Poljska dosljedno bori se protiv ruskog plina i “Sjevernog toka 2”, tvrdeći da nastoji osigurati energetsku neovisnost, pa je čak odlučila izgraditi vlastiti plinovod kroz Baltičko more, izvještava Frankfurter Allgemeine Zeitung. Europski partneri Gazproma nisu nikako zadovoljni takvim tvrdim otporom. Po njihovom mišljenju, Poljska zahtijeva solidarnost drugih aktera na energetskom sektoru, dok sama beskompromisno promiče isključivo svoje gospodarske interese.
Poljska je zajedno sa Sjedinjenim Državama jedan od glavnih protivnika novog plinovoda “Sjeverni tok 2″ koji će iz Rusije preko Baltičkog mora ići u Njemačku, piše njemački dnevni list Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Sada su Varšavi izradili plan za izgradnju vlastitog plinovoda kroz Baltičko more, ali za razliku od “Sjevernog toka 2” on ne bi trebao ići do Rusije na istoku i prema zapadu do Danske i Njemačke. Konzervativna stranka “Zakon i pravda” oživjela je projekt “Baltičkog plinovoda”, a operater poljskog državnog plinskog sustava se nada povezati s plinskom mrežom Norveške.
Na kraju 2017. godine je poljska državna naftna i plinska tvrtka PGNiG je najavila rok izgradnje plinovoda od 15 godina, a koštao bi više od 2 milijarde dolara. Plinovod bi bio kapaciteta 10 milijardi kubnih metara godišnje, što je niti petina snage postojećeg “Sjevernog toka”. U najkraćem roku bi poljski plinovod bio dovršen 2022. i isporučivao plin na novi terminal za ukapljeni prirodni plin u Świnoujścieu.
Vlada u Varšavi je već započela proces dobivanja dozvola za izgradnju plinskog sustava, kao i za polaganje cijevi u koridor u poljskom obalnim vodama. Konačna odluku o izgradnji će se donijeti ove godine.
EU sudjeluje u financiranju plinovoda u okviru programa podrške glavnim europskim infrastrukturnim projektima u energetskom sektoru s iznosom od 33 milijuna eura. Prije toga, EU je izdvojila više od 300 milijuna eura za izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin kapacitet od 5 milijardi kubnih metara, koji se, prema poljskoj strani, može povećati na 7,5 milijardi kubnih metara. Podupirući ove projekte, EU nastoji osloboditi Poljsku od ovisnosti o ruskom plinu, objašnjava njemački list.
Frankfurter Allgemeine Zeitung podsjeća da preko Bjelorusije ide plinovod “Jamal” kapaciteta 30 milijardi kubnih metara godišnje, koji završava u Poljskoj. Ta količina je gotovo dvostruko veća od godišnje potrošnje plina u Poljskoj, koja troši oko 16 milijardi kubnih metara plina, a otprilike je šestina godišnje potrošnje plina u Njemačkoj. Osim toga, Poljska može je dobivati plin s granica Ukrajine, Slovačke, Češke, Njemačke i Litve, koja sama koristi terminal za ukapljeni plin, a koji ne radi punim kapacitetom.
Ovaj terminal, kojim se Litva služi od 2014. godine, omogućio je zemlji dobivanje plina iz drugih izvora, ne samo ruskih. U jesen su Litva, Latvija i Estonija potpisali plan za diversifikaciju opskrbe plinom, što će im omogućiti veću neovisnost.
Prema riječima Kirsten Westphal, stručnjakinje njemačkog Instituta za međunarodnu politiku i sigurnost, Poljska vlada energetskom politikom ostvaruje nekoliko ciljeva. Za Poljsku ovdje nije prioritet smanjenje ovisnosti o ruskom plinu. Varšava se želi udaljiti od Rusije u vanjskoj politici i preuzeti vodeću ulogu među istočnoeuropskim i baltičkim zemljama. Osim toga, vlada u Varšavi želi razviti vlastito tržište plina i aktivno koristiti protekcionističke mjere, zbog čega se žale međunarodni dobavljači plina, jer tako Europska unija teže može provoditi svoju politiku otvorenih nacionalnih granica na unutarnjem tržištu.
Osim toga, poljska vlada nastoji igrati ulogu regionalnog centra na tržištu plina, što je navedeno u prezentaciji državne naftne i plinske tvrtke PGNiG.
“Mi želimo povećavati svoju prisutnost na globalnom tržištu plina i ukapljenog prirodnog plina”, piše u strategiji poljske državne kompanije.
U siječnju je PGNiG izvijestio o rekordnoj opskrbi plinom Ukrajine, prekoračujući granicu milijardu kubnih metara.
“To potvrđuje rastuću ulogu tvrtke na tržištima plina srednje i istočne Europe”, istaknuo je PGNiG.
Kirsten Westphal također skreće pozornost na planove za izgradnju plinskog koridora od sjevera prema jugu i budućnost terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku u Jadranskom moru.
Ovaj projekt podržavaju SAD i EU, međutim, prema Kirsten Westphal, bit će ga teško provesti zbog premalih tržišta plina. Moguće je da u pozadini svega stoji i ekonomsko racionalno mišljenje.
“Međutim, norveški plin i ukapljeni plin se vjerojatno ne može kupiti po profitabilnijoj cijeni od ruskog”, podsjeća Kirsten Westphal.
Kontinuirani otpor Poljske u institucijama EU izaziva sve veću ljutnju među europskim partnerima ruskog Gazproma, koji će ih opskrbljivati s još više plina kroz “Sjeverni tok”.
Prema predstavniku Wintershalla, podružnice kompanije BASF, prirodni plin ne igra nikakvu ulogu u opskrbi energijom u Poljskoj.
“Naš susjed za proizvodnju električne energije i dalje snažno koristi ugljen”, priopćili su iz Wintershalla.
Ipak, Poljska se diljem Europe bori protiv ruskog plina. Ključ nije samo u političkoj pozadini.
“Poljska sanja da iz Amerike prirodnim plinom opskrbljuje Europu. Poljska traži solidarnost od drugih u energetskom sektoru, ali nemilosrdno slijedi isključivo vlastite ekonomske interese”, objasnio je Wintershall.
Aha, norveški plin pa katarski ili američki na LNG terminalu i još ruski plin pa će Poljska postati regionalna sila. Jaki igrač bez svoje litre plina na tržištu plina. Pritom će potrošiti 2 milijarde dolara za plinovod do Norveške. Ali da to ne bi bilo sve, još će se potruditi ne bi li zaustavili gradnju Sjevernog toka, plinovoda prema Njemačkoj. Toliko ludosti na jednom mjestu da je racionalan odgovor na takve poljske sanje nemoguće naći.
Ako je s druge strane sve to posljedica američkog pritiska, onda je poljski narod izručen na nemilost izdajničkoj vlasti u svojoj zemlji.
Usronje rekle poljskoj da će od njih napraviti velikog zmaja….Ali prešutili da će biti zmaj od papira.
”Poljska sanja da iz Amerike prirodnim plinom opskrbljuje Europu.”
Jbt, može li Hrvatska biti dobra s nekim normalnim?. Pitanje je retoričko. I ptice znaju odgovor. .
Mogla bi ovo biti skupa igranka.
Znači, da rezumiramo…. Poljaci, če da preko svog plinovoda da prodaju skuplji norveški i dva puta skuplji američki ukapljeni plin, svima u EU po nižoj ceni od ruskog plina… I to sve, zbog altruizma i vjere u slobodno tržište…
Poljacima bi bilo pametnije da provjere profil guma na kamionima , to je njihova realnost , a ono sto sanjaju nek zadrze za sebe .
Norveska za taj novi gasovod jednostavno nema kapacitete. Holandska gasna nalazista su u konstantnom opadanju sto jos vise povecava traznju za Norveskim gasom. U Kini potraznja konstantno raste i nakon sto ove godine proradi novi Ruski gasovod vjerovatno ce se otvoriti mogucnost za gradnju dodatnog.Ako se dogovore za taj drugi krak postavlja se pitanje dali im je uopse potreban drugi krak gasovoda za Njemacku (ako u medjuvremenu ne pocne da se gradi). Sve u svemu Evropa sama sebi puca u noge i to rafalno. Svejedno sve ce se to najvjerovatnije rascistiti i znati do kraja ove godine ali kako se stvari odvijaju kola evropske unije su davno krenula nizbrdo.
Njihovo je pravo da kupuju plin od koga god žele. Ako to znači da Poljaci idu u propast, njihov problem.
I Rusi prodaju jednim od glavnih rušitelja Sirije, Saudima i Turcima, ono što im “saveznik” Iran, koji je to sve platio, praktično mora otimati.
Njemačka gradi Sjeverni tok 2 zbog europskih interesa. Malo morgen!