Bivši potpredsjednik Europske središnje banke: „Da, novac se stvara iz ničega!“

Vítor Constâncio
26 komentara

„Posljednjih godina neki su tvrdili da banke stvaraju novac „ex nihilo“, odnosno iz ničega. Ova kolumna objašnjava da banke ne stvaraju novac iz zraka. S ekonomskog stajališta, komercijalne banke stvaraju privatni novac pretvarajući nelikvidnu imovinu, odnosno buduću sposobnost zajmoprimca u povrat, u likvidnu, ili bankovne depozite. U suprotnom bi brzo bile nesolventne. Uz solventnost banaka, koja predstavlja ograničenje za stvaranje privatnog novca, banke zahtijevaju pristup likvidnim rezervama kako bi mogle sudjelovati u kreiranju novca“, piše dr. ekonomije Lukas B. Freund sa Sveučilišta u Cambridgeu, tvrdeći kako nije točno da banke novac stvaraju ni iz čega.

Međutim, bivši potpredsjednik Europske središnje banke, Vitor Constâncioa, odgovorio je na ovaj  nevjerojatan članak kojeg je dr. Lukas B. Freund napisao za Vox EU, čim se vratio na središnju temu oko koje nema dvojbi, bez obzira na sve stručne termine i uvjeravanja

“Tekstovi o Banci Engleske i Bundesbanci o stvaranju novca, citirani ovim “čudnim” člankom, apsolutno su točni i banke stvaraju novac iz ničega“, napisao je Vitor Constâncioa, bivši potpredsjednik Europske središnje banke.

Constâncioa je očito smatrao obveznim ponoviti ono što je očigledno, suočen s tiradom koju dr. Lukas B. Freund iznosi u članku, poput one prema kojoj banke, kada daju kredite, zapravo ne stvaraju novac iz zraka, već jednostavno “transformiraju nelikvidnu imovinu i likvidna sredstva“, odnosno, buduću sposobnost dužnika da otplaćuje kredite pretvaraju u likvidna sredstva ili bankovne depozite”.

Dakle, čak i takozvani „doktor ekonomije“, diplomant sa Sveučilišta u Cambridgeu, ako pozornije pročitate tvrdnju, zapravo priznaje stvaranje novca iz ničega.

Constâncio u svom odgovoru citira i Josepha Schumpetera, koji, iako je dio austrijske škole, sigurno nije dovodio u pitanje endogenu prirodu novca.

Zapravo, govoreći o rastu, tvrdio je da je “stvaranje kupovne moći od strane banaka je uvijek stvaranje nove kupovne moći iz ničega, a ne transformacija kupovne moći koja je već posjed nekoga drugog“.

To je temeljni koncept kako bismo zaista shvatili nasilne i duboko ukorijenjene laži kojih smo žrtve mi nešto manje od 30 godina, a svijet takozvanog bogatog Zapada nešto više od 30 godina.

Kada odete u banku i zatražite kredit, sigurno se ne prenose iznosi likvidnog novca s tuđih računa. Kada i ako vam banka da kredit, jednostavno stvara novac iz zraka. Krediti stvaraju depozite, a ne obrnuto. I to je čitava mudrost.

Pa kad čujete da netko kaže kako “nema resursa”, da su naši očevi i djedovi živjeli “izvan naših mogućnosti” ili kako je “privatno lijepo, štoviše, jedino moguće”, sjetite se da vam nude uobičajene stare šuplje priče samo kako bi vas uvjerili da vaše daljnje osiromašenje ne samo da je neizbježno, nego je čak ispravno i nužno za „protok kapitala“.

Vox / Twitter

Euronovac
Pretplatiti se
Obavijesti o
26 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
znanje
4 godine prije

L.R.
Pročitajte dobro što ste napisali u posljednja tri pasosa i razmislite o značenju pojmova ( sadržaju, opsegu i dosegu) pa onda pišite ponovo ili dajte nekom, tko zna, da vam napiše. Zaključci su vam pogrešni.

Pero
4 godine prije

Hahha, “…takozvanog bogatog zapada nesto vise od 30 godina.” – nedostaje nula, a mozda i dvije :)) Borba u svijetu traje puno dulje i od 300g

eu kolonija
4 godine prije

u prvoj fazi treba povratiti zlatni standard I tako im onemogućiti daljnu pljačku ostatka svijeta. digitalni i papirni novac ostaviti skandinavcima, britancima I amerikancima pa neka se hebu između sebe

Davor
4 godine prije

Oni koji štampaju novac bez pokrića, su odmah znali da je to trka na kratkoj stazi,bez budućnosti. Cilj je mase navući na novac,a ovisnost o novcu stvara materijalizam. Materijalizam je opijum za mase. Novac sam po sebi nije nešto loše ,može biti svojevrsna zaštita od nekih problema,ali pretjerana ljubav prema novcu je izvor svakog zla(1.Timoteju 6:10. Dakle njihov cilj nije bio da pomognu ljudima,već da ga kroz materijalizam upropaste. Može netko vjerovati u Boga ili ne,ali svejedno čovjeka oplemenjuju duhovne vrijednosti,a materijalizam razara,to je izvor zla. Evo pogledajte na primjeru Katoličke,pravoslavne…crrkve. Otkad su se pohlepile za sticanjem bogatstva ,a ne duhovnih vrijednosti postale su centri svakih opačina. Nema tu velike razlike između zlata,novca s pokrićem i bez pokrića…jedina je razlika što je novac bez pokrića dostupniji svima,u velikim količinama i ubrzava procese propadanja društva tj.dekadencije. Jao svijetu kad taj napuhani balon uskoro pukne. Ni zlato ni srebro taj dan neće… Čitaj više »

eks
4 godine prije

Zahvaljujući novcu iz ničega Pentagon može voditi ratove do mile volje. Već sam govorio o stvaranju novca iz ničega i sada ponovo preporučujem, onima koje interesuje kako to globalistička elita radi, da pogledaju ZEITGEIST 2 , “ATTACK OF THE SHAPE SHIFTING REPTILIAN GLOBAL ELITE” . To bi trebalo biti prikazano na svim televizijama u svetu , možda bi se čovečanstvo probudilo .

Nostradurus
4 godine prije

Samo jedno pitanje je u kapitalizmu: ima li ga bez kredita ili posudbe!

Zax
4 godine prije

Pa novac se ne stvara iz nicega. Podloga mu je dug. Dok se dugovi vracaju novac ce imati vrijednost. Problem je sto su svjetski dugovi toliki da su u praksi neoplativi. Zato centralne banke spustaju kamate da duznicima olaksa vracanje dugova. Zato standard gradjana na zapadu pada a tvrtke u realnom sektoru grcaju u gubicima. Kamate i otplata dugova pojede svu zaradu. Zato se masovno uvoze migranti. Da stvore nove vrijednosti i podignu ekonomsku aktivnost. Jer ovakav monetarni sustav ovisi o rastu kao ovisnik o heroinu. Za sada je jedina posljedica prikrivena inflacija. To da ce se sustav koji je stvorio Nixon svojom monetarnom reformom raspasti je sigurno. Samo je pitanje kada i dali ce to biti kontrolirani slom ili stihijski. Kriptovalute sigurno nisu buducnost. Jer da bi novac vrijedio mora u podlozi biti realna vrijednost. Rad,zlato,nafta, zemlja… Sve ostalo je prevara

nessy
4 godine prije

Za pocetak, o USA nemam lijepe rijeci. Dalje, U Bretton Woodsu, mislim, 1947. su se tadasnje ekonomske sile dogovorile, da dolar bude pricuvna valuta, za sve. Tada je dolar bio konvertibilan za zlato. Dakle, sve zemlje su kao pokrice svoje valute, umjesto zlata, drzale dolare. Jedino je dolar imao zlatnu podlogu. E, sada, za vrijeme Nixona, USA odluci da vise ne zeli igrati po pravilima koja je sama napisala, i ukida konvertibilnost. Sto se dogodilo? Uglavnom, nista. Posljedica svega toga je, da dolar propadne, to bi izazvalo kataklizmu u medjunarodnim financijama, jer bi ljudi konacno shvatili da dolar vrijedi onoliko koliko vrijedi papir, na kojem je stampan. Pametne zemlje se rjesavaju dolarskih rezervi i USA obveznica, mjenjajuci ih za zlato i zdrave obveznice drugih drzava.
To je situacija kako sam je ja shvatio, ako ima netko bolje upucen, da me ispravi i nadopuni, bit ce mi drago.

Mali Mujo
4 godine prije

Banke su neke fine institucije one ti nude kisobran kada je lijepo vrijeme, ali cim pocme grijati ili se oblaciti one ti odmah taj kisobran istrgnu iz ruku.

Frodo
4 godine prije

Jedan moj prijatelj tvrdi kako profit ne postoji
Čak ni 0 postotni profit ne postoji kao ni perpetuum mobile. Trik kod “pozitivnog” profita je u prebacivanju negative na nekog drugog u sadašnjosti ili budućnosti. Tako sada plaćamo necije profite u svijetu ili neke state profite od poslova koji su sada došli ma naplatu…

Nostradurus
3 godine prije

Banke ne stvaraju novac nego dug. Uvijek se mora vratiti više nego što je banka stvorila iz zraka. Budući da se novac skoro pa isključivo stvara na ovajnačin rezultat je stalno gomilanje duga koji se može vratiti jedino kada bi se stvarao novac bez duga. Idealna je to poluga za porobljenje. U isto vrijeme se stvaraju profiti bogataša i još veći dugovi gubitnika. Bogataši tako imaju priliku preuzeti imovinu onih koji je još imaju. A to su srednja klasa i državna imovina. Ima još jedna važna stvar u prevari sa kreditima, a to je naplata realne kamate. Kamata koju plaćate uvijek je uvećana za inflaciju. Međutim, ako probate izračunati kako bi rastao dug za novčanu masu kada bi uzimali kredit za pad kupovne moći tj. da održimo istu realnu kupovnu moć migli bi vidjeti da u konačnici dug teži da raste zbrojem inflacije i kamate banke tj. u konačnici teži… Čitaj više »

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI