Nedostatak plina, niske temperature, gomilanje drva za ogrjev: koliko bi stvari mogle postati loše ove zime?

Teska zima

Cijene prirodnog gasa  širom Evrope ove godine su se učetvorostručile. Gledajući unaprijed u zimu i zamišljajući nove visine energetske vrijednosti koje mogu dostići, potrošači se počinju opredjeljivati ​​za alternativni (stari) način grijanja – drva. Ogromna potražnja za zapaljivim materijalima, kao i za pećima na drva, otkrivena je u nekoliko zapadnih država.

U Njemačkoj, gdje se gotovo polovina domova grije na plin, ljudi se okreću garantovanijem izvoru energije. Prodavci ogrevnog drveta kažu lokalnim medijima da se jedva nose sa potražnjom. Zemlja je također svjedok porasta slučajeva krađe drva.

U susjedstvu, u Holandiji, vlasnici preduzeća primjećuju da njihovi klijenti kupuju drva ranije nego ikad. U Belgiji se proizvođači drveta bore sa potražnjom, dok cijene rastu – kao i u cijelom regionu. U Danskoj je jedan lokalni proizvođač peći rekao medijima da, iako je potražnja za njegovim proizvodom bila u porastu od početka pandemije Covida, predviđa se da će ovogodišnji profit dostići više od 16 miliona kruna (2 miliona evra), u poređenju sa 2,4 miliona u 2019. Ogroman porast.

Čak se i Mađarska, zemlja koja nije podržala odluku EU da postupno ukine ruska fosilna goriva i dogovorila novu kupovinu gasa s Moskvom ovog ljeta, priprema za tešku zimu. Zemlja je najavila zabranu izvoza drva za ogrjev i ublažila neka ograničenja za sječu. Svjetski fond za divlje životinje Mađarske izrazio je zabrinutost povodom ovog pitanja, izjavivši :

“U našoj zemlji decenijama nije bilo presedana za takvu odluku.”

Zapravo, sukob u Ukrajini nije jedini razlog energetske krize. Porast cijena je već uočen u 2021.

„Usljed ​​prekida lanca snabdevanja zbog COVID-a, veoma hladne zime, veoma toplog ljeta i kineske energetske krize, dovela je do kupovine ogromnih količina LNG-a širom svijeta“, kaže profesorka Fibi Kounduri, Direktor Istraživačke laboratorije za društveno-ekonomsku i ekološku održivost na Atinskom univerzitetu za ekonomiju i poslovanje i predsjednik Evropskog udruženja ekonomista životne sredine i resursa. Kada je došlo do sukoba u Ukrajini, sankcije Rusiji – praćene odgovorom Moskve na ograničenja – podigle su cijene.

„Evropa zaista treba da deluje kao pregovarač između NATO-a, Rusije i Ukrajine, i uključi Kinu u diskusije, kako bi se pronašlo rješenje koje ima smisla za milione ljudi koji su pogođeni ovom geopolitičkom krizom”, kaže prof. Koundourisays.

 ”Ekološko” sagorijevanje drva

Spaljivanje drva za energiju nije ništa novo u EU. U posljednjoj deceniji, čak se smatralo jednim od najboljih načina za postizanje ekoloških ciljeva bloka. EU je 2009. objavila prvu verziju svoje Direktive o obnovljivoj energiji (RED), dokumenta koji propisuje nivoe korištenja obnovljive energije unutar bloka.

Prema tekstu, pod obnovljivim izvorima energije podrazumijevaju se obnovljivi nefosilni izvori energije (vjetar, solarna, geotermalna, talasna, plima, hidroenergija, biomasa, deponijski gas, gas iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i biogasovi). ”Biomasa se odnosi na biorazgradivu frakciju proizvoda, otpada i ostataka iz poljoprivrede (uključujući biljne i životinjske supstance), šumarstva i srodnih industrija, kao i biorazgradivu frakciju industrijskog i komunalnog otpada.” U dokumentu je istaknuto da sagorijevanje drveta treba smatrati među poželjnijim izvorima energije – o čemu se od tada raspravljalo od strane brojnih ekologa.

Prema podacima koje je predstavila organizacija aktivista Vijeća za odbranu prirodnih resursa 2019. godine, europske nacije troše 7 milijardi dolara godišnje na subvencije za sagorijevanje drva za struju ili grijanje. Također je utvrđeno da je od 2017. „više od polovine subvencija za energiju iz biomase isplaćenih u 2017. u svih 15 procijenjenih zemalja članica EU bilo u Njemačkoj i Velikoj Britaniji.”

EU je najveće tržište drvenih peleta, koje troši 23,1 milion metričkih tona (MMT) 2021. godine, što je rekord za koji se očekuje da će biti oboren ove godine. To je prema izvještaju  koji je objavila Globalna poljoprivredna informativna mreža Strane poljoprivredne službe američkog Ministarstva poljoprivrede.

“U 2022. očekuje se dalji rast potražnje u EU na 24,3 miliona MT, na osnovu širenja stambenih tržišta, uglavnom u Njemačkoj i Francuskoj, podstaknuto programima podrške za ugradnju kotlova na biomasu i visokom cijenom fosilnih goriva. Potražnja EU za peletima znatno je nadmašila domaću proizvodnju u posljednjih deset godina, što je rezultiralo povećanim uvozom uglavnom iz Rusije, Sjedinjenih Država, Bjelorusije i Ukrajine.”

Nakon izbijanja ukrajinskog sukoba, EU je zabranila uvoz drveta iz Rusije i Bjelorusije, dok je izvoz iz Ukrajine poremećen neprijateljstvima. U međuvremenu, analitičari primjećuju da tu prazninu popunjavaju SAD. Obim izvoza zemlje, koji je u stalnom porastu tokom protekle decenije, “trči ispred prošle godine, kada je rekordnih 7,4 miliona metričkih tona američkih drvenih peleta prodato u inostranstvo”, izvještava Wall Street Journal, pozivajući se na Foreign Poljoprivredna služba. “Prosječna cijena prije troškova osiguranja i isporuke porasla je na skoro 170 dolara po metričkoj toni, sa oko 140 dolara prošle godine.”

Preispitivanje politike

Od sada građani Njemačke, na primjer, mogu imati koristi od subvencija kada se okreću drvima kao sredstvu za grijanje. Holandska vlada je, međutim, postala manje naklonjena sagorijevanju drva. Vlada je ove godine odlučila da prestane da daje subvencije za korišćenje biomase u gradskim sistemima grejanja i za grijanje plastenika.

U Velikoj Britaniji je u toku spor oko Draxa – najveće elektrane obnovljive energije u zemlji. Kompanija je 2021. godine dobila 893 miliona funti (1 milijardu dolara) državnih subvencija za sagorijevanje šumske biomase. Nedavno je Guardian objavio da je sekretar za poslovanje i energetiku, Kwasi Kwarteng, rekao na privatnom sastanku poslanika da uvoz drva za sagorijevanje u elektrani Drax „nije održiv“ i „nema nikakvog smisla.” Većina drvenih peleta koje koristi Drax dolazi iz SAD-a i Kanade. „Nema smisla uzimati ga iz Luizijane – to nije održivo… prevoziti ove drvene pelete na pola svijeta – to mi uopće nema smisla“, dodao je Kwarteng.

Ove godine, Odbor za životnu sredinu Evropskog parlamenta glasao je o novim pravilima koja definišu šta se može smatrati „održivom biomasom“ prema revidiranoj direktivi o obnovljivoj energiji. Stoga je odlučeno da se primarna drvna biomasa – u suštini neprerađeno drvo – ne smatra izvorom obnovljive energije i ne treba biti kvalifikovana za poticaje. Sa ekološke tačke gledišta, spaljivanje drva je u najmanju ruku upitna mjera. Prema podacima Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), sadržaj CO2 u drvu po jedinici energije je uporediviji sa ugljem i mnogo je veći od plina.

„Trebalo bi da budemo jasni – barem sam ja jasan – da EU treba da jasno stavi do znanja sve svoje politike o činjenici da se upotreba biomase, uključujući sagorijevanje drveta, ne može vršiti u velikim razmjerama“, kaže prof. Koundouri. Ona objašnjava da je moguća kriza biodiverziteta čak i veća prijetnja od same klimatske krize. „Kriza biodiverziteta uzrokovana je kolapsom usluga ekosistema, a robusnost i kontinuitet usluga ekosistema zasnovani su na sposobnosti ekosistema da imaju bogat biodiverzitet, održavajući bogat lanac snabdevanja hranom.” Jasno je da je preispitivanje EU oslanjanja na sagorevanje drva za struju pravi korak, napominje prof. Koundouri, ali po njenom mišljenju, region treba da se kreće brže.

Suočavanje sa krizom

„Evropska unija ulaže mnogo novca, kao i mnogo drugih napora – poput ljudskih ili intelektualnih resursa – kako bi poboljšala kvalitet životne sredine”, kaže profesor Aleksandar Đikić sa Međunarodnog poslovnog koledža u Mitrovici u Srbiji.“ Ova kriza će definitivno promijeniti mnoga od ovih ekoloških dostignuća.”

I to je nešto što vidimo upravo sada: Evropski parlament je u julu podržao prijedlog da se prirodni plin i nuklearne elektrane označavaju kao ulaganja koja su pogodna za klimu, čime je pokrenuta nova debata o okolišu.

„Mi, kao Evropljani, obavezali smo se na Zeleni dogovor, koji kaže da ćemo do 2030. smanjiti emisiju CO2 za 55 % i da ćemo postati klimatski neutralni do 2050. godine“, objašnjava prof. Koundouri. “Kada imate vizionarsku misiju suočavanja sa klimatskim promjenama, a ovu viziju pretvorite u politike i investicione pakete, očekuje se da ćete se suočiti s određenim krizama tokom tranzicionog perioda. Borba protiv klimatskih promjena je ogromna transformacija. Nikada nismo imali tako veliku transformaciju sektora zdravstva i dobrobiti, sektora obrazovanja, načina na koji gradimo naše zajednice i naše gradove i načina na koji koristimo našu zemlju i vodu.”

Za nju, trenutna situacija nije razlog za odustajanje od ekološke agende. “Ako se suočite s neočekivanim događajem, dešavaju se dvije stvari. Jedna stvar – shvatite šta ste uradili, a šta niste da biste bili sigurni od krize. Evropu je trebalo brže ulagati u obnovljive izvore energije. Druga stvar – kažete „Dobro, nisam bio dovoljno brz, sada moram da prihvatim realnost da ću koristiti ugalj i nuklearnu energiju, ali ću znati da će se oni koristiti samo na kratko i neće biti novih ulaganja u prirodni gas i ugalj i nuklearnu energiju, bilo kakva nova ulaganja će se vršiti u obnovljive izvore energije”.

Prema riječima prof. Đikića, EU će sada morati da napravi mnogo koraka unazad. Osim toga, on očekuje da će siromašnije zemlje bloka biti izložene krčenju šuma. „Evropska unija je, po mom mišljenju, ušla u ovu ‘avanturu’ bez prethodne pripreme”, navodi on.

Dakle, ostavljajući po strani strateške ciljeve: Šta je sa prosječnim građanima koji se suočavaju sa rastućim cijenama energije i samo žele da im bude toplo zimi? “Ljudi ne mogu učiniti previše, oni zavise od politike svojih zemalja. Ako političari sjede i razmišljaju i pokušavaju pronaći rješenje, to bi bilo dobro za ljude. Ako ne, energetska kriza će uticati na svakodnevni život”, kaže prof. Đikić. “Vlade moraju dvaput da razmisle, da preispitaju šta mogu učiniti za dobrobit ljudi.”

Dijalog je jedino sredstvo za pronalaženje izlaza, zaključuje prof. Koundouri. “Ovo je odgovornost političkih lidera da sjednu i ozbiljno razmotre kako će riješiti ovaj problem; ovo je jedini način da pobijedimo kao ljudska rasa. Ako i dalje budemo ometani jedni s drugima, onda se cijela situacija ne može dobro završiti.”

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
59 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Tupko Glupko

Poslije drva i peći na drva, jako tražen proizvod uskoro postaju agregati za struju i kanisteri za gorivo. Već u medijima stidljivo najavljuju mogućnosti redukcije struje, a od 1. listopada ide drastično povećanje cijene struje za kućanstva. Izgleda da ćemo uskoro i kišnicu trebati skupljati, ako to zakonski ne zabrane… Pročitaj više »

Tucker Carlson

Cijeli ovaj clanak je klasicna msm laz!cijeli narativ clanka sluzi jos jednom zavaravanju ljudi,prepun nebuloza koje služe za skretanje sa glavnog problema.tko se jutros probudio nakon nekoliko godina spavanja i procitao ove lazi,pomislio bi da je svjetska kriza energenata,hrane,opskrbe i ljudskih sloboda uzrokovana nekom strasnom bolescu i ratom,pardon,specijalnom operacijom u… Pročitaj više »

Enigma

Zato je i napravljena igranka u Ukrajini koja se nastavlja na curtonu i uzjamne, na visoj instanci dogovorene tzv. sankcije itekako djeluju i pogadjaju obican narod kako bi se masama nametnulo novo”normalno”. Namjerno izazvana energetska kriza+inflacija, nestasice… posluzice za lakse i efikasnije ucjenjivanje stanovnistva koje ce sve vise zavisiti od… Pročitaj više »

tihobl

Sjetite se sa sam proljetos pisao da nabavite drva, da ne cekate jesen kad ce doci svabe i pokupovati po 500 evra za metar.

Jednostavno receno

Došo novi šaman kod indijanaca i stiže zima i pitaju ga indijanci kakva će ove godine zima biti? A pošto nije nešto bio veli pripremi te vi drva konta kakva god bude imaju drva. A zima topla skoro nikad toplija ostalo indijancima više od pola kamare. Stiže druga zima i… Pročitaj više »

imee

peć raketa.
peleti ili zrna kukuruza (GMO)
još treba nać kako se rade peleti od lišča, grančica, trave i to je to.

petar schroder

Sta se cudite? Ovo sve stoji u knizi KLAUSA SCHWABA, koju je napisao prije 5 godina a izdao 2020 Covjek je sve predvidio-VIRUS VAKCINE -RAT NESTANAK PLINA I STRUJE POSKUPLJEENJE HRANE I NA KRAJU GLAD; Procitao sam knigu NOVI RESET I MISLIO DA COVJEK FANTAZIRA PRIJE 2 ipo godine.SADA VIDIM… Pročitaj više »

Max

To više nije teorija urote.

Darko

Europu su glupa Ursula i trula Europska Komisija odveli u kurac. Za to što su nam napravili zaslužuju jedino smrtnu kaznu…

danjan

pa kakva zima kad su vručine tj sve se raspada jer je nemoguče toplo i tako nikada nije bilo a pošto su klimatske promjene onda valjda neče padat temperatura ispod 20….stoka smrdljiva…

Koss

Hrvatska 80% svojih potreba za električnom energijom namiruje iz hidroelektrana. Plinskih elektrana imamo u neznatnom broju. Jedini razlog za povećavanjem cijene el. energije je, kao i obično, pljačka.

Alen

Zapadu je doš’o vakat ! Sad kriv ovaj , onaj , reset , plan , kurac palac i ostale žalopojke su nešto sto je uobičajeno kad ti dođe vakat..
Malo gnusno za slušati , no ko ih jebe , idemo dlaje…

tihobl

Poljaci su dopustili svojim gradjanima da po sumama skupljaju opalo granje besplatno. Narod natovari grane na bicik ko na magare i gura kroz sumu. Eto im EU.

Mrčikola

Bila mi je jedna topla zimaaaaaa…

Bruno

E prof. jesi li tako mislio i kada je u pitanju bilo cjepivo?

hiber

Meni nije jasno da ne vidite da nas zajebaju. Struja poskupljuje, a Njemačka gasi tri nuklearke do kraja godine. Kažu da to neće riješiti problem sa plinom jer je usteda manja od 2%. Gorivo je kao skupo, a cijena barela manja nego prije Putlerove agresije.

goran

ja da koristim plin što ga ne koristim niti sam ga ikad koristio,kad bi mi se učevostručila cijena bez razmišljanja bi ga prestao koristit i radje bi drva kupio.

nessy

Grijanje na drva? u 21. stoljecu? Vidim kako civilizacija napreduje, uskoro cemo biti drustvo lovaca i sakupljaca. I naravno, treba ukinuti novac, samo trampa.

Lucija, prva

Evo vam službeno priopćenje o struji u RH: “Plan REDUKCIJE električne energije je pripremljen i biće objavljen kad ga objavi Evropska komisija.” Ovo je rekao Dražen Jakšić, direktor hrvatskog Energetskog instituta Hrvoje Požar, komentarišući moguće scenarije za nadolazeću jesen koja je uz rat u Ukrajini dodatno zakomplikovana i sušom koja… Pročitaj više »

Lucija, prva

Još službenog, za LNG: “Republika Hrvatska treba, kao i sve druge države članice EU, do 31. oktobra 2022. da ažurira Plan intervencije o merama zaštite sigurnosti snabdevanja gasom RH te ga dostaviti Evropskoj komisiji. Takođe, potrebno je prikazati mehanizme saradnje sa susednim državama članicama u uslovima nedostatka gasa, a kao… Pročitaj više »

SamSvoj

Evropska unija, zapravo EU parlament, je postao alat globalista. Svi su van pameti, a narod misli drugačije. Što prije treba otići iz EU. Tamo nema više zdrave pameti, samo gluposti.

Ajde Logično, da vidimo gde ste vi.

Lucija, prva

“Početkom avgusta POLJSKI farmeri su upozorili sugrađane na predstojeću nestašicu mleka zbog visokih troškova energije i ograničenja u snabdevanju energijom i gasom. FRANCUZI su prethodno bili upozoreni na moguću nestašicu mleka. U julu je objavljeno da bi skokovite cene stočne hrane i struje mogle dovesti do nestašice mlečnih proizvoda u… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI