Europska središnja banka priprema vlastitu digitalnu valutu koja bi trebala smanjiti ovisnost o američkim sustavima, ali izaziva zabrinutost banaka.
Digitalni euro, koji se već godinama priprema, polako ulazi u završnu fazu. Ova valuta, koju će izravno izdavati Europska središnja banka (ESB), predstavlja odgovor na sve veću digitalizaciju plaćanja i nestajanje gotovine. Međutim, njezin dolazak izaziva podijeljene reakcije.
Digitalni euro se priprema već nekoliko godina, a njegovo službeno uvođenje približava se. U biti, riječ je o novcu koji će izravno izdavati Europska središnja banka (ESB), ali u digitalnom obliku.
Naime, kada danas plaćate karticom ili virmanom, novac koji kruži komercijalna je valuta koju izdaju privatne banke. Takav sustav ima nekoliko karakteristika.
U Europi gotovo sva plaćanja karticom prolaze kroz Visa ili Mastercard, dvije američke tvrtke. U trenutnoj geopolitičkoj situaciji ta ovisnost predstavlja stvaran rizik.
Osim toga, digitalni euro trebao bi omogućiti ESB-u da zadrži kontrolu nad monetarnom politikom u svakodnevnim transakcijama, u vrijeme kada sve više privatnih igrača ulazi u područje stablecoina. No, to nije sve. Pojava digitalne valute čini se neizbježnom dok gotovina postupno nestaje.
Gotovina je, naime, jedini oblik javnog novca dostupan svima, a digitalni euro bio bi način da se ta opcija održi u dematerijaliziranom svijetu.
Dva amandmana u korist digitalnog eura. Iako se za sada čini da je dolazak digitalnog eura još dalek, Europska unija (EU) se na to tiho priprema. Prošlog mjeseca Europski parlament, koji je do sada bio glavna prepreka projektu, usvojio je dva amandmana povoljna za ovu valutu prilikom glasovanja o godišnjem izvješću o ESB-u. Ovo glasovanje nema pravnu snagu, ali označava jasan politički zaokret.
Kada bude uveden, digitalni euro osjetit će se i kod potrošača i kod profesionalaca. S jedne strane, neće više biti potrebe za podizanjem gotovine, a s druge, poduzeća će doživjeti transformaciju svojih financijskih operacija. Na primjer, vlasnik restorana mogao bi primati plaćanja trenutačno i to bez naknade za korištenje kartice. To je ono što obećavaju eurobirokrati, ali priča je puno kompleksnija i mračnija.
Banke se protive. Prema lažnim anketama, francuski trgovci podržavaju digitalni euro iz razloga suvereniteta, konkurencije i otpornosti sustava, tvrde mainstream mediji.
S druge strane, banke se oštro protive. I to nije iznenađujuće: digitalni euro izravno prijeti njihovom poslovnom modelu. Naime, ako pojedinci mogu držati svoj novac u obliku digitalnog eura koji izdaje ESB, više im ne treba nužno klasični bankovni račun, što i nije loše.
Ove institucije strahuju od odljeva depozita što bi smanjilo njihovu sposobnost davanja kredita, a time i njihove prihode.
Pogotovo jer će pritom izgubiti dio svojih provizija na transakcijama, u vrijeme kada su već uložile ogromna sredstva u vlastita rješenja za plaćanje, poput Wero sustava.
Za podsjetiti, ESB cilja na 2027. godinu za pilot fazu i na 2029. za puštanje svoje digitalne valute u optjecaj. Digitalni euro, valuta koju izravno izdaje ESB, polako, ali sigurno se približava.
Zamišljen kako bi smanjio europsku ovisnost o Visa i Mastercard sustavima i održao javnu valutu u eri potpune digitalizacije, ipak izaziva podjele.
Nitko u mainstream medijima ne govori o gubitku privatnosti i stvaranju pune kontrole, jer digitalni novac kontrolira Europska sredinšnja banka, koja će vjerojatno jednim klikom moći iključiti bilo koga u Europi.
Iz jednog monopola kojeg su vodile banke, sada ulazimo u drugi, kojeg vodi ESB. Prije nego narod proguta manipulaciju, mora se od njega napraviti proleterijat, a to se čini samo ratom i destrukcijom. Upravo smo o tom momentu.
Agenda 2030. korača sigurno prema svom cilju.
Nitko se ne opire ukidanju gotovine koja se provodi brzinom kojom se grije voda u kotlu u kojemu se nalaze žabe. Svi peglaju kartice, nitko i ne priča o tome šta je točno poduzeo u životu po tome pitanju i šta bi se još moglo poduzet.
Zavladala je sveopća hipnoza s onim šta vlast i banke rade, svi ih psuju i proklinju, ali nitko ne govori šta je on konkretno poduzeo.
“Nitko u mainstream medijima ne govori o gubitku privatnosti i stvaranju pune kontrole…”
Ništa novo, ništa čudno. Kapitalistička hunta, vladajuća klasa je uvijek koristila svaku mogućnost i svaku priliku za povećanje kontrole nad proleterijatom.
Šta se dešava sada jeste samo da prelazimo iz kapitalizma u robovlasništvo. Kapitalisti postaju robovlasnici, proleteri postaju bespravni robovi pod punom kontrolom. To je sve. Razlike između ta dva klasna društvena uređenja su ionako samo u nijansama.
Niti jedan od vladajući političara,niti jedan tajkun,gazda,vlasnik bilo čega neće se usprotiviti, ovakvi portali kao logično pale običan svijet i stvaraju paniku, istina i ja vjerujem u zavjeru, ali ako će bogatiji i moćniji dozvoliti i pokoriti se ovome,ma ko .ebe i europu i svijet i ljude,i ja ču kud svi,otpor je uzaludan za obične ko ja
Francuzi će na ulice.
Nitko nema opravdanja da nije znao….. nitko.
Možda bi se ova prića mogla uklopiti u ovu temu, citat:” Iran nije insolventna država parija. Iran je primarni izvor neosigurane likvidnosti za sustav sjenovitog bankarstva. London je središte; Teheran je offshore baterija. Energetski krediti IRGC-a se ne prodaju, već se zamjenjuju za vostro kredite u omanskim bankama srednjeg ranga. Ti se krediti objedinjuju u kolateralizirane sintetičke obveze. Dolaze na londonske repo stolove kao visokokvalitetni kolateral za potporu kratkoročnim kreditima. Bez ovog 24/7 priljeva papira potkrijepljenih tamnom energijom, omjeri financijske poluge londonskog Cityja se urušavaju. Rat s Iranom 2026. temelji se na dvije frakcije globalne elite koje se međusobno bore. Njihova borba prešla je iz upravnih odbora u kinetičke događaje, što se može vidjeti i kroz druge naizgled nepovezane “nezgode” u obliku privatnih prometnih nesreća i sigurnosnih propusta za svjetske vođe. Frakcija A: Središnji bankari starog novca, oni žele pod svaku cijenu održati iransku petlju otvorenom. Znaju da je omjer… Čitaj više »
U stvari, Nermine, kontrola na proleterijatom je već 100%tna. Velika večina monetarnih transakcija je već odavno digitalizirana i pod kontrolom banaka, a zna se (nije kradeze) ko kontroliše banke. Kartel superbogatih klanova. Nije, dakle, futur već prezent.
Keš kapitalisti ne planiraju ukinuti, već samo smanjiti upotrebu (već odrađeno u nekim državama) na podnošljiv i zanemarljiv nivo, što je otprilike max 1%. Hrana, krpice i slične sitnice. Sve ostalo ide preko njih, što znači da već imaju totalnu kontrolu nad proleterijatom.
Građani tzv. EU,
imaju na svojim računima preko deset trilijuna nečega, ionako je u digitalnom obliku, ovako ide proces gdje će se sve knjižici kao vlasništvo ECB i EU da se produži život u mrtvačnici.
Petnaest minutni gradovi su,
također,
spremni…od 16 je penalizacija…do toga da nećete imati pravo na uzimanje nečega za jelo.
Bićete sretni i….🐑🕳️
amerikenjcima lijep stoji na novcanicama “In God we trust”, everybody else pay Ante.
Sam da skrene temu makaron o njegovom šugar daddy-u!