fbpx

Ne cijene se svačija (ne)djela isto

Indijanac

Ima ljudi koji su nekada učinili velika dobra ili zla djela, i zbog toga ih spominjemo i stotinama godina nakon njihove smrti. A ima ih koje smo zaboravili. Zašto je to tako?

I sada oni koji se potrude, mogu naći svjedočanstva o nekim velikim nedjelima koje su pojedinci ili skupine ljudi počinili, a o kojima se ili ne govori, ili se govori vrlo malo, a o nekima sličnima se govori mnogo više. Evo, kao primjer nam može poslužiti istrebljenje američkih starosjedilaca koje su nazvali Indijancima, o čemu se priča malo. Čak kad pogledamo brojne filmove o njima, skoro svi su takvi da možete steći dojam kako su Indijanci bili zločinci i divljaci koji su napadali, a jadni bjelci su se samo branili i štitili svoje obitelji. Uz Indijance se gotovo nikada ne spominje riječ genocid. S druge strane, imamo Židove koji su u Drugom svjetskom ratu doživjeli genocid, o čemu se relativno često i s poštovanjem piše, i to je u redu. Ali zašto imaju različit tretman ova dva genocida, od kojih je onaj nad Indijancima odnio ček više života? Po svoj prilici, zato što su u prvom pobjednici pisali historiju. U prvom slučaju, Indijanci nisu bili na strani pobjednika, a u drugom, Židovi su bili. Ali i zato što je interes moćnih da se o prvom ne priča mnogo, a da se o drugom priča. I zato što su prvi koji su pretrpjeli genocid siromašni, a drugi nisu, i tako dalje.

I s dobrim djelima je slično. Neki ljudi, koji su utjecajni, koji su na strani moćnih, mogu učiniti običnu, ljudsku gestu, recimo, dobrovoljno darovati krv, i o tome će brujiti čitav svijet. Neko malen i ne tako značajan, još ako je na “pogrešnoj strani”, može dati život za neku veliku i značajnu stvar, ali to neće biti ni spomenuto u širim krugovima. Ko, recimo, danas spominje Dainau Budisavljević, Austrijanku koja se udala za liječnika iz Hrvatske, Srbina, koja je spasila, prema ostavljenoj dokumentaciji, 12.000 djece iz ustaških logora? Gotovo niko, i o njoj se ne snimaju filmovi, njeno ime ne nosi ni jedna ulica ili škola, ona nikada u životu za to nije dobila nikakvo priznanje. je li to zato što nije odgovarala vlastima, zato što je spašavala “pogrešnu” djecu; je li zbog nečije ljubomore ili ko zna čega, ko bi ga znao, ali činjenica je da su mnogi postali poznati i stalno se spominju za mnogo manja djela.

I dobra i loša djela se ne vrednuju u svakom vremenu isto. U nekim vremenima su uveličavana i slavljena, u drugim umanjivana i potiskivana. To se najbolje vidi po praznicima koji se slave. Praznik rada se slavio više kada su radnici bili utjecajniji faktor u društvu. Kako njihov utjecaj slabi, tako se smanjuje i uloga i mjesto tih praznika. Pogledajmo samo brojne slučajeve kršenja zakona, bilo pedofiliju ili prekršaje u prometu. Vidimo da kazne nisu za sve počinitelje iste – nekima se gleda kroz prste, a nekima ne. Isti ljudi su za jedne heroji, a za druge zločinci za ista djela koja su učinili.

Dakle, nije garancija ako učinimo dobro ili loše veliko djelo da ćemo zbog toga biti spominjani. Ali to ne treba biti razlog da ne činimo dobra i da ne izbjegavamo loša djela.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
8 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
gogijard
Gost
gogijard
4 godine prije

Nad Američkim narodima jest vršen genocid ali to je ništa u usporedbi sa umiranjem od bolesti koje su Europljani donijeli. Preko 90% ih pomrlo od tih bolesti.

Sinisa
Gost
Sinisa
4 godine prije
Reply to  gogijard

To “nista” si trebao staviti pod navodnike.

Zorule
Member
Zorule
4 godine prije
Reply to  gogijard

Jos da im nisu humanitarno davali deke, sa virusom boginja ili koje vec bolestine.

Ellessar
Gost
Ellessar
4 godine prije

Puno toga u Svijetu ne štima. A najgore je što postoje ljudi koji ce htjeti opravdati i najvece zločine. Sve se relativizira sa ciljem fizičkog i mentalnog porobljavanja masa. Uzmimo par primjera. Nad Židovima je u 2.WW-u počinjen genocid za koji se stalno netko mora ispričavati dok u istom trenutku… Pročitaj više »

Sinisa
Gost
Sinisa
4 godine prije
Reply to  Ellessar

U Pravnika ima ona “vjecita” dilema:”Sta je starije/prece/,pravo ili zakon”? Stric moj,ostrouman kovač,zeza jednog namćora i upta ga to a ovaj ne konta navlakusu i pozeli znati a striko ladno:”Ja tebe je.em po zakonu/jaceg/ a ti se zali po pravu”.

Hari
Gost
Hari
4 godine prije

S jedne strane, broj dobrih djela i zlodjela je toliki da se jednostavno ne moze o svima govoriti u sklopu neke vremenski ili prostorno limitirane prezentacije. Takodjer, lako je moguce da nema naroda koji u svojoj povijesti nije imao neku vecu mrlju u obliku nekog veceg zlodjela. Zbog toga je… Pročitaj više »

Helena
Gost
Helena
4 godine prije

Jedan, verovatno najmogoljudniji, genocid je prosao u potpunoj tisini. Onaj nad Slovenima, a traje i danas i ni oni glasa ne dizu.

crny
Gost
crny
4 godine prije
Reply to  Helena

…tamo negdje izmedju…Medjimurja,medjumorja i medjunozja…ne dizu ni glasa…ni valjani kredita. hehe a plakao bi,

POVEZANE VIJESTI

Izbornik