Divimo li se imenu ili djelu?

Lav Tolstoj

Uvjereni smo da je namještaj iz švedske Ikee bolji od namještaja Konjuha iz Živinica? Da je francusko vino bolje od hercegovačkog, ili da profesor sa Sorbone zna više od profesora iz Osijeka? Zašto?

Često smo puni predrasuda o mnogo toga što nas okružuje. Ponašamo se kao stado, i kada stado krene na jednu stranu i mi krećemo tamo, ne razmišljajući zbog čega to činimo i je li pametno to što činimo. Neko kaže da je moderno i lijepo nove farmerice poderati i tako ih nositi, i to se prihvaća i smatra ispravnim. Neko tvrdi da je neka zemlja demokratska, da se u njoj maksimalno poštuju ljudska prava, i mi to vjerujemo i u skladu s tim se ponašamo. Kažu nam da je taj film odličan, i mi već hrlimo pogledati ga. Više puta sam čitao kako u Americi neko treba napisati knjigu, nedavno je potpisao ugovor o tome, i da se knjiga već prodaje kao halva, mada se ne zna ni riječi iz nje. Kako to da se već zna da će biti odlična?

U vezi s tim, zabilježena je jedna anegdota o Tolstoju. Kažu da mu se jedan mladi, neafirmirani pisac žalio kako mu niko neće objaviti knjigu niti mu u novinama žele objaviti priče, a on misli da to zaslužuje. Tolstoj mu je rekao kako je to tek njegovo mišljenje, ali da tekstovi po svoj prilici nisu dovoljno kvalitetni pa ih zato ne žele objaviti. “Eto, zašto moj svaki tekst prihvate i svaku ponuđenu knjigu odmah objavljuju?”, bio je njegov argument na kraju priče. Ali mladi pisac mu je rekao: “Lako je Vama, Vi ste poznati. Ali da pokušate poslati svoj tekst pod nepoznatim imenom, vidjeli biste šta bi se desilo!” Tako je Tolstoj poslao svoj tekst pod nepoznatim imenom jednom listu i kad se, nakon dugo vremena, uvjerio da on neće nikada biti objavljen, otišao je u uredništvo pitati zbog čega. Tada nije bilo televizije i tolikog eksponiranja u javnosti, tako da Tolstoja nisu prepoznali. On je ušao, predstavio se imenom kojim je potpisao poslani im tekst i pitao urednika zašto nije objavljen njegov rad. Ovaj mu je nešto objašnjavao, a na kraju otvoreno rekao: “Ostavi se, stari, ćorava posla! Očito je da pisanje nije za tebe, pusti one koji to umiju neka se time bave!” Eh, da je on znao da je pred njim bio Tolstojev tekst, a sada i pisac osobno, nema sumnje da bi drukčije doživio ono što je pročitao.

Postoji i vic o sličnoj temi: Mujo i Haso su otišli na izložbu slika i Mujo je uporno tražio na jednoj slici potpis autora, ali ga nije mogao naći. “Hajde, bolan Mujo, šta te briga ko je naslikao sliku, vidio si je i idemo dalje!”, požurivao ga je Haso. “Ali kako ću znati trebam li se diviti slici ili ne ako ne znam ko je autor?”, pravdao se Mujo.

Iz svog vlastitog iskustva mogu reći da sam doživljavao za istu pjesmu pohvale, hvalospjeve, i u isto vrijeme ne samo kritike, nego prava omalovažavanja. Neki ljudi su iz nekih razloga skloni i uveličavanju i umanjivanju i ne treba se pouzdati u ocjenu samo jedne osobe ili čak samo nekoliko osoba. Dalje, nešto može biti neprihvatljivo u jednom vremenu, u jednoj sredini, ali i to se nekada promijeni. Mnogi umjetnici su umrli u bijedi, neprihvaćeni i ponižavani, a neko vrijeme nakon njihove smrti djela su im postala toliko skupocjena da vrijede pravo bogatstvo.

Zbog čega sve ovo pišem? Želim potaći čitatelje da više pokušaju procjenjivati svojom glavom, ne povodeći se za masom, za medijima. Percepcija mase zna biti iskrivljena. I želim potaći one koji imaju dara za nešto, recimo za pisanje, neka pišu, neka objavljuju, i neka se ne obeshrabruju na prve kritike. Sve će doći na svoje, samo treba napraviti prvi korak, jer bez njega nema ni drugog ni ostalih koraka.

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
jonbonjovi
Gost
jonbonjovi

Odlicna tema. Svi koji misle da se velikim talentom moze ostvariti uspjeh nemaju pojma kako se sve to odvija. Kako je moguce da stalno sa zapada dolazi najbolja muzika (toliko je dobra da sam odavno prestao da je slusam), najbolji filmovi (ne zna se koji je gluplji ili agresivniji mislim na americke), najbolji i najukusniji proizvodi.
Jedan debil iz Njujorka je naslikao konzervu Kempbel supe i postao svjetski poznat. Mo’s misliti. I sada mu se njemu slicni dive i placaju silne milione za budalastine. Jedan Mihanovic je postao poznat svojim vrhunskim slikama zato sto zivi u Americi. Ni Tesla ne bi bio poznat da svoja otkrica nije napravio u Americi. Ko dobija fake Nobelove nagrade, samo “znanstvenici” sa zapada, poneki Japanac i disidenti tj. neprijatelji svojih zemalja sa istoka.
Voce i povrce izgleda kao nacrtano, najbolje ga je gledati, ako zagrizete imacete ukus plastike. Jedna se nedavno iznenadila da paprika ima miris. Ko je jeo one nase formom nedefinisane paradajze, gdje cijela kuca mirise, zna sta je kvalitet.
A sto se skole tice, licno sam se uvjerio da skolska naobrazba iz one velike drzave je za klasu bolja od slicnih sa zapada. Nase opste obrazovanje nam omogucuje da u svakoj diskusiji aktivno uzmemo ucesca. Jedan moj prijatelj je napravio zavidnu karijeru u medicinskom menadzmentu iako je zavrsio provincijsku medicinu u Tuzli. Pogotovo sto zapadni debili sada forsiraju dijagnoze na engleskom, Niko pojma nema o latinskom. Jedina zemlja za koju znam da konzekvento forsira latinske dijagnoze je Austrija. Nas zdravstveni sistem iz prosle drzave je ocito bio baziran na Austougarskom.

Perun
Gost
Perun

Odlična tema. Kad su Ameri u pitanju kod njih marketing radi veliki posao. Ako je netko postigao uspjeh s jednom knjigom dalje može prodavati na ime. Dobar primjer je ona ženska što piše Harry Pottera, mislim Engleskinja ali najjače tržište je USA. Ja to ne čitam niti znam o čemu se radi ali čuo sam za to, snimaju se i filmovi i ona će bez problema prodati bilo što iako sam i za Harryja čuo od mnogih da je notorna glupost ja to stvarno nikad nisam čitao. Tu se već prodaju imena ili franšize. Star Wars je prodan Disney kompaniji kao franšiza, masno su ga platili i sad će još masnije zarađivati na novim filmovima koji mogu biti apsolutno stupidni ali to je Star Wars. Primjera koliko hoćeš. Ali dobar je ovaj s Tolstojem. Kad je probao kao nepoznati nije prošlo. Sigurno se puno trudio dok je stekao ime i poslije ni sam nije bio svjestan da mu štampaju na ime jer je na neki način postao garancija kvalitete. Ili da se osvrnem na muziku, imali smo u Jugi odlične grupe i pjevače ali oni se nisu mogli mjeriti s Amerima. To je već zbog prokletstva malog jezika dok ovi što pjevaju na engleskom imaju tržište od pola planete naši su imali oko 20 milijuna. Tri najpopularnije švedske grupe pjevale su na engleskom. Da li bi tako bili popularni da su pjevali na švedskom? Ima tu zaista puno faktora ali u najnovije vrijeme najveći faktor je razvikanost, znači propaganda i marketing rade glavni posao dok kvaliteta postaje nebitna. Imali su Ameri dobrih muzičara ali ovo što sad izbacuju na tržište to su instant zvijezde, zadnje smeće.

jonbonjovi
Gost
jonbonjovi

Ah, da, jedan politicar sa nasih prostora se zalio da mu Betoven nije svirao na proslavi, jedna politicarka je naravno citala Tolstojevskog itd. Nekad smo se smijali kad su cigani svirali Bahova je fuga pregolema, a sad su na vrh isplivali bas takvi.

Bilo kuda, kiki svuda
Gost
Bilo kuda, kiki svuda

Za manje od godinu dana sam bio na razgovoru za jednu svoju inovaciju, pa sam tamo dozivjeo upravo takav scenarij. U biti sad znam, da na nasom prostoru ljudi bas i ne vole, da ko zna vise nego se od njega ocekuje, pa smo mozda zbog toga osudzeni da pratimo novosti, nego da jih stvaramo.
Je_i ga, to je realnost naseg prostora…

Anarho
Editor

To se zove korupcija ideja. Ljudi smo navodljivi i cesto se vodimo logikom koju smo usvojili preuzimanjem drustvenih matrica, koje su u ovim vremenima slika-prilika svjetske finansijske “elite” i njihovog nacina djelovanja kroz povjest do danasnjih dana, a koji preferira ljude po tome “koga neko zna”, prije nego “koliko neko zna”. Prema tome, mi (obican puk) nesvjesno time provodimu korupciju vlastitog misljenja i na taj nacin sprovodimo samocenzuru, dok “eliti” time samo cinimo uslugu, jer ih na njihovom terenu nikako ne mozemo pobjediti, a sljedimo njihova pravila igre.

Brainstorm
Gost
Brainstorm

sve je to pretvaranje.
opera, ozbiljna glazba, otkup knjiga drzavnim novcem, slika. milijuni koji se daju za tzv. kulturu, ustvari preseravanje i uhljebnistvo.

Walter
Gost
Walter

Istina.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik