The National Interest: NATO traži rat s Rusijom gdje Moskva to ne želi

Iako Rusija s lakoćom može okupirati baltičke države, ona to ne namjerava činiti, jer ima nekoliko drugih prioriteta u svojoj vanjskoj politici, piše časopis The National Interest. Međutim, ako Moskva ocjeni da je NATO pakt u baltičkim zemljama dovoljno ojačao za pokretanje “dekapitacijskog udara”, ruska reakcija može biti vrlo bolna.

Nakon takozvane “aneksije” Krima  i akcija podržavanja milicija u Donbasu, zapadni vojni analitičari su se počeli brinuti da bi Rusija mogla napasti baltičke države, piše The National Interest.

Prema izvješću Korporacije RAND iz 2016. godine, ako dođe do invazije, ruske snage će se na rubu glavnih gradova Estonije i Latvije naći u roku od 60 sati. S obzirom na to da će Sjedinjene Države trebati tri do šest mjeseci kako bi rasporedile dovoljne snage za uspješnu kontraofenzivu, Washington će imati malo opcija za učinkovit odgovor.

Mnogi su se zabrinuli da je ruska vojna vježba “Zapad 2017” bio izgovor da se stvori prilika za napad na baltičke zemlje. Međutim, manevri su se proveli prema planu i ruske snage su se vratile u matične vojarne bez ikakvih incidenata.

“Činjenica da Rusija nije iskoristila dugo planirane vježbe “Zapad 2017” kao priliku za početak agresije otvara pitanje ima li Moskva zaista agresivne namjere prema baltičkim državama. Uzimajući u obzir trenutnu situaciju i vanjsku politiku Rusije, Moskva nema razloga za napad na baltičku regiju, jer su njezini prioriteti usmjereni na druge regije”, nastavlja časopis.

“Jedini razlog zbog kojeg bi se Rusija mogla odlučiti napasti baltičke zemlje jest podizanje NATO snaga u ovoj regiji na takvu razinu da počnu predstavljati prijetnju Moskvi. Stoga bi SAD i NATO trebali manje pažnje posvetiti baltičkim zemljama i usredotočiti se na razumijevanje stvarnih interesa Rusije”, tvrde američki analitičari.

“Čak i oni analitičari koji su upozoravali na mogućnost ruskog napada na baltičke države priznali su da takav scenarij nije vjerojatan. Međutim, ipak inzistiraju na tome da NATO treba povećati svoju vojnu nazočnost u regiji. Iako Rusija ne želi ponovo preuzeti kontrolu nad bivšim sovjetskim republikama, mogla bi započeti invaziju kako bi oslabila NATO. Ako Rusija zauzme dio baltičkih država, a NATO im ne pomogne u skladu sa sporazumom o priključenju, Moskva bi takvim postupkom mogla uništiti cijeli savez. Prema analitičarima, unatoč niskoj vjerojatnosti takvog razvoja događaja, čak i hipotetski bi takav potez Rusije bio toliko ozbiljan, što je jak razlog je jačanje kontingenta.

Ipak, ovi argumenti ne opisuju točno ni ruske interese, niti ideologiju vanjske politike Moskve. Prema novom izvješću Korporacije RAND, ključni ruski interesi vanjske politike uključuju zaštitu zemlje i “režima”, utjecaj na susjedne zemlje i pozicioniranje zemlje kao supersile.

Prema ruskim analitičarima, koncept “bliskih zemalja” u inozemstvu obuhvaća sve republike bivšeg Sovjetskog Saveza, s izuzetkom baltičkih država. Njih se smatra stranim državama koje su u potpunosti integrirane u NATO.

S iznimkom nekolicine beskompromisnih “euroazijata”, koji vrlo malo utječu na politički proces u Rusiji, malo je ruskih političara zainteresirano za okupaciju Baltika.

Rasprava o ukrajinskoj krizi u Rusiji je samo naglasila vrlo malu važnost baltičke regije u vanjskoj politici Moskve. Prema američkom časopisu, Rusi vide Ukrajinu kao nastavak Rusije ili čak kao “Malu Rusiju”. Ukrajina igra ključnu ulogu u ruskim dokumentima poput Koncepta vanjske politike i Strategije nacionalne sigurnosti, dok se baltičke države uopće ne spominju.

The National Interest piše kako Rusija možda nije htjela obznaniti svoju namjeru da napadne baltičke zemlje, ali niska razina medijske i pozornost javnosti na ovim prostorima nije tipična za takve planove.

Rusija vidi NATO kao prijetnju sigurnosti i njezinog utjecaja u regiji, ali je zabrinutost Moskve prvenstveno je posljedica širenja NATO pakta na istok.

Kada su dužnosnici ruskog Ministarstva obrane govorili o opasnosti od NATO pakta, oni su spomenuli blisku prisutnost vojne infrastrukture na ruskoj granici, zapadni potporu “Obojenim revolucijama” i napore u integraciji Gruzije i Ukrajine blok.

Osim toga, prema jednom od analitičara, raspad NATO pakta bi imao izuzetno destabilizirajući učinak na situaciju i predstavljao bi ogromnu prijetnju po sigurnost Rusije. Na primjer, iako NATO predstavlja ozbiljnu prijetnju Rusiji, bez njega bi europske države mogle pokrenuti kampanju ponovnog masovnog naoružavanja, a Njemačka bi mogla pokušati stvoriti vlastito nuklearno oružje.

“S obzirom na to da Rusija nema nikakvih interesa u baltičkim zemljama, SAD i NATO moraju shvatiti gdje ih Moskva ima i gdje to potkopava zapadne demokracije“, nastavlja The National Interest.

Zahvaljujući “aneksiji Krima” je značajno porastao ruski vojni utjecaj na Crnom moru, što predstavlja prijetnju Rumunjskoj i Bugarskoj.

“Rusija u Ukrajini djeluje osmišljeno, samo kako bi naštetila NATO paktu i omela planove EU u integraciji europskih zemalja”, tvrdi autor.

“Ipak, ruski nedostatak namjere da napadne baltičke države ne znači da bi NATO od tamo trebao povući svoje postrojbe. Ograničavanje Rusije treba biti razmjerno interesima Rusije. Snage saveza razmještene u baltičkim zemljama dovoljne su da uvjere Rusiju da ne treba napasti”, za američki časopis piše Andrew Radin.

“Međutim, upravno povećanje NATO kontingenta u regiji može promijeniti interese Rusije, osobito ako Moskva ocjeni da ove snage predstavljaju prijetnju vladajućem režimu”, ističe The National Interest.

“Nakon proučavanja djelovanja zapadnih vojski u posljednje vrijeme, ruski analitičari su zabrinuti da snage raspoređene na granici mogu razmatrati provedbu “dekapitacijskog udara” ili “Obojene revolucije” u Rusiji. Povećanje vojne prisutnosti NATO pakta u baltičkim zemljama Rusiji može dati motiv za invaziju, iako s točke gledišta Zapada postojeće snage razmještene u Baltiku ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju ruskoj vojsci. Stoga SAD i NATO moraju uzeti u obzir ovaj rizik i ozbiljno shvatiti Rusiju prilikom raspoređivanja novih jedinica NATO saveza”, zaključuje časopis.

NATO Europu priprema za rat – Europske kancelarije i mediji o svemu šute