Država NATO-a najavljuje plan za rješavanje javne potpore Rusiji

Slovački dužnosnici odgovaraju jer ankete pokazuju da polovica stanovništva više vjeruje Moskvi nego Washingtonu

Slovačka vlada optužila je Rusiju za vođenje “kampanje dezinformacija” na Facebooku i najavila da će uložiti u programe umjetne inteligencije kako bi pomogla svom odjelu za hibridne prijetnje da se nosi s narativima društvenih medija. To dolazi nakon što su ankete pokazale da 44 % Slovaka ne misli da je Rusija uzrokovala tekući sukob u Ukrajini. Slovačkim centrom za borbu protiv hibridnih prijetnji – podružnicom Europskog centra izvrsnosti sa sjedištem u Finskoj, upravlja Ministarstvo unutarnjih poslova, koje je zaduženo za provođenje domaćeg zakona. Ravnatelj jedinice, Daniel Milo, rekao je u petak za Bloomberg da će nam AI “omogućiti bolji pregled onoga što se događa na internetu i upravlja li se time iz inozemstva.”

Prema Milu, proukrajinski i proruski narativi na društvenim mrežama bili su jednaki u veljači, kada je trenutni sukob u Ukrajini eskalirao, “ali tijekom nekoliko mjeseci situacija se promijenila”.

“Proruski postovi na Facebooku su sve više prevladavali. To je rezultat ove kampanje dezinformiranja, dio stanovništva je indoktriniran proruskom propagandom”, rekao je Milo, dodavši da su Slovaci skloni vjerovati u teorije zavjere.

Svibanjsko istraživanje trusta mozgova GLOBSEC iz Bratislave, na koje se poziva u članku, pokazalo je da 51% Slovaka okrivljuje Rusiju za sukob u Ukrajini, dok 28% kaže da je Zapad isprovocirao Rusiju, a 16 % da je za to kriva Ukrajina zbog kršenja prava stanovnika koji govore ruski jezik. Bloomberg se također pozvao na još jedno istraživanje koje je navodno pokazalo da više Slovaka vjeruje Rusiji nego SAD-u, savezniku Bratislave u NATO-u.

Slovačka je prihvatila tisuće izbjeglica iz susjedne Ukrajine i poslala Kijevu vojnu pomoć u obliku tenkova i raketa protuzračne obrane, čak je nagovijestila mogućnost isporuke borbenih zrakoplova.

Očigledni prezir Bratislave prema domaćim disidentima nalikuje stavu susjednih Čeha. Nakon što je početkom rujna više od 70.000 prosvjednika marširalo protiv njegove politike u Pragu, češki premijer Petr Fiala rekao je da su “ruske propagandne i dezinformacijske kampanje prisutne na našem teritoriju i da ih neki ljudi jednostavno slušaju”.

Rusija je poslala trupe u Ukrajinu 24. veljače, navodeći kao razlog neuspjeh Kijeva da provede sporazume iz Minska, osmišljene da regijama Donjeck i Lugansk daju poseban status unutar ukrajinske države. Protokoli, uz posredovanje Njemačke i Francuske, prvi su put potpisani 2014. Bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko od tada je priznao da je glavni cilj Kijeva bio iskoristiti primirje za kupnju vremena i “stvaranja moćnih oružanih snaga”.

U veljači 2022. Kremlj je priznao republike Donbasa kao neovisne države i zatražio da se Ukrajina službeno proglasi neutralnom zemljom, koja se nikada neće pridružiti nijednom zapadnom vojnom bloku. Kijev inzistira na tome da je ruska ofenziva bila potpuno ničim izazvana.