fbpx

Izreke i zagonetke

pitanje upitnik

Svaki narod ima svoje izreke koje koristi u određenim situacijama kako bi slikovito, s malo riječi, objasnio suštinu problema o kojem je riječ.

Veliki dio tih izreke je sličan, nekada čak i isti, u mnogim narodima i kulturama, jer su i ljudske patnje i radosti vrlo slične, ma gdje oni živjeli. Tako će izreka da ljepota nije na licu nego u duši biti prisutna kod svih naroda, samo, možda, s različitim redoslijedom riječi ili neznatnim odstupanjima. Slično je i izrekama o prolaznosti, ljudskim osobinama i svemu što je zajedničko svim ljudima. Razlike u izrekama naroda će biti tek u načinu na koji izražavaju određenu mudrost, u predmetima, životinjama ili pojavama koje koriste kako bi bolje dočarali ono što žele reći.

Tako ćemo teško u izrekama ljudi nastanjenih oko afričkih pustinja naći izreku u kojoj se spominje pingvin, snijeg, brod, šljiva ili bilo šta što tamo ne postoji. Ali će njihove izreke biti pune deva, pijeska, vode, sunca – svega oko čega se tamo život vrti. Zato će eskimske izreke obilovati riječima kao što je snijeg, led, polarni medvjed i slično. No, sunce može biti i kod jednih i kod drugih, mada ga jedni imaju previše, a drugi premalo, i svako će tu riječ koristiti kako bi ilustrirao svoje potrebe i osjećaje. Jedni čak mogu reći da ni sunca ne treba previše, a drugi kako sunca ne može nikada biti previše.

Bilo kako bilo, izreke su vrlo važne i često nam na jednostavan, kratak i jasan način kažu ono što i sami osjećamo, ali ne znamo se tako precizno izraziti. Tada posegnemo za narodnom izrekom i svima bude jasno šta smo željeli reći ili kako nešto doživljavamo. Izreke su stvarane kroz mnoge generacije i u njima je sakupljana mudrost najvećih umova svijeta. Zato su one pravo bogatstvo. Jednom izrekom, recimo onom: „Ko radi, taj i griješi“, možete uštedjeti mnogo riječi i objašnjavanja o tome kako svako može pogriješiti, ali do koje mjere i kada je to prihvatljivo, koje greške su ogromne, a od kojih se može imati i koristi i tako dalje. U nekim jezicima će ovu izreku prevesti i kao: „Ljudski je griješiti“, ili „Ne griješi samo naj koji ne radi“ i slično, ali poruka je uvijek ista.

Tako i meni često na um dolaze neke izreke pa ih izgovorim ili napišem, jer mi se čini da one imaju svoju vrijednost i da ih je korisno znati i po potrebi i primjenjivati u životu. Čemu „otkrivati toplu vodu“?

Često se prisjetim i zagonetki, koje su također važno narodno blago, ali koje, čini se, sve više gube na značaju i polako nestaju iz naših života. Kad sam bio dijete znam da su se odrasli navečer, obično u zimsko doba, okupljali i zagonetali, kako su to govorili. Po cijelu večer bi samo pljuštale zagonetke i uvijek bi se našle i neke nove na koje niko nije znao odgovor, a oni kojji su znali više zagonetki imali su i veći ugled. Zagonetke su bile malo zakukuljene-zamumuljene kako bi se to reklo, rečene često u Nostradamusovom stilu, koristeći riječi koje su u tom slučaju imale drugo značenje, ali su opet imale svoju logiku. Bilo je tu i grubih, nekada vulgarnih, pa i lascivnih riječi, ali u zagonetkama je to sve zvučalo normalno i bilo na svom mjestu.

Sjećam se, recimo zagonetke: „Ide medvjed planinom i sve sere slaninom. Guzica mu praska ko jelova daska, šta je to?“ Onda bi ljudi odgonetali i na kraju odgonetnuli da je odgovor – plug. Danas bi ovu zagonetku mnogo teže odgonetnuli jer je sve manje ljudi koji su vidjeli i čuli plug u obavljanju njegovog glavnog posla, ali tada je svako na pomen ove riječi već „čuo“ kako za vrijeme oranja pucketaju žilice koje plug presijeca i „vidio“ kako iza sebe ostavlja trag od prevrnutih kaiša zemlje koja baš sliči na kaiše slanine koja se u tom obliku sušila za zimu. „Slanina“ koju je plug ostavljao iza sebe je ostajala baš kao i ono što ostaje iza čovjeka nakon obavljanja određene fiziološke potrebe i narodni zagonetač je iskoristio taj detalj koji je poznat baš svakom čovjeku da bi mu bilo što jasnije i slikovitije o čemu je riječ. To u poslovici ne izgleda ni grubo ni prosto koliko bi izgledalo u nekoj drugoj varijanti govora.

Naši preci su nam ostavili pravo bogatstvo svojih umotvorina. To je jedan od rijetkih zlatnih rudnika koji je besplatan i dostupan svima, pa ko voli neka izvoli i uzima blaga koliko mu drago.

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
10 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
jasmin
Gost
jasmin
2 godine prije

E,gospodine Ivo,bilo je to divno vrijeme.Svašta su još nama nasi stari ostavili a mi smo to uništili i zaboravili .Nismo znali cijeniti vrijednost toga.

0i0
Gost
0i0
2 godine prije

oklina uvjetuje izreke.Evo primjera univerzalnog: “neznanje” (a svud je oko nas i u nama) :
“glupost je proizvod neznanja”!

otpisani
Gost
otpisani
2 godine prije
Reply to  0i0

Mislim, ipak je g.upost starija od neznanja,
Znanje dolazi spoznajom logike i poznavanjem tehnika učenja a g.upan ne barata ni jednim ni drugim…
“g.upost je proizvod neznanja” – je samo pokušaj amnestije g.uposti. Od g.upana ne možeš očekivati ništa osim g.uposti i što je najgore, on je sasvim sretan i zadovoljan svojom g.upošću i nema interesa da uči i znanjem zamijeni g.upost.
Prema tome, ova izreka je za mene čisti promašaj.

otpisani
Gost
otpisani
2 godine prije
Reply to  otpisani

Ovo je vrlo interesantno, u dva pokušaja da postavim komentar identičnog teksta, bio je blokiran od “administratorove potrebe da ga “verificira”. Onda sam napisao ponovo isti tekst, ali sam u riječi G.UPOST. kako vidite umjesto slova L stavio točku i komentar je prošao !??
…ali iskreno, zar je ovom portalu potrebna ovolika doza licemjerja??? Ako napišeš .OVNO onda je to prihvatljivo i primjerini je diskurs, ali, već upotrebom clova “G” u toj riječi to postaje neprihvatljivo ???

Molim Administratora da ovdje i još danas objavi listu svih “neprimjerenih” i “nepoželjnih” riječi kako bi svi znali Vaša pravila “igre” (izražavanja), pa da izbjegnemo ovakve situacije koje me; iskreno; strašno ljute.

0i0
Gost
0i0
2 godine prije
Reply to  otpisani

ne vjerujem da su za to odgovorni “administratori”, već “algoritmi” (kako ih već zovu…..ali tu ukopčavam moju “g.upost). Vjerovatno ćemo “morati” prekrajati izvorne riječi radi budućih komunikacija.

0i0
Gost
0i0
2 godine prije
Reply to  otpisani

g.upost je proizvod, a n.znanje je protokol (po meni neusporedivi su poput “jaje i kokoška” koji su samo proizvodi)
Z.nanje se stvara korištenjem logike i usavršavanjem tehnika učenja. Plašim se da se moram složiti s tobom. Gro ljudi, niti ne želi znati da z.anje uopće postoji (to su uglavnom oni “upisani”).
Ova izreka nikako ne može biti promašaj, jer te je dodirnula (dokaz je upravo tvoja analiza).
Drago mi je da postoje ljudi koji traže “z.anje” (amortizira usamljenost, pruža “nadu”).
p.s.
(oduševila me je fotografija upitnika nad naslovom, jer tu je “ključ”. Pitanja su najvažnija jer se odgovori stalno mjenjaju! )

kresoja
Gost
kresoja
2 godine prije

Пао зид на градилишту, затрпан радник,direktor se čudom čudi.

Iza_horizonta
Gost
Iza_horizonta
2 godine prije

Jedan moj drug priča sa nekom djevojkom i ona ga pita čime se bavi? -“Smišljam stare narodne poslovice.” -Pa kako možeš smišljati ‘stare poslovice’ ? -“Molim te, nemoj me učiti mojem poslu !”. 🙂

Crni žutokljunac
Gost
Crni žutokljunac
2 godine prije

To su bila vremena prije elektrifikacije i modernih medija.Mlađim generacijama to je sve manje bitno jer tu je internet,tetka za sve.Je da su znanja i dezinformacije dostupnije nego ikad,ali gubi se draž,mašta,misterij i samouki genij pojedinaca iz naroda.To je bilo nedavno i neke od priča su još tu,iako ubrzano nestaju.Svako mjesto,selo,grad je imalo neke svoje priče i ja se još živo sječam i zagonetki i priča životopisnih ljudi koji su ih pričali u mom mjestu.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
2 godine prije

Hrvatsko-srpska izreka:
SMRT FASIZMU!

POVEZANE VIJESTI

Izbornik