Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko naložio je vladi u Minsku da stvori miliciju kako bi proširila oružane snage i odvratila od vanjskog miješanja, izjavio je u petak ministar odbrane Viktor Hrenin. Lukašenko je već najavio stvaranje južne vojne komande na granici sa Ukrajinom.
Između ostalog, Lukašenko je zadužio vojsku da “stvori narodnu miliciju u našoj zemlji”, rekao je Hrenin u petak, govoreći na sastanku guvernera i vojnih komesara bjeloruskih regija. Nakon što se o tome razgovara sa guvernerima, to će biti regulisano zakonom, dodao je Hrenin, nakon čega će se brojčana snaga bjeloruskih oružanih snaga povećati “višestruko”.
„Smatramo ovo kao veoma neophodno“, rekao je Hrenin. “Najvažnije je da imamo i ljude i oružje za ovo.” Procjenjuje se da Bjelorusija trenutno ima oko 60.000 aktivnih vojnika i rezervu do 340.000.
Važno nam je da mirno pokažemo da nema potrebe da guramo nos, jer će odgovor biti adekvatan.
Narodna milicija (Narodnoe Opolcheniye) ima dugu tradiciju u Bjelorusiji, Rusiji i Ukrajini koja seže do srednjeg vijeka. Milicija od 400.000 vojnika igrala je ključnu ulogu u porazu Napoleonove invazije 1812. Najnovija upotreba masovnog davanja bila je tokom Drugog svjetskog rata.
Pored podizanja milicije, Lukašenko je naložio bjeloruskoj vojsci da uspostavi operativni vojni okrug na južnoj granici, navodeći eskalaciju sukoba u Ukrajini. Bjelorusija je većinu svoje vojske postavila na zapadnoj i sjeverozapadnoj granici, suočavajući se sa članicama NATO-a Poljskom, Litvanijom i Latvijom.
Zvaničnici u Minsku su prošle sedmice s uzbunom primijetili da je Ukrajina stacionirala oko 20.000 vojnika duž granice s Bjelorusijom, i optužili Kijev za postavljanje utvrđenja i slanje saboterskih jedinica.
Odnosi između Minska i Kijeva, koji su već bili zategnuti, dodatno su se pogoršali od početka ruske vojne operacije protiv Ukrajine u februaru. Ruske trupe su napale Ukrajinu iz više pravaca, uključujući i sa bjeloruske teritorije, što je izazvalo strahove da bi se Minsk mogao direktno uključiti u neprijateljstva. Bjelorusija je, međutim, stalno poricala bilo kakve planove da se pridruži Rusiji u njenom napadu.
Rusija je napala Ukrajinu nakon njenog neuspjeha da implementira uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. godine, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokoli uz njemačko i francusko posredovanje osmišljeni su kako bi otcijepljenim regijama dali poseban status unutar ukrajinske države.
Kremlj je od tada tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dvije republike.
Ranije ove sedmice, nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sočiju, Lukašenko je također rekao da je zabrinut što Poljska i neke druge članice NATO-a poduzimaju korake da “rasparčaju” Ukrajinu, pod krinkom pomoći Kijevu.
To će biti nužno.
Po rimskom pravu, jedna od razlika među roba i slobodnog čoveka je da rob ne sme da ima oružje. Svi diktatorski i totalitarni režimi ne daju oružje narodu. Zakone, narerdbe, takse, da mnogo malo imaju, osobeno danas pred novim sistemom se plaše naroda, ne slučajno u americi misle kako da oduzmu oružje narodu. Belorusija je jedna od naj slobodnih država, nije učestvovala u Kovid reseta, imaju državne fabrike, besplatnu medicinu, zašto da se plaše naroda, neka svaki drugi bude milicioner, aktivni rezervista, dođe neki banderovac, da mogu da ga likvidiraju brzo. Tako ili inače terorista če ubiti nekoliko civila, ali dokad dođe policija treba bar desetak minuta, a kada ima civilnih rezervista milicionera, to ce iči brže. A u americi je drugo, svaki ludak moze da ima oružje, pušku, automat, koje u bednom, grogiranom obštestvu je lošo, a recimo u Švicarskoj, svaki rezervista do 50 godina ima automat i municiju… Čitaj više »