fbpx

Argentina – Skora propast novog eksperimenta s neoliberalizmom

argentina zid

Bez obzira na nedavne pobjede proameričke desnice u Latinskoj Americi, koju čine ostaci elita iz vremena fašističkih vojnih hunti iz druge polovine prošlog stoljeća, neoliberalizam je u stvari zastarjela i sve nedjelotvornija ideologija. Kao primjer lošeg ekonomskog upravljanja će zapadni mediji ukazati na Venezuelu i Kubu, dvije zemlje koje su pod sankcija i embargom i nose se sa stalnim pokušajima destabilizacije i državnih udara. U te dvije zemlje se ekonomska situacija sva samo ne bajka, ali što reći za američke vazale, posebno za Argentinu, koja se nakon bankrota 2002. Oporavila zahvaljujući ekonomskoj politici Nestora i Cristine Kirchner, da bi se na izborima 2015. iznova odlučila ići putem neoliberalnih reformi. Odluka Argentinaca je rijedak primjer mazohizma, a neuspjeh vlade Mauricia Macrija je izvrstan primjer kako neoliberalna ideologija i ekonomska doktrina zemlju mogu uništiti u samo nekoliko godina.

Mauricio Macri je na predsjedničkim izborima 2015. godine pobijedio sa samo 3% glasova više od svog protukandidata iz stranke bivše predsjednice Kirchner. Njegova glavna kampanja bila je ojačati gospodarstvo primjenom starog neoliberalnog recepta, uključujući ukidanje poreza, državnih kontrola i subvencija, kao i potpuno “otvaranje” međunarodnim i financijskim tržištima.

Macri je popunio svoj kabinet bivšim ravnateljima transnacionalnih korporacija, od kojih su mnogi poslijediplomske studije završili u inozemstvu i 1988. su osnovali elitističku i tehnokratsku vladu u stilu Carlosa Salinasa de Gortarija ili Vicente Foxa 2000. godine u Meksiku.

Rezultat je bio katastrofalan. Od kad je Macri došao na vlast u 2015. godine, stopa inflacije je s nule porasla na više od 40%.

Tijekom istog razdoblja je argentinski je peso devalvirao za 400%, od tečaja s 10 na gotovo 40 pesosa za američki dolar.

Macri je također stratosferski povećao javni dug, za 50% od početka svog mandata, što je navodno protiv načela štednje neoliberalnih vlada.

Danas sve više i više Argentinaca mora jesti iz smeća kako bi preživjeli, a mnogi su ostali bez struje i vode zbog visokih cijena komunalnih usluga.

Ali umjesto da ispravi smjer, kao odgovor na ovu ekonomsku krizu je Središnja banka Argentine slijedila istu neoliberalnu ortodoksiju, podižući kamatne stope iznad 60%, čime je još više ugušila gospodarstvo.

Macri se također obratio Međunarodnom monetarnom fondu za hitan zajam od oko 56 milijardi dolara. To za mnoge Argentince znači neoprostivo žrtvovanje ekonomskog suvereniteta. Sjećanja o tome kako je MMF sudjelovao u uništenju argentinskog gospodarstva na početku XXI stoljeća su i dalje vrlo jaka u javnom mnijenju Argentine.

Neoliberali ništa nisu naučili, niti u svom ograničenom umu to mogu. Povijest devedesetih se ponavlja, kada su te iste politike izazvale bijedu, nejednakost i slom ekonomija u Latinskoj Americi.

Ali dobra vijest je da će ovaj put neoliberalno doba trajati mnogo manje.  Argentinci već znaju kamo ide priča o “strukturnim reformama” i neće se dati tako lako prevariti. Macrijeva popularnost je propala i danas ga podržava jedva 25% biračkog tijela. Neoliberalizam više ne funkcionira i nema moć uvjeravanja širokih masa u bolju budućnost kao prije, a demokratske težnje Argentinaca su jače su nego ikad.

Proamerička neokonzervativna desnica u Argentini će vjerojatno pokušati izmisliti nove ekonomske modele kojima će kamuflirati devastirajuću ideologiju i ekonomsku doktrinu Miltona Friedmana “Chicago Boysa” ili će se jednostavno navići na oporbu, jer se narod u zemlji probudio.

Cristina Fernandez de Kirchner se vraća u visoku politiku

Cristina Fernández de Kirchner

FOTO: Cristina Fernández de Kirchner

U ovim okolnostima je bivša argentinska predsjednica Cristina Fernandez de Kirchner ipak odlučila kako se vraća u visoku politiku i bit će potpredsjednički kandidat na nacionalnim izborima kasnije ove godine. To znači da će bivši glavni tajnik njezine vlade Alberto Fernandez biti kandidat za predsjednika peronističke stranke Partido Justicialista.

Cristina Fernandez de Kirchner je zapravo glavni izazov predsjedniku Mauricio Macriju. Unatoč optužbama za korupciju, njezina popularnost raste svakodnevno, od kada Argentinci preživljavaju pod teškim mjerama štednje.

Pred bivšom predsjednicom Argentine je moguće suđenje, ali će stanovništvo u listopadu izaći na birališta, a Mauricio Macri će biti pod paljbom usred oštre recesije

Cristina Kirchner je za zapadne medije kontroverzna populistička političarka, koja je u videu objavljenom na društvenim medijima u subotu objavila da će se kandidirati za mjesto zamjenice predsjednika.

“Zamolila sam Alberta Fernandeza da vodi tim koji uključuje i nas, njega kao predsjedničkog kandidata i mene kao kandidata za mjesto potpredsjednice”, rekla je videu na svom službenom Twitteru.

Gospođa Fernandez se smatra najvećom prijetnjom Mauriciu Macriju, iako su mnogi oprezni kada je riječ o povratku takozvanih “ljevičara”, što argentinski peronisti nikada nisu bili, jer je vlada Cristine Kirchner uvela kontrolu valute i povećala poreze na izvoz, provela nacionalizaciju naftne kompanije i niz drugih mjera koje su MMF i Svjetska banka ocijenile kao izrazito negativne.

https://www.youtube.com/watch?v=YzXsA1aJTV

MMF poziva Argentinu na strukturno smanjenje uposlenika u javnom sektoru

Argentina postala Grčka Latinske Amerike – Iz ponora se “izvlači” s oštrijim mjerama štednje

MMF službeno preuzeo nadzor nad Argentinom, bivšim divom koji je ponovo u bankrotu

Hoće li 2019. u Argentini biti velika godina povratka Cristine Kirchner

0 0 vote
Ocijenite članak
Sviđa li vam se Logično? Ako niste već lajkali, učinite sada: ❤
Pretplati se
Obavijest
guest
25 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Znači, 3% birača je upropastilo zemlju…
Poučno. Dobro su brojali?? ?

Sarka
Gost
Sarka
1 godina prije
Reply to  Lucija

Ne Lucija.
Ako je glasalo 50% onda je Argentinu upropastilo 28% .

Majk Majers
Gost
Majk Majers
1 godina prije

Zaglupljen, neuk narod koji nema kritično razmišljanje, sirotinja koja se bavi glupostima i eto ti rezultat. Ima ih (nas) još.

tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije
Reply to  Majk Majers

Zanimljivo je da ga jos podrzava 25%.

Nostradurus
Member
Nostradurus
1 godina prije

Mislim da su argentinci htjeli biti sigurni da je neoliberalizam poguban. A nema ništa bolje nego sve lijepo ponoviti da budeš siguran da je to to.
Čak i nakon 2. pokušaja vjerujem da postoji velika šansa za 3., 4. i 5. . Narod treba biti 100% siguran, a ne 51%.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Čuj, da su samo bolje čitali , bezveznjaković koji je vodio Bocca Junioprs i završio plesni tečaj u Americi iz ekonomije. Ajmo reći iz ekonomije. Odutamo i dobiju upute koga staviti u vladu i što prvo napraviti. Ali da, da nisu bankrotirali 2002. još bi ih razumio, ali ovako, nemam riječi.

Busola
Gost
Busola
1 godina prije

Dobio je izbore zato što je vodio Bocu… Znaju Ameri jako dobro svugdje što ljudi vole … Negdje sam čitao davno analizu CIA-e Jugoslavije. Doslovno su znali za sve navijačke amozitete, podjele krajeva, tradicije, vjerske i nacionalne podjele…

Kosovo su znali npr da je bure baruta, ali kako podržati tada Albance kada je Albanija bila pod tvrdim komunizmom.

nisu tajne službe vragova glupe…

Ultras
Gost
Ultras
1 godina prije
Reply to  Busola

Busola želiš li reći da su navijačke skupine zapravo podkapacitirane?

Borg
Gost
Borg
1 godina prije

Evo što se desi kad daš ljudima niske razine svijesti da biraju. Nije demokracija za svakoga. Veliko je pitanje da li je bolje neosvještena demokracija ili osvješteni diktator?????

Rođen šesnaestog vodopada
Gost
Rođen šesnaestog vodopada
1 godina prije

Kako ide ona narodna:

“Како не ћу сузе прољевати,
Кад ја идем из земље Инђије,
Из Инђије из земље проклете?
У Инђији тешко безакоње:
Не поштује млађи старијега…”

Daleko je Argentina, a kod nas je Sloboda.
Svima je slobodno kopati po kontejnerima.

jezevakucica
Gost
jezevakucica
1 godina prije

Tko prvi, njegov neoliberalni kontejner.

Ive Oldtimer
Gost
Ive Oldtimer
1 godina prije

Davno sam zakljucio i napisao da je NEOLIBERALIZAM NAJLOSIJI EKNOMSKI I DRUSTVANO PLOITICKI SISTEM..
Mi smo imali socijalizam i vecina je relativno dobro zivjela, drugi su odlucili da nam trenba neoliberalizam gurnili nas u rat proizvodeci etnicke i nacionalne netrpeljivosti i danas su nam svima krivi neki drugi za nase neuspijehe i vlastite nesposobnosti. Tako ce ostati dok se ne osvijestimo i okrenemo rijesavanju prrobema u vlastitoj kuci i drzavi. Centri neoliberalne moci to znaju i zato i dalje potpiruju medjuetnicki enemozitet kao jedan od modela da nas drze podkontrolom i uspijesno ekonomski iscrpljuju.

Mercury
Gost
Mercury
1 godina prije
Reply to  Ive Oldtimer

@ Ive Oldtimer

Uopće nije bitno kakav je ekonomski ili politički sistem. Oni su projekcija ljudi. Naši ljudi dođu, primjerice, u Švedsku pa prvo istražuju socijalna davanja…

Zamisli da postoji neki savršeni ekonomski i politički sustav i onda ga daš zatvorenicima u zatvoru. Što misliš da li bi se taj sustav nakon godinu dana i dalje zvao savršeni?

Civilizirano društvo će iz lošeg sustava napraviti dobar, a necivilizirano iz dobroga loš.

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije
Reply to  Mercury

Ako uporno na sva ključna i rukovodeća mjesta stavljaš ‘necivilizirane’, onda će i društvo, ma kakvo bilo, postati – necivilizirano.

Ive iz Pecalbe
Gost
Ive iz Pecalbe
1 godina prije

Dok u drzavama postoje neonacisticke i klerofashisticke politicke stranke poput HDZ u Hrvatskoj dotle ce vladati nepliberalizam i nema nade u bolje sutra. ZLOCINACKI HDZ treba zakonom zabraniti i svaki pokusaj resturacije HDZ-a, NDH i satelitskih stranaka poput HSP-a, treba kazniti smrtnom kaznom.

samo tako
Gost
samo tako
1 godina prije
Reply to  Ive iz Pecalbe

Dovoljno je i jednom u nekoliko godina, dignuti gu*icu i prošetati do biračkog mjesta. Mnogima je i to teško, dok je to za članove radna obveza

Rođen (kad li je to bilo?)
Gost
Rođen (kad li je to bilo?)
1 godina prije
Reply to  samo tako

U stvari, problem nije u maloj izlaznosti, već u mogućnosti da glas daš Kurtašenku, ili Murtašenku.

U slučaju velike sreće nađe se kao ukras na listama, neki Zelenkovski, Crvenkovski ili možda i Glavašenko.

Sve u svemu, svi isti.

Nije vredno šetnje.

samo tako
Gost
samo tako
1 godina prije

A mogli bi zapadni mediji, ponekad za promjenu, ukazati na Haiti npr
Bez embarga, bez sankcija

alterego
Gost
alterego
1 godina prije

pitanje je da li postoji neki drugi put sve dok ovaj ne krahira tj. upadne u novu depresiju.

Ivo
Gost
Ivo
1 godina prije

Najbolje društveno uređenje je dobronamjerna diktatura. Za primjer navedenog uređenja vidjeti pod Broz, ime Josip. Da su 90% stanovništva samo ovce koje trebaju pastira, i ne znaju cijeniti ništa osim štapa, vidjeti pod Jugoslavija, SFR.

krezubi glasac
Gost
krezubi glasac
1 godina prije

Necete vjerovati da cnc tehnicar govori protiv moderne eletronike ali nas je upropastila. Ljudi hodaju kao zbunjene kokosi po gradu zureci u display mobila. Nemaju vremena u zivo s ljudima pricati a borave na fb i drugim mrezama lijececi svoj ego. Kako jos da primjete neoliberalisticku kugu i koleru oko sebe sto se siri.
Kaka ce vidjeti sto elita radi kad cekaju da im netko da plus na komentar.

Slavonac
Gost
Slavonac
1 godina prije

Imamo mi i na ovim prostorima puno prica.Stari komunjare,koji su zatvarali ljude radi jedne rjeci su veliki demokrati.Zauzeli bogastvo i vicu,drzite lopove i fasiste.Medijski prostor su zauzeli i promicu demokraciji.Rece Junker jucer,menisu drazi ovi koji dolaze,nego nacionalisti.Anemicni i demokrati pricaju,mi provodimo nacionalne interese.Odgovorite mi,koje ovdje lud.

Mercury
Gost
Mercury
1 godina prije

@ Har Megiddo

To nije baš tako jer si ti uzeo jednu matematiku kojom moraš opisati dvije stvari. Zamisli da osobi koja ne zna ništa o stanju u Americi i Argentini kažeš ovo što si rekao. Da li će ta osoba zaključiti da je američki dolar ojačao zbog enormnog rasta američkog gospodarstva, a da se u Argentini nije ništa dogodilo ili da se u Americi ništa nije dogodilo nego da je Argentina propala?
Ako kažeš da je deprecijacija 75%, kao što sam rekao Miroslavu, dolaziš u problem koji matematika ne može riješiti, a to je negativna vrijednost. Pesos deprecira 100% u odnosu na dolar i tvoja matematika kaže da on više ništa ne vrijedi, da ne postoji što nije istina.

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije
Reply to  Mercury

Ako ja smijem: postoji razlika između inflacije i – devalvacije.
Također, postoje pojmovi ‘bazna godina’ i ‘bazna vrijednost’.

Max
Gost
Max
1 godina prije

Argentina je velika zemlja i može biti bogata. Vrijeme je da prestanu gledati sapunice i nogimet . Pa otkad je nogometni klub referenca za vođenje države?!

POVEZANE VIJESTI

Izbornik