Situacija u Siriji i Iraku natjerala je mnoge ljude iz različitih zemalja, naročito Evropske Unije i sjeverne Afrike, ali i Rusije, Australije i SAD-a, da odu i bore se na strani Islamske Države. Europol procjenjuje da je oko 5 hiljada Evropljana otišlo na ratište kako bi se borili za Islamsku Državu.
Broj onih koji su se vratili je oko tri puta manji. Mnogi od njih nemaju namjeru niti mogućnosti izvoditi terorističke napade u matičnim državama. Posljednji teroristički napadi u Evropi pokazuju da ipak postoji mnogo potencijalnih terorista među “povratnicima”.
Ova prijetnja je u posljednje dvije godine dovela do jačanja saradnje između policijskih i sigurnosnih službi širom Evrope. Kombinacija različitih napora državnih službi i vlasti EU su otežali putovanje onima koji bi željeli otići u Siriju. Mnogi od njih su uhapšeni prije odlaska ili presretnuti tokom putovanja, uglavnom na turskoj granici. ISIS je izuzetno intenzivnom propagandnom kampanjom počeo ohrabrivati svoje pristalice da izvode terorističke napade u svojim matičnim državama.
Ako ISIS izgubi bitku za Mosul i druge teritorije, za očekivati je da će mnogi borci ISIS-a morati negdje otići kada više ne budu imali svoja uporišta. Dezerteri završavaju ubijeni od strane pripadnika Islamske Države. Neke će vjerovatno uhvatiti sirijska vojska i milicije koje se bore na njenoj strani. Jedan dio njih će pokušati proći sve sigurnosne provjere na svom putu povratka matičnim državama, a kojih sada ima mnogo, naročito u tranzitnim zemljama poput Turske.
Značajni napori su uloženi ove godine u obezbjeđenje granica Evropske Unije. Timovi protivterorističkih službenika koji rade pod dirigentskom palicom Europola su poslani u Grčku i Italiju kako bi pokušali identifikovati osumnjičene za terorizam među migrantima i drugim putnicima koji pokušavaju ući u EU. Većina terorista putuje s falsifikovanim dokumentima pribavljenim od evropskih kriminalnih organizacija.
To je jedan mnogih indikatora sve jače povezanosti terorizma i organizovanog kriminala u Evropi, a što je pod budnim okom Europola i drugih obavještajnih agencija.
Prijeko je potrebno imati spreman odgovor na ovakvu prijetnju. Neki od boraca na stranom ratištu koji dospiju do svojih matičnih država mogu i dalje biti radikalizovani i poslani radi organizovanja terorističkih napada. Drugi bi svoj gnjev i frustraciju mogli ispoljiti kroz akte pojedinačnog nasilja.
Pred sigurnosnim službama je sigurno ogroman izazov. U svjetlu terorističkih napada u Evropi, tokom posljednje dvije godine, službe su sada mnogo jače i povezanije, a to će sigurno donijeti veće uspjehe na smanjenju rizika od terorističkih napada.