Baltička država protivi se trajnom raspoređivanju NATO-a

Rusija i Nato
9 komentara

Snage bloka predvođenog SAD-om trebale bi se moći brzo rasporediti u regiji u slučaju krize, a ne ostati beskonačno, kaže Estonija

Britanska vojna brigada zadužena za osiguranje istočne granice NATO-a neće ostati u Estoniji na stalnoj osnovi, rekao je dužnosnik Ministarstva obrane u Tallinnu. Komentare Madisa Rolla, koji vodi Odjel za NATO i EU u estonskom Ministarstvu obrane, objavio je u srijedu televizijski program ERR, nakon što je njemački ministar obrane Boris Pistorius ranije ovog tjedna najavio da će Berlin rasporediti 4000 svojih vojnika u drugu baltičku državu, Litvu. “Njemačka je spremna trajno stacionirati snažnu brigadu u Litvi”, rekao je Pistorius tijekom posjeta glavnom gradu Litve, Vilniusu, koji će sljedeći mjesec biti domaćin summita NATO-a. Berlin očekuje da će njegova brigada biti spremna za raspoređivanje 2025., ali bi Litva prvo morala izgraditi objekte za smještaj postrojbi Bundeswehra.

Roll je primijetio da se Estonija, koja je u razgovorima s Ujedinjenim kraljevstvom o većoj vojnoj pomoći, razlikuje od Litve u svojim stavovima o raspoređivanju NATO-a. “Zahtjev Litve Njemačkoj očito je imao političku dimenziju. Oni govore da treba postojati odvraćanje prisutnošću. Naš je pristup uvijek bio postići odvraćanje stvarnim vojnim sposobnostima”, naglasio je.

Stav estonskog ministarstva obrane je da NATO snage ne moraju biti stalno stacionirane u zemlji, ali moraju moći brzo priskočiti u pomoć Tallinnu u slučaju krize, objasnio je dužnosnik. Čelnik brigade pod vodstvom Ujedinjenog Kraljevstva sastavljene u sklopu NATO-ove borbene grupe pojačane prednje prisutnosti (eFP), brigadni general Giles Harris i neki drugi britanski pripadnici već su stigli u Estoniju, rekao je Roll. Ali strane još uvijek raspravljaju o opsegu britanske prisutnosti i koja oprema NATO-a bi tamo trebala biti postavljena, dodao je. Nakon pokretanja ruske vojne operacije u Ukrajini, NATO je odlučio ojačati svoje postojeće borbene skupine u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj, te uspostaviti još četiri multinacionalne formacije u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj.

Moskva, koja je dugo osuđivala širenje vojnog saveza predvođenog SAD-om na istok, opisala je sukob u Ukrajini kao “posrednički” sukob kojeg protiv nje vodi NATO.

Prema ruskim vlastima, oružje, sredstva i obavještajni podaci koje Kijevu dostavljaju SAD i njegovi europski saveznici samo produžuju borbe, dok povećavaju rizik od izravnog sukoba između Rusije i NATO-a.

estonijaNATOrusija
Pretplatiti se
Obavijesti o
9 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Sir Oliver
7 mjeseci prije

Pa kad ste ušli u NATO vi ste i pozvali okrenuli im leđa i sagnuli se na izvolite. Nema sad ja ne bih.
nego ćuti i uživaj.

Njokar
7 mjeseci prije

He, he…frka?

Max
7 mjeseci prije

Dobro su se sjetili.

darijoman
7 mjeseci prije

Ah..ah zar nisu te državice najmanje a ono najviše lajale na Rusiju

Koja
7 mjeseci prije

Juli mesec i Viljnus! Kada budemo saznali koga će NATO zemlje tamo poslati kao svoje predstavnike onda vam mogu otkriti moje “crne slutnje”

Trajko
7 mjeseci prije

Amerika i engleška bit će zemlja proleterska!

Dokurčilomi
7 mjeseci prije

Estonci svjesni ukoliko neće hraniti svoju vojsku, hranit će tuđu.

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI