fbpx

“Russiagate” je gotova priča – Trump želi “novi svjetski poredak” s Rusijom i Kinom

Rusija - SAD - Kina

Nakon što je dvogodišnja istraga američkog specijalnog istražitelja Roberta Muellera otkrila da ne postoji nikakve veze Trumpovog tima s Rusijom i da Moskva nije utjecala na izbor američkog predsjednika 2016. godine, Trump je izjavio kako su Sjedinjene Države mogle imati “dobar odnos” s Kinom i Rusijom, ali je afera “Russiagate” bacila zlokobno svjetlo na njegove namjere, negirajući takvu mogućnost. Donald Trump je ovo izjavio u intervjuu Fox News.

Opširan intervju je objavljen odmah nakon što se skandal “Russiagate” puknuo kao balon od sapunice.

Naposljetku, svijet je još uvijek ovdje. To jest, može postići sporazum između Kine, Rusije i Sjedinjenih Država ili ostati u sadašnjem kaosu uzrokovanom beskonačnim ratom i beskonačnim terorom, koji neokonzervativcima daju neograničenu moć.

Trumpov klimanje glavom, nakon završetka istrage koja je zadržala svijet u neizvjesnosti, otvara mogućnost suradnje. Hipotetsku, ali se ona ne može isključiti.

Naravno, neki europski novinari su uplašeni ovim razvojem, jer bi “novi poredak” pod Trumpom, kojeg bi dogovorile tri supersile, izolirao Europu.

Ovaj se argument koristio za napad na europske populiste, koji u ovom trenutku imao opasnu “obavještajnu suradnju s neprijateljem”. Na jednoj strani sa Steveom Bannonom, a na drugoj, iako ne tako otvorenu, s Putinovom Rusijom.

Ali ako se bolje pogleda, europska je zajednica rođena upravo s misijom premošćivanja Istoka i Zapada. Toliko da bi povijesni kompromis trebao pohvaliti misiju koja je pokrenula reformski proces u Sovjetskom Savezu i otvorila ga svijetu, što bi bio eufemizam za uništenje “sovjetskog carstva”, posljedično Rusije i brojnih postsovjetskih republika.

Nekoć je Europa bila u  središtu globalne geopolitike, a ubojstvo Alda Mora u Italiji je 1978. čak označilo početak nove ere u svijetu, ere dominacije neoliberalizma i neokonzervativaca, koji su ekonomsku i stratešku doktrinu ubrzo pretvorili u ideologiju. Ove snage su globalnu dominaciju uspostavile nakon napada 11. rujna 2001.

Danas se vraćamo na hipotetsko zatopljenje odnosa između Istoka i Zapada, čak i ako je svijet potpuno drugačiji. Tu je danas i Kina, koja je nekoć bila marginalna azijska zemlja. Tu su i Trump i Putin na čelu Sjedinjenih Država i Rusije, koji trenutno nisu u kontaktu, ali bi mogli biti lideri ovog opuštajućeg procesa.

Europa je suočena s novom perspektivom i prema nekima bi trebala biti bedem koji se suprotstavlja evoluciji, jer kritičari globalnog sporazuma Europu u tom procesu vide kao marginaliziranu silu.

Ali Trumpova izjava, iako od svega toga ne mora ispasti ništa, Europsku uniju vraća na kurs o kojem su govorili njezini utemeljitelji, da Europa bude most između udaljenih civilizacija i sila.

Ova nova perspektiva je zapravo stara. U njoj Europa uopće nije marginalna, već je obvezno raskrižje novih odnosa između Istoka i Zapada. Europa više ne bi bila klijentelistička tvorevina Sjedinjenih Država, već područje dijaloga prema trima različita smjera.

Naravno, morala bi ostati ujedinjena, ali reformirana s vraćanjem svojim demokratskim temeljima. Europska unija, ako treba postojati, mora biti zajednica suverenih i jednakopravnih naroda, odbacujući sadašnji elitistički zanos koji traži “više Europe” nego što je potrebno.

Puki “populizam”, bez jasne vanjskopolitičke vizije za budućnost, ovdje ne može odigrati nikakvu ulogu i postoji opasnost da se “novi svjetski poredak” na Starom kontinentu uspostavi kroz interakciju elita. To je realna opasnost.

Legitimne težnje europskih građana su već izdane, ali se Europa u svijet treba vratiti kao kolijevka demokracije, obzirom da ona pripada našem naslijeđu i demokracija je bogatstvo s kojim drugi narodi još uvijek eksperimentiraju i prilagođavaju svom civilizacijskom i kulturološkom okruženju.

Međutim, osim sukoba koji potresaju Europu, čiji će se ishod vidjeti na europskim izborima, ostaje da se vidi je li Trump iskren u namjeri da ide ka tom cilju. Ipak govorimo o jednoj izjavi u jednom intervjuu, iako nije isključeno da bi trump volio postići dogovor s Putinom i Xi Jinpingom o podjeli sfera utjecaja isključujući Europu. Za to postoje mnoge prepreke, možda čak u Moskvi i Pekingu, koji Europu još uvijek vide kao relevantnog globalnog aktera. Ali također postoje i mnoge sile koje izvana podržavaju ovu ideju.

Trump: “O Venezueli bi mogao pričati s Xijem i Putinom”

“Razgovarat ću s mnogim ljudima o Venezueli, u određenom trenutku možda čak i s predsjednikom Putinom i predsjednikom Kine Xi Jinpingom”, tako je u petak Donald Trump komentirao krizu koja potresa zemlju Latinske Amerike.

Nakon prethodne, ovo je značajna poruka predsjednika Sjedinjenih Država, jer ističe da mu je pozitivan ishod istrage o Rusiji dao novu slobodu djelovanja i manevriranja.

Prije bi jednostavno bio nesposoban za takvo što, jer bi odmah bio optužen da je u dosluhu s Rusima.

Nakon onoga što je rekao za Fox News, kada je rekao da su Sjedinjene Države mogle imati “velike odnose” s dvije globalne sile da nije bilo istrage, sada se prelazi na konkretna svjetska žarišta.

Trump ublažava dosadašnje oštre izjave, kao onu kojom je naredio Rusiji da povuče mali kontingent koji je poslan u Caracas u potporu Nicolasu Maduru, kojeg njegova administracija pokušava svrgnuti i postaviti na vlast samoproglašenog predsjednika Juana Guaidòa.

Nakon svega, što znači taj vremenski okvir, odnosno da će “u nekom trenutku” razgovarati s Putin i Xijem. Američka administracija je više puta izjavila da su “sve opcije na stolu”, što se odnosi i na mogućnost izravne intervencije u Venezueli.

Pa ipak, čini se da Trumpove riječi isključuju taj razvoj i sve je vidljivije otvaranje ka pregovaračkom rješenju krize. Čak i ovdje isključuje Europu i tvrdi kako izlaz treba tražiti s Pekingom i Moskvom, koji imaju velike interese u latinoameričkoj zemlji, štoviše, iste kao i Sjedinjene Države, a to je u ovom slučaju nafta.

S druge strane, venecuelanska kriza je postala globalna, što pokazuje podjela svijeta na pristaše Guaidoa i Madura. A globalna kriza zahtijeva globalno rješenje.

Vidjet ćemo kako će se stvari razvijati. U ovoj se krizi i mjestu Europe u svijetu postoje noge varijable, a mogućnost katastrofe u Venezueli je i dalje je visoka. S druge strane, Europa vanjsku politiku, zajedničku ili na razini nacionalnih vlada, ne može voditi iskazivanjem nezadovoljstva i ponašati se kao se uvrijeđena usidjelica. Ako je Trump, ojačan oslobađanjem optužbi za suradnju s Rusima, izbacio Europu iz jednadžbe, umjesto cmizdrenja, Washingtonu jasno treba poručiti da globalnog rješenja ne može biti bez suglasnosti europskih zemalja ili barem europskih sila. Konačno, takav stav će dobiti podršku Moskve i Pekinga, što će Europi biti od velike pomoći. Ako ne bude tako, krivnja sigurno neće biti na Trumpu, iako se još treba uvjeriti u njegovu iskrenosti. No, signal je više nego jasan.

Fox News / Il Giornale

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
64 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments

POVEZANE VIJESTI

Izbornik