Zbog stalnih rizika od političkih napetosti između Washingtona i Pekinga, kineske rafinerije su prestale kupovati američku naftu.
Nakon velikog rasta uvoza nafte iz Sjedinjenih Država u posljednjih nekoliko godina, kineske rafinerije su odjednom svoje kupovine smanjile na nulu, što je posljedica napetosti između Washingtona i Pekinga. Umjesto toga, Kinezi “crno zlato” radije kupuju iz Rusije i Irana, što dodatno povećava ljutnju američke strane.
Reuters piše kako je kineska potražnja za američkom naftom smanjena zbog političkih neizvjesnosti vezanih uz trgovinski rat, ali u većoj mjeri zbog relativno visokih troškova prijevoza.
To znači da čak i pozitivni ishod u budućim bilateralnim trgovinskim razgovorima američka nafta još uvijek ne može biti važan element američkog uvoza u Kinu.
S druge strane, Washington želi značajno smanjiti trgovinski deficit s Kinom i nada se da će to postići izvozom svoje nafte azijskom divu. No, ovdje, kao i u plinskom poslu s Europskom unijom, američki izvoznici moraju smanjiti trošak transporta, što je nemoguće, baš kao što je nemoguće oboriti cijene nafte na razinu na kojoj njezina proizvodnja ne bi bila profitabilna, kao 2015. godine kada je diljem Amerike zatvoreno na stotine polja za proizvodnju nafte iz škriljca.
Troškovi slanja američke nafte u Aziju na supertankerima su trostruko veći od onih za bliskoistočnu naftu, priopćila je tvrtka Refinitiv Eikon.
Tijekom 2017. godine, kada su se cijene nafte oporavile, američki izvoz nafte je Kinu je dosegao vrhunac od 23,95 milijuna barela samo u mjesecu listopadu. Ovaj je podatak potvrdila američka Uprava za informacije o energiji. Međutim, od tada je izvoz počeo padati i dosegao samo 2,17 milijuna barela u rujnu ove godine, a onda su u listopadu kineske rafinerije potpuno prestale kupovati američku naftu.
S druge strane, ukupni kineski uvoz nafte u listopadu je dosegao rekordnih 40,8 milijuna tona. Prema Carinskoj upravi u Pekingu, to je najveća mjesečna količina uvoza nafte u zemlju. Porast uvoza je zabilježen usprkos nižim stopama rafiniranja, što je moglo dovesti do smanjenja potražnje za sirovom naftom, što očito nije bio slučaj. Nezavisne rafinerije su nastavile puniti skladišta, jer do kraja godine žele ispuniti svoje uvozne kvote.
Samo po dzepu , nista drugo njih ne boli…
Slomit će njih Amerikanci, i Ruse, I Irance, I Indijce, i Brazilce, I Sirijce, …… i Marsovce…sve ća ih slomiti, sve.
treba uvesti sankcije americi radi zdravlja planete
Huawei je ovladao 7nm proizvodnim procesom za svoje čipove (Kirin 980). Intel (možda najjača inženjerska firma u SAD) je nedavno izbacio najnoviji procesor u 10nm procesu jer imaju problem sa prelazom na 7nm.
Za neupućene: 7nmx7nm=50nm2. 10nmx10nm=100nm2.Cena čipa direktno zavissi od površine. Veća površina = skuplji čip (da ne ulazim u detalje o škartu itd).
Znači, kineski čipovi su dvostruko manji, troše dva puta manje energije i imaju 50% veči takt od najjboljih američkih. Takođe, mogu biti i dva puta jeftiniji, ako Kinezi tako požele.
Nafta je značajna stavka ali borba se vodi u HiTech oblasti – silikon, superrračunari, AI i kvantna fizika. To je ono u čemu amerikanci pokušavaju da spreče Kinu da napreduje.
Pa šta je čudno. Kina je pod sankcijama i kako može trgovati s SAD. Mogu trgovati samo s onima koji razumiju obostrani ekonomski interes.
Voliš štampu, a?
“U sve mi diraj, al u naftu ne smeš !?”
Neće ovo ostati ovako!?
Kraj američkog blefa.
Usanskim banksterima ne preostaje drugo već da jače nagaze na stoku sitnog zuba, na stotinjak svojih vazalnih državica i kvazidržava, od Naurua pa preko onih poput Hrvatske pa sve do Ukrajine. Sve sitna boranija, ali od svake pomalo pa se skupi…
Očekujem uskoro odluku iz sjedišta hrvatske vlade u Buzinu da se uveze tanker usanske nafte. I jedan brod soje.