Psilocibin iz čarobnih gljiva mogao bi spriječiti oštećenje živaca kod kemoterapije

Psilocibin, psihoaktivna tvar iz čarobnih gljiva, mogla bi postati ključno oružje u borbi protiv jedne od najtežih nuspojava kemoterapije – periferne neuropatije, koju razvije čak tri četvrtine oboljelih od raka koji prolaze kemoterapiju.

Istraživači s University of Texas MD Anderson Cancer Center objavili su u četvrtak u časopisu Science studiju koja pokazuje da psilocibin, primijenjen prije kemoterapije, može spriječiti oštećenje živaca koje uzrokuje nesnosne bolove, utrnulost i peckanje u rukama i nogama. Riječ je o nuspojavi koja ne samo da uništava kvalitetu života pacijenata, nego u trećine oboljelih dovodi do trajnih, neprekidnih bolova koji mogu ostati doživotno.

Ono što je još ozbiljnije, ova komplikacija izravno ugrožava šanse za preživljavanje – kada nuspojave postanu nepodnošljive, liječnici su prisiljeni smanjiti doze kemoterapije ili je potpuno prekinuti, što znači da se tumor više ne napada punom snagom.

Slučajno otkriće koje mijenja pravila igre

Znanstvenici su do ovog otkrića došli gotovo slučajno. Tim je prvotno proučavao kako rak uspijeva preuzeti kontrolu nad živčanim stanicama kako bi rastao, a koristili su psilocibin za istraživanje koncepta neuroplastičnosti, odnosno regeneracije moždanih puteva. Na njihovo iznenađenje, tvar iz gljiva spriječila je pojavu periferne neuropatije.

Daljnji eksperimenti pokazali su da psilocibin štiti živčane stanice i potiče transport mitohondrija unutar njih. To je ključno jer kemoterapija uništava mikrotubule, one “mikroskopske željeznice” koje omogućuju mitohondrijima da šalju energiju do vrhova prstiju na rukama i nogama. Kada te željeznice nestanu, živčani završeci odumiru.

U pokusima na štakorima, dvije doze psilocibina prije kemoterapije bile su dovoljne da spriječe pojavu bolne preosjetljivosti tijekom čak šest ciklusa liječenja – i to bez utjecaja na imunološki sustav ili na samo protutumorsko djelovanje terapije.

Zaštita bez halucinacija

Možda najvažnije otkriće jest da zaštitni učinak psilocibina nije povezan s njegovim halucinogenim djelovanjem. Laboratorijski testovi pokazali su da i nehalucinogeni analog tvari ima isti učinak, što otvara vrata razvoju lijeka koji ne bi imao psihoaktivne nuspojave.

Kristy Townsend Profesorica neurobiologije na Ohio State University koja nije sudjelovala u studiji, nazvala je nalaze “iznimno obećavajućim”. No upozorava da će prije standardne primjene kod ljudi biti potrebna opsežna testiranja sigurnosti i učinkovitosti. Proces će biti spor, iako ga ubrzava procvat medicinskih istraživanja psihodeličnih tvari te izvršna naredba administracije Donalda Trumpa iz travnja kojom se ubrzavaju istraživanja i regulatorne revizije.

MD Anderson Cancer Center planira još ove godine pokrenuti klinička ispitivanja psilocibina na pacijentima oboljelima od raka.

Oprez: Bez liječničkog nadzora ne eksperimentirati

Unatoč obećavajućim rezultatima, istraživači snažno upozoravaju pacijente da ne posežu za čarobnim gljivama na vlastitu ruku. Psilocibin je legalan tek u nekoliko američkih saveznih država, a njegovo djelovanje opisuju kao “pojačivač” – kod pacijenata koji su već pod stresom zbog dijagnoze raka, nekontrolirano uzimanje tvari može dovesti do pogoršanja anksioznosti.

“Ako stavite osobu u nevolji pod utjecaj ovih psihodeličnih tvari, može joj biti znatno gore”, upozorio je Gregory Jones Psihijatar koji je sudjelovao u studiji.

Ovo istraživanje postavlja i šire pitanje koje nadilazi samu kemoterapiju: zašto je zapadna medicina desetljećima odbijala istraživati potencijal psihodeličnih tvari, unatoč sve većem broju dokaza o njihovoj učinkovitosti? Dok se velike farmaceutske kompanije fokusiraju na sintetske molekule koje mogu patentirati, prirodne tvari poput psilocibina ostaju u sjeni – ne zato što nisu djelotvorne, nego zato što se na njima ne može graditi monopol. Možda je vrijeme da se znanstvena zajednica, vođena interesima pacijenata, a ne profita, ozbiljnije pozabavi onim što priroda već nudi.