Na današnji dan 1867. godine rođena je Marija Sklodowska-Curie, pionirka ranog doba radiologije, dvostruka dobitnica Nobelove nagrade, a po mnogima najveća znanstvenica u historiji čovječanstva. Njen doprinos svjetskoj nauci je izuzetno veliki i značajan. Najveća zasluga joj se pripisuje za teoriju radioaktivnosti.
Marie Curie, odnosno Maria Skłodowska rođena je 7. novembra 1867. godine u Varšavi. Djetinjstvo je provela u svojoj domovini Poljskoj, sa sestrom sanjajući kako će jednog dana studirati u Zapadnoj Europi, jer u to vrijeme ženama je bilo onemogućeno studiranje na Sveučilištu u Varšavi. Taj san joj se ispunio sa 24 godine kada je preselila u Pariz i na Sorboni počela studirati hemiju i fiziku. Od milja su ju zvali Manya. Bila je prva žena koja je završila doktorat u Francuskoj i prva žena predavač na Sorboni.
Svog supruga Pierrea Curiea također je upoznala na Sorboni, te su zajedno proučavali radioaktivne materijale, posebno uranij i uranijev smolinac. Nakon nekoliko godina proučavanja i pročišćavanja nekoliko tona uranovog smolinca, Marie i Pierre izolirali su dva nova hemijska elementa. Jedan element nazvali su polonij po Poljskoj, a drugi radij, zbog njegovog jakog intenziteta radioaktivnosti.
1903. godine Marie Curie, Pierre Curie i Henri Becquerel podijelili su Nobelovu nagradu za fiziku, čime je Marie Curie postala prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu. Osam godina kasnije, dobila je i Nobelovu nagradu za hemiju. Time je bila prva osoba koja je osvojila ili podijelila Nobelovu nagradu u dva područja.
Tokom Prvog svjetskog rata Marie Curie zagovarala je uporabu mobilne radiografije u liječenju ranjenih vojnika, a pomogla je i tako što je unovčila svoju i muževu zlatnu medalju Nobelove nagrade za ratne napore.
Osim najvišeg priznanja Nobelove nagrade, Marie je odlikovana mnoštvom počasnih doktorata i francuskim ordenom Legiju časti. Prema riječima Alberta Einsteina bila je jedina osoba u povijesti koju slava nije iskvarila.
Umrla je 1934. godine od leukemije, u sanatoriju Sallanches pored Passya u francuskim Alpama, nedaleko od najvišeg alpskog vrha Mont Blanca, blizu švicarske i talijanske granice.
Tokom svog istraživačkog rada sa radioaktivnim elementima Marie je izgubila preko 20kg. Vjerovala je da je to zbog količine posla i stresa, no danas znamo da je to bila direktna posljedica zračenja kojem je bila izložena istražujući radioaktivne elemente.
Smrt je bila posljedica dugotrajnog izlaganja zračenju tokom njenih znanstvenih istraživanja. U to vrijeme još se nije znalo da je radioaktivnost opasna za ljudski organizam. Marija Curie obavljala je eksperimente s radioaktivnim materijalima bez ikakve zaštite; nosila epruvete s radioaktivnim izotopima u džepu i spremala ih u ladicu pisaćeg stroja, primjećujući kako svijetle u mraku. Danas je njena pismena ostavština radioaktivna i smatra se preopasnom za rukovanje. Zanimljivo je da je čak i njena knjiga s kuhinjskim receptima visoko radioaktivna. Njeni su dokumenti danas smješteni u posebne olovne kutije i za svaki kontakt sa tim predmetima neophodna je zaštitna odjeća
Marie Curie također je osnovala Institut Curie u Parizu i Varšavi. U najstarijoj zgradi Instituta Curie u Parizu danas stoji Muzej Curie. U sklopu današnjeg muzeja nalazi se laboratorij koji je izgradilo sveučilište u Parizu i Institut Pasteur specifično za Marie Curie između 1911. godine i 1914. godine.
Spomena vrijedna je i činjenica da je godinu dana nakon smrti Marie Curie, njena kćer Irène Joliot-Curie osvojila Nobelovu nagradu za hemiju.