Kako je Microsoft preuzeo kontrolu nad digitalnim svijetom

Microsoft je nakon turbulentnog razdoblja početkom 2010-ih ostvario jedan od najvećih poslovnih preokreta u povijesti tehnološke industrije. Pod vodstvom vizionarskog CEO-a Satye Nadelle, kompanija je od zastarjelog diva na rubu relevantnosti postala predvodnik u cloud računarstvu i umjetnoj inteligenciji, dosegnuvši vrijednost od nevjerojatnih 3 bilijuna dolara.

Od vrhunca do ponora: Microsoftova era Billa Gatesa i Stevea Ballmera

Microsoftova priča započinje 1990-ih godina kada je pod vodstvom lukavog osnivača Billa Gatesa ostvarila dominaciju na tržištu osobnih računala. Windows 95 postao je najuspješniji operativni sustav svih vremena, a Microsoft je kontrolirao više od 90% tržišta operativnih sustava. Međutim, iza sjaja uspjeha krila se strategija koja će kompaniju dovesti do ruba propasti – iskorištavanje dominantnog položaja za gušenje konkurencije.

Najpoznatiji slučaj bio je Netscape, prvi popularni web preglednik, koji je Microsoft uništio svojim besplatnim Internet Explorerom. Ovo je dovelo do antimonopolske tužbe američke vlade koja je 1998. zaprijetila razbijanjem kompanije. Iako je Microsoft izbjegao najgori ishod zahvaljujući “procesnoj grešci” suca, slika kompanije u javnosti bila je nepovratno narušena.

Bill Gates je 2000. predao kormilo Steveu Ballmeru, svom dugogodišnjem prijatelju i komercijalnom direktoru. Iako financijski uspješan, Ballmerov Microsoft bio je obilježen pogrešnim strateškim odlukama koje su dovele do propuštanja tri ključne tehnološke revolucije: pametnih telefona, društvenih mreža i pretraživača.

“Nijedan poslovni čovjek neće platiti tisuću dolara za telefon,” izjavio je Ballmer nakon predstavljanja prvog iPhonea 2007. godine, u potpunosti promašivši značaj revolucije koju je Apple pokrenuo. Dok je Microsoft razvijao Windows Phone, Google je preuzeo tržište svojim Androidom, a povijest je pokazala koliko je Ballmerova procjena bila pogrešna.

Satya Nadella: Arhitekt Microsoftovog uskrsnuća

Kad je Satya Nadella, inženjer rođen u Indiji, imenovan CEO-om u veljači 2014., mnogi su bili skeptični. Za razliku od energičnog Ballmera, Nadella je bio tih, smiren i gotovo sramežljiv. No, posjedovao je ono što je Microsoftu očajnički trebalo – tehničko znanje i viziju.

“Microsoft voli Linux,” izjavio je Nadella na konferenciji nekoliko mjeseci nakon preuzimanja, šokiravši tehnološki svijet. Ova izjava označila je radikalni zaokret u Microsoftovoj strategiji – od zatvorene, monopolističke kompanije prema otvorenoj platformi koja surađuje s konkurencijom.

Nadella je brzo poduzeo drastične poteze. Ugasio je propali Windows Phone projekt, priznajući poraz u utrci za mobilno tržište. Umjesto toga, fokusirao je kompaniju na dvije strateške inicijative koje će se pokazati ključnima: cloud računarstvo i otvorenu suradnju s razvojnim zajednicama.

Azure: Oblak koji je promijenio sve

Nadellino najveće postignuće bilo je transformiranje Azurea, Microsoftove cloud platforme, iz drugorazrednog igrača u vodeću snagu industrije. Iskoristio je postojeće poslovne veze koje je Microsoft imao s korporativnim klijentima, nudeći besplatne probne periode i integracije s Windowsom i Office paketom.

Presudni trenutak dogodio se 2018. godine kada je Microsoft neočekivano dobio prestižni Pentagon “JEDI” ugovor vrijedan 10 milijardi dolara. Iako je Amazon bio favorit, politički sukob između Jeffa Bezosa i tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa rezultirao je dodjelom ugovora Microsoftu. To je dalo nezapamćeni kredibilitet Azure platformi i otvorilo vrata brojnim vladinim i korporativnim klijentima.

“Ako je dovoljno dobar za američku vojsku, dovoljno je dobar i za nas,” postala je neizrečena mantra tehnoloških direktora diljem svijeta, što je dovelo do masovnog priliva klijenata na Azure platformu. Samo četiri godine nakon Nadellinog preuzimanja, Azure je dosegao 16% tržišnog udjela, ozbiljno ugrozivši AWS-ovu dominaciju.

Strateške akvizicije: LinkedIn i GitHub

Paralelno s razvojem Azurea, Nadella je proveo nekoliko ključnih akvizicija koje su se u početku činile preskupima, ali su se dugoročno pokazale genijalnima. Godine 2016. Microsoft je kupio LinkedIn za 26 milijardi dolara, što je mnoge začudilo. Danas je LinkedIn višestruko vrjedniji i pretvoren je u stroj za generiranje prihoda, dok istovremeno pruža Microsoftu neprocjenjive podatke o poslovnim trendovima i potrebama.

Još revolucionarniji potez bio je kupnja GitHuba za 7,5 milijardi dolara 2018. godine. GitHub je bio srce open source zajednice – upravo one zajednice koja je tradicionalno bila najneprijateljskije nastrojena prema Microsoftu. Mnogi su predviđali katastrofu, ali Microsoft je iznenadio sve pristupom “ne diraj što nije pokvareno”. Umjesto da mijenja GitHub, kompanija je podržala njegovu kulturu i postala najveći doprinositelj open source projekata na platformi.

Umjetna inteligencija: Partnerstvo koje je promijenilo svijet

Najvažnija Nadellina odluka bila je partnerstvo s OpenAI, tada malom startupom za umjetnu inteligenciju koji je ostao bez financija nakon odlaska Elona Muska 2019. godine. Microsoft je uložio milijardu dolara i, što je još važnije, ponudio OpenAI-u pristup svojim superračunalima za treniranje modela.

Rezultat ovog partnerstva bio je ChatGPT, koji je lansiran 2022. i trenutno predstavlja najbrže rastuću tehnologiju u povijesti. Microsoft je iskoristio ekskluzivna prava na integraciju OpenAI tehnologije u svoje proizvode, doživavši preporod Office paketa kroz AI asistente poput Copilota. Integracija u GitHub bila je još uspješnija – GitHub Copilot postao je nezamjenjiv alat za programere diljem svijeta.

Budućnost: Kvantno računarstvo i dalje

Nadella ne pokazuje znakove usporavanja. Microsoft je nedavno objavio Majoran projekt, ambiciozni plan izgradnje kvantnog računala nove generacije temeljenog na još neotkrivenim subatomskim česticama. Uspije li u tome, Microsoft bi mogao stvoriti računalo sposobno riješiti u sekundama probleme koji bi današnjim superračunalima trebali stotine godina.

Pod Nadellinim vodstvom, Microsoft je ponovno postao najinovativnija tehnološka kompanija na svijetu, s tržišnom vrijednosti koja premašuje 3 bilijuna dolara. Ovaj spektakularni preokret pokazuje moć vizionarskog vodstva i sposobnosti prilagodbe u brzo mijenjajućoj tehnološkoj industriji.

Ironično, najveći dobitnik ovog preokreta je bivši CEO Steve Ballmer, koji je zahvaljujući svojim dionicama postao deseta najbogatija osoba na svijetu s bogatstvom od 128 milijardi dolara – možda jedini uspješan potez u njegovoj eri vođenja kompanije bilo je zadržavanje vlastitih dionica.