoj dug od Kine!” Jako mudro! A čime bi kupili? Obveznice izdaju upravo zato jer nemaju novca. Možda izdaju (ili natiskaju nove dolare) nove da otkupe stare? Možda, ali tko će kupiti nove ako je najveći kupac “odlepršao”? I kako će se to odraziti na burzu? Svo trgovanje trgovanje obveznicama (na burzi također) temelji na povjerenju da će… Pročitaj više »

Wordly wiseman
Gost
Wordly wiseman

Obveznice ameri ne otkupljuju kao drugi , novcem ubranih iz poreza ili carina već kada dođe na naplatu glavnica u fed se kompjuterski ispise iznos potreban za otkup i voila ! Posao obavljen . Inače kina nema nikakvu polugu time sto posjeduje veliku količinu američkih obveznica jer iako je ona jedan od najvećih stranih vlasnika , puno veću količinu imaju u vlasništvu američki investicijski i mirovinski fondovi , Social security fond i drugi domaći investitori .

Nenad
Gost
Nenad

Obaveznice se mogu prodati i prije datuma dospjeca i to bez stete pa cak i za vecu cjenu ako je neko voljan da ih kupi(sto sada nije slucaj).Kina ima veliku kolicinu kratkorocnih obveznica i njih moze da se resi u kratkom vremenskom roku sto bi bilo lose za cjelokupnu svijetsku ekonomiju.Zadnjih godina je veliki problem za Amerikance sto su se kinezi resavali dugorocnih a kupovali kratkorocne obveznice(o tome se malo pise).Za Amere je postao veliki problem i samo servisiranje duga sa postojecim obveznicama a sto ce biti ako Kinezi prestanu da kupuju nove obveznice a tek na kraju ako sve… Pročitaj više »

čitalac
Gost
čitalac

Da, ako Kinezi prestanu kupovati am. obveznice već to je velik problem za SAD.

Lucija
Gost
Lucija

Bez brige. Znali su Kinezi što napraviti i u kojem roku…još prilikom zamjene obveznica. U pravilu: kraći rok, veći prinos. 😊
Ipak je to velika količina i može destabilizirat tržište. Ali u nekim situacijama i stabilizirati.

Toso
Gost
Toso

Znas kad ce biti svetska kriza kad Kinezi ne prodaju obveznica i pocekaju do zapadlosti da jih amerkaci izplate sa svim kamatama jer nisu kinezi glupi da idu u minus..mislim da je ova vijest malo zavaravajuca..

Ivo
Gost
Ivo

ahahah, đubrašvili ekonomista. Daj šuti ne sramoti se, majke ti.

Džugašvili
Gost
Džugašvili

Opet zujiš ko dosadna podrepna muva! Tebi mogu biti profesor iz ekonomije!

hribar
Gost
hribar

džugi je u pravu što se tiče obveznca bez obzira koliko simpatiziali kinu ili rusiju ova ih oboje dobije kad god poželi tek dolaze teška vremena za njih dvoje kina će u putu svile imati samo djelomičan uspjeh a rusija ide u izolaciju i služit će samo kao izvor jeftinih sirovina u siriji su ispušili u zadnjoj ofenzivi protiv turaka a ovi im polako okreću leđa i počinju blokirati turski tok okreće se situacija protiv erdija na unutarnjem planu tuci definitino uzimaju komad sirije i vraćaju se u zagrljaj usa turska je izigrala ruse i irance iranci su praktično pred… Pročitaj više »

čitalac
Gost
čitalac

@hribar
Da, da… Good guys vs bad guys.
Još jedna briljantna pobjeda dobrih momaka u hollywoodskom stilu.
Remake No 153

Lucija
Gost
Lucija

Pa sad…kineski izvoz u usa je pao za nekih 7%, a američki u Kinu za više od 30%…😊

Max
Gost
Max

Tigrovi šeću Kafr Nabudom .

zapadnonjemacki njemac iz sjeverne istocne prusije
Gost
zapadnonjemacki njemac iz sjeverne istocne prusije

nemas ti pojma. naravno da ce ameri propasti ako kinezi prodaju obveznice.

hribar
Gost
hribar

švabo
za to vrijeme dok kinezi prodaju usa će vrtjeti palčeve
jedva čekam da žuće počnu prodavati obveznice
interesira me tko će ih kupiti i po kojoj cijeni

POVEZANE VIJESTI

Izbornik