Svijet je krenuo ka recesiji prije Covid-19 zaključavanja

“Maršalov plan za pandemiju” potreban je kako bi se ekonomije pravilno oporavile nakon Velike blokade, tvrdi dugogodišnji ekonomista iz britanskog finansijskog okruga. Takođe upozorava da “jednostavno ubacivanje biliona” u finansijski sistem neće donijeti oporavak.

Prema Međunarodnom monetarnom fondu, čak i prije trenutne globalne recesije, stopa rasta realnog BDP-a po glavi stanovnika je bila umanjena ili je opadala, javna ulaganja su bila u opadanju, a rast investicija po glavi stanovnika na tržištima u nastajanju takođe je bio spor.

Michael Roberts je preko 30 godina radio kao ekonomista u kompanijama za istraživanje ulaganja u Londonu. Objašnjava da su zaključavanja zbog COVID-19 predstavljala „prekretnicu“ za globalnu ekonomiju koja je već bila usmjerena prema recesiji.

Voditelj: Jay Powell, predsjedavajući američke banke Federalnih rezervi, nedavno je rekao da je trenutna ekonomska kriza u potpunosti posljedica COVID-19 i politike zaključavanja, a ne zbog bilo kojih osnovnih problema u ekonomiji.
Kako biste odgovorili na Powellove primjedbe?

Michael Roberts: Baš kao što su to radili tokom globalnog finansijskog pada u periodu 2008-9. godine, monetarne vlasti ne žele da priznaju da trenutna kriza potiče iz opadajućih linija u glavnim ekonomijama. Još prošlog septembra, federalne rezerve su bile prinuđene da ubace milijarde u vanredne likvidnosti kada su se kreditna tržišta srušila. Taj kreditni stisak odrazio se na značajno usporavanje globalnog rasta, uključujući i SAD.

Većina zemalja iskusila je najniže stope rasta realnog BDP-a u 2019. godini od kraja velike recesije 2009. Zaista, poslovna ulaganja su opadala u većini glavnih ekonomija; Japan i dijelovi Evrope su već bili u recesiji ili blizu nje; dok je nekoliko velikih ekonomija u nastajanju, poput Meksika, Turske, Argentine i drugih, bilo u padu. Dakle, svjetska ekonomija je slabila i nije bila u stanju da se izbori sa pandemijom.

Pandemija je bila najvažnija tačka.

Voditelj: Podaci Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske tabele Penna sugeriraju da su SAD i druge velike ekonomije bile usmjerene na recesiju i prije zatvaranja zbog COVID-19.

Michael Roberts: Da, podaci o rastu realnog BDP-a MMF-a za 2019. godinu bili su na najnižem nivou u deset godina. Globalna trgovina je opadala, a proizvodni sektori mnogih velikih ekonomija su se ugovarali. Štaviše, korporativni profit, životna aktivnost korporativnih investicija, prestao je da raste u glavnim ekonomijama, sa profitabilnosti globalno na najnižim nivoima.

Voditelj: Možete li objasniti laiku, dokaze koji podržavaju ovu poziciju i da li se slažete sa tim?

Michael Roberts: Po mom mišljenju, poslovna investicija je ključna za prihode i zaposlenost. A poslovno ulaganje u konačnici zavisi od profitabilnosti te investicije. Ako je profitabilnost mala, pa čak i opada, investicije će patiti i ta se situacija već pojavila 2019. godine prije nego što je virus udario.

Voditelj: Zašto bi bilo važno da li su SAD i globalna ekonomija krenule ka recesiji prije “Velikog zaključavanja”?

Michael Roberts: Razlog zbog kojeg je to važno je taj što ako je svjetska ekonomija već pokazivala znakove velike slabosti i blizine recesije BDP-a, trgovine i investicija, tada će trebati puno više vremena da se izađe iz pada zbog pandemije nego inače. Mnoge kompanije (čak i velike) možda se neće vratiti nakon što se zaključavanja zaključe i „normalno“ poslovanje nastavi.

Poslovi i prihodi biće trajno izgubljeni. Ovaj fenomen se u ekonomiji naziva, histereza, gdje se kratkoročno oštećenje pretvara u dugoročni gubitak. To je sada vjerovatna perspektiva – nešto što je predsjedavajući Fed-a Powell priznao u svom nedavnom govoru.

Voditelj: Šta mislite, kuda idemo ako se trenutne vladine politike ne promjene i zašto?

Michael Roberts: Postoji optimističan razgovor o oporavku u obliku slova V, tj. brzom povratku na prethodni BDP i rast investicija (koji su već slabili kao što sam tvrdio). Ali to pretpostavlja da se zaključavanja brzo završe, da nema dugoročnog oštećenja, nema „drugog talasa“ virusa i da će se vakcina uskoro naći.

Vjerovatnije je da će ekonomije imati oporavak u obliku slova U ili čak I, jer ulijevanje biliona kreditnog novca u finansijski sistem neće donijeti oporavak ako profitabilnost u proizvodnim sektorima ostane niska. Ono što je potrebno jeste ogroman vladin program ulaganja koji je usvojen tokom Drugog svjetskog rata u civilne i zelene projekte za obnovu rasta i zapošljavanja. „Maršalov plan“ za pandemiju.

Voditelj: Kako obične ljude pogađa trenutna kriza?

Michael Roberts: Nekoliko studija pokazuje da radnici koji ostvaruju najnižu platu i na takozvanim poslovima sa niskim kvalifikacijama trpe najveći udarac. Profesionalni radnici mogu raditi od kuće i nisu doživjeli velike gubitke prihoda.

Ostali koji ne mogu ići na posao trpe najveće gubitke i takođe se suočavaju sa mogućnosti da nemaju posao na koji će se vratiti ili će se vratiti tek nakon smanjenja plata i sati.