fbpx

Politička korektnost i cenzura zabranama u kulturi stvaraju „književno podzemlje“

covjek cita knjigu

Politička korektnost i cenzura među izdavačima knjiga su dosegli razinu da postaju stvarno kršenje slobode književnosti. Le Figaro upozorava da jedna od posljedica ove prakse može biti stvaranje crnog tržišta književnosti koja se smatra „subverzivnom“, ali će to tržište jedino imati stvarnu vrijednost.

Takozvana pozitivna diskriminacija i politička korektnost su dosegli razinu usporedivu sa Srednjim vijekom i situacijom sa slobodom govora kakva je usporediva u najgorim režimima u povijesti. Naravno, sve to se provodi pod izgovorom zaštite „manjina“, njihovih „temeljnih ljudskih prava“ i kako se ne bi osjećali ugroženi ili uvrijeđeni od strane većine. Koje su to „manjine“ ne treba posebno naglašavati.

Tako neki izdavači u Sjedinjenim Državama zapošljavaju takozvane „čitatelje kojima testiraju osjetljivost“, zaposlenike koji imaju zadatak očistiti knjige od svega što bi moglo nauditi osjećajima nekih čitatelja ili grupa u zajednici. Le Figaro piše kako je ovo još jedan primjer rastućeg utjecaja na stvaranje novog moralnog društvenog poretka.

I ovdje imamo iste karakteristike kao u režimima XX stoljeća koji su stvarali „novog čovjeka“. Neoliberalna ili ultraliberalna ideologija ide u istom smjeru. Stvara se pojedinac, potrošač, hedonist i politički korektan, ali prije svega pokoran i koji ne postavlja previše pitanja o odlukama onih koji misle za njega i donose „najbolje odluke u njegovu korist“.

Kao što napominje francuski list, prije svega govorimo o logičnom oprezu izdavača u američkom društvu, gdje se sada iz bilo kojeg razloga podižu optužbe. Izdavači su zgroženi pomisli da bi mogli proći kao Joan Rowling koja 2016. iskoristila jednu indijsku legendu, nakon čega je optužena za “kulturnu eksproprijaciju” i “marginalizaciju” Indijaca. Stoga sad tekstove knjiga „preliminarno“ pregledavaju njihovi odvjetnici.

Dakle, Joan Rowling je koristila izvorno indijsku priču, pri tom izmišljenu, zbog koje je kasnije optužena za „marginalizaciju Indijaca“. Svaki  daljnji komentar je suvišan.

Prema autoru članka kojeg je objavio Le Figaro, knjige, filmovi i umjetnost u cjelini ne bi bili u središtu pozornosti da nisu postali komercijalni proizvodi. A ako se knjiga smatra proizvodom, njezin je glavni cilj širiti se što je moguće više i prodati je u što više primjeraka. Stoga je logično da sadrži najveći mogući „zajednički nazivnik“, odnosno mišljenja, stavove, ljubavi i strahove većine, jer samo to jamči prodaju velikog broja primjeraka. Nažalost, to nekada dovodi i do pada u kvaliteti uradaka, ali ne uvijek i ne nužno, kao što to nije ni tema ovog članka.

S druge strane, „pročišćeno“ i politički korektno štivo ljudi čitaju, ako im padnu u ruke, bez ikakvog užitka.

„Primjećujemo da bi jedna od posljedica ove prakse mogla biti stvaranje crnog tržišta književnosti koje se smatra subverzivnim. Ali upravo to tržište može postati uistinu vrijedno. Svi oblici službene umjetnosti i one koje su diktirale vlasti su uvijek bili inferiorni u odnosu na djela slobodnih stvaralaca “, smatra autor članka.

Osim toga, zaključuje Le Figaro, taj trend dovodi u pitanje i samu ulogu književnosti.

„Moramo se zapitati treba li književnost i dalje govoriti istinu ili bi trebala biti odraz nekog moralnog projekta u službi trenutne dogme? U tom se kontekstu jasno primjećuje i odnos prema rastućem pokretu koji se zalaže za zabrane djela nekih autora. Posljedica toga je da sama literatura riskira da se pretvori u priče o izvanrednim događajima autora s besprijekornim životnim putem“, nastavlja Le Figaro.

„Književnost želi djelovati na potpuno drugačiji način. Ona oduvijek istražuje sve, postavlja pitanja i razotkriva ljudske  duše. Pokušava pronaći odgovor o smislu postojanja, piše o ljudskih grijesima, strahotama i patnjama. Naše društvo, koje se predstavlja crno-bijelo, uvjereno je da se može riješiti svoje tamne strane ako je jednostavno ušutka. Ali će se dogoditi upravo suprotno. Prisilno potisnuta mračna strana svijeta neizbježno će se vratiti, i to s novim snagama ”, rezimira francuski list.

Le Figaro se nije dotaknuo teme koje su knjige već na „crnoj listi“, niti koje nisu mogle naći izdavača, a onda su, jednom odštampane u malom broju primjeraka, postale pravi hit među publikom. No, kako je ovo praksa koja traje već nekoliko godina, a pipci ove hobotnice iz Sjedinjenih Država seži u do Europe, nema sumnje da ćemo se ovom temom uskoro pozabaviti i na Starom kontinentu.

Do tada, pokušajte uživati u slobodi koju nude naše knjižnice i čitaonice, iako su i one prošle tužno razdoblje „demokratske tranzicije“ kada su mnoga „nepoćudna djela“ završila ili na tavanima ili na lomači. Onda se trebalo riješiti svega što je dovodilo u pitanje službeni narativ vladajuće političke klase, a sada riskiramo „veliku čistku“ vrijednih umjetničkih dijela „koja vrijeđaju nečije osjećaje“. Vrli novi svijet je pred nama, a oni neposlušni će, kao nekoć kršćani u katakombama, biti gurnuti u književno podzemlje, gdje će sigurno preživjeti ona istinska, ljudska i nesavršena književnost i kultura. Političkoj korektnosti usprkos.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
24 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
shumadinac
Member
shumadinac
2 godine prije

“Neprikladne” knjige nisu mogle da se potpuno unište ni u doba nacizma. Štaviše, nema bolje reklame knjige nego njena zabrana. Većina populacije ne zna šta se nalazi u većini knjiga ali većina zna šta piše u zabranjenim. Cenzura može određivati šta je dozvoljeno i ogromna većina pisaca će to poštovati… Pročitaj više »

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije

Uopće nije važno što je nemoguće nešto uništiti, odakle nekome pravo da na temelju čega???? Što će se uvrijediti, nemojmo se lagati, pederi, lezbejke, feministice, klimatski aktivisti, imigranti, ovi onih, da zabranjuje bilo što? Zar te skupine ne vide da na sebe navlače toliku mržnju većine koju koče samo zakoni.… Pročitaj više »

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije

Le Figaro govori o mainstream književnosti. Tu svakako vrijede pravila dodvoravanja publici i “političke korektnosti”. Ta široka, koliko toliko, pismena čitalačka populacija traži i treba zabavu i štof za ispričat` prijateljima. I naravno želi biti u trendu pa i čita samo ono što se trenutno nosi. Da sam u pravu… Pročitaj više »

nomen est omen
Gost
nomen est omen
2 godine prije

Mislim da možemo mirne duše reći da živimo u najapsurdnijem od svih vremena. Pošlo nam je za rukom stvoriti najslobodnije društvo do sada s nikad većim brojem ugroženih. Sve pojedinac do pojedinca, a individualnosti ni u tragovima. Vjerujem da sve to zbunjuje i same književnike koji ne znaju još kako… Pročitaj više »

Mr.Rock
Gost
Mr.Rock
2 godine prije

Croatia, Ad MCMXCI U Jugoslaviji je najveci izdavac literature za gradjevinarstvo bila “Gradjevinska knjiga” iz Beograda. Sve moguce, domaci autori, prijevodi, prirucnici… Generacije i generacije gradjevinskih tehnicara i inzenjera ucilo je iz tih knjiga, a kasnije u praksi koristilo prirucnike. 1991.g. trebao sam i zelio kupiti Gradjevinske norme koje su… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik