O da potrošačkom društvu

Kartica novac potrošačko društvo

„Ja imam čekić. Imam ga preko dve decenije a pošto vodim računa o alatu i sada je kao nov. Sam čekić nije nigde oštećen kao i drška kojoj je lak malo potamneo i pojeo se tamo gde leži u ruci ali je drvo u potpunosti zdravo i nije se pomerilo u telu čekića ni za deo milimetra sve ove godine. Tačnije, imam dva čekića ali ovaj drugi je oštećen i koristim ga samo za razbijanje betona i slične poslove.“

„Pre nekoliko meseci u prodaji se pojavio novi model čekića. Ima zaobljen vrh glave koja se blago sužava prema sredini tela a na drugoj strani je zakrivljeno i stanjeno telo sa prorezom kroz sredinu koje služi za vađenje eksera. Drška je metalna, a na nju je nalivena guma koja je ergonomski oblikovana. Proizvođač kaže da preko čekića može da pređe kamion i ništa mu se neće dogoditi. U stvari, to bi i moj čekić izdržao…“

„Pre neki dan sam bio kod komšije i on mi je pokazao novi čekić. Svi u okolini su ga već kupili. Komšija kaže da je neuništiv, da posle zakivanja čeličnih eksera nema apsolutno nikakvog traga na čekiću. A tek lakoća sa kojom vadi eksere… Ja rekoh da sam zakovao hiljade čeličnih eksera i ko zna čega sve još ali da je čekić i dalje čitav a da mi je za vađenje eksera pajser sasvim zgodan… Komšija me samo pogledao, okrenuo se i otišao.“

„Juče je žena slušala koleginice na poslu koje su pričale o novom čekiću. Kažu da je drška neverovatno sjajna, da može na njoj da se ogleda. Kažu i da se već pojavila kopija ali da njena drška počinje da gubi sjaj već posle par nedelja. Jedna od njih ga je kupila mužu kako bi mu bilo što lakše oko kućnih poslova. Nisam siguran da ijedna od njih zna da rukuje bilo kojim čekićem…“

„Danas sam na radiju u kolima slušao eksperta koji kaže da istraživanje pokazuje kako novi čekić veoma olakšava rad, kako ga ubrzava za bar 30% i da su svi učesnici istraživanja izjavili da su se znatno manje umarali nego sa starijim modelima. Kad pre stigoše da urade istraživanje…“

„Sutra bi trebalo da popravim trem ispred kuće. Mogu za taj posao da koristim i stari čekić ali šta će komšije da pričaju? Da nisam u stanju da kupim novi? U stvari, ne zanimaju me previše komšijska ogovaranja, ali njihova deca koja su lošiji učenici od mojih jedva čekaju razlog da se podsmevaju i da maltretiraju moju decu. Možda ipak nije pametno da štrčim…“

„Uh, ovaj čekić je pet puta skuplji od starog modela. Po ceni je sasvim blizu akumulatorske bušilice koju sam već planirao da kupim. Bušilica ima fantastičnu kutiju, ima punjač, rezervni akumulator, set burgija, set dodataka za odvrtanje-zavrtanje raznih vrsta štafova…

O, pa znatno je teži od starijih modela. Izgleda da je metalna drška doprinela povećanju težine. Baš me zanima kako je lakše raditi sa težim čekićem…“

  • Dobar dan (ono “gospodine” se više ne govori – otkud prodavac može da zna kojeg sam rodnog opredeljenja?). Vi još niste kupili novi čekić? Imate sreće, ovo je najnoviji model. Pogledajte gumenu zaštitu, vidite li pravac pružanja šara na gumi koje sprečavaju da čekić isklizne iz ruke…
  • Dobro, da li primate Visu…

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Moreno
Gost
Moreno

Većina je dala pristanak potrošačkome društvu di se triba proizvodit sve više i sve jeftinije. Proizvodnju i potrošnju diktira novac koji je danas isključivo kredit. Kako bi se sustav održava triba širit kredit kako bi se proizvodilo i trošilo više. To znači kako proizvođač i potrošač imaju dug kojega su posudili iz budućnosti i samo mali poremećaj dotoka novca za kredit znači kolaps sustava.

Na primjer u masprodukciji neko sa nekim strojem proizvede 10 mijuni spomenutih čekića godišnje, napretkom tehnologije, pojavi se novi stroj koji proizvodi 20 miljuni čekića godišnje i ovaj koji ima par godin stari stroj mora nabavit ti novi stroj ili propada. U nekome trenutku sve više tih čekića završava u sve po 8 i bitan je trenutak kad izač iz toga posla, a to je nepredvidivo jer su kreditni ciklusi oko 5 godin, a mi neznamo šta će bit za tri miseca i to je čisti casino jer kreditne cikluse kontroliraju šefovi casina.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Moreno, cijelo vrijeme govoriš o mehanizmu koji je sporedan. Da nije taj mehanizam, bio bi neki drugi i i pitanje je bi li s tim drugim mehanizmom bilo drugačije ili isto. Eto, imaš u Venezueli drugačiji mehanizam i ..?
Ovaj sadašnji monetarni sustav iskorištava ljudske mane – pohlepu, potrebu za prestižom, jal, mržnju, osjećaj nedovoljnosti. Nekreditni sustav bi poticao vrline. Imamo li uopće vrlina i jesu li vrline jače od mana?

Moreno
Gost
Moreno

SoA Pa, tebi je sporedan, a meni je bitan . . . odnosno ti prihvaćaš kako je ovi sustav okay i tebi je pitanje bi li bilo drugačije ili isto. Ja neman ta pitanja i znan kako postoji bolje, da sad i ne pišen kako isto tako postoji i gore.
Je, sustav iskorištava mane koje si naveja, ali sustav je sam po sebi prevara, međutim problem je kako malo ljudi to shvaća jer između ostalih mana koje si naveja ljudi imaju i neke vrline, npr viruju kako takvo zlo uopće nemože postojat jer im je to nepojmljivo jer tako nešto nikad sami drugima nebi radili . . . bespredmetno je sad raspravljat jeli to vrlina ili još jedna od ljudska mana takvih ljudi . . .
Ako se nečiji osobni materijalni prosperitet temelji na bjesomučan rad kojim taj neko plaća reketarske i pljačkaške vojske onda najprij toga triba bit svijestan kako bi se moglo ić u daljnje kontemplacije. Ako je u pitanju nesvijesnost odnosno neznanje sa jedne strane ili namjera sa druge strane, onda je to nešto skroz drugo . . . i to dugoročno ne vodi nigdi nego u propast takve civilizacije.
Za mene izlazak iz sustava podrazumjeva izlazak iz svih -izama koji su determinirani matrixom, samim izlaskom iz matrixa svi -izmi jednostavno postaju nepotrebni isto ka frižideri na Arktiku.
Venezuela nije nikakav primjer za nešto drugačije, i u slučaju Venezuele radi se o prevari odnosno razlici između država koje pljačkaju druge i država koje se od pljačke brane. Kad već pričamo o ”sustavima” venezuelanski i hrvatski sustav su tvorba istih, samo šta funkcioniraju u različitim -izmima.

Okay, ne moramo se slagat, a ja mislin kako se tebi duhovno i materijalno pomišalo ili u tebe ono duhovno uopće ne postoji . . . i tu leži razlog našeg nerazumijevanja, ne samo po ovome pitanju . . . nama ljudima neke stvari su jednostavno dane, a neke nisu . . . ja na primjer volin poslušat muziku, ali brate milli neznan pivat . . . znaš kako se ono reče . . . ali nam je svima zajedničko to kako nemožemo prominit druge nego samo sebe . . . svi imamo ego bez kojega nebi mogli funkcionirat u materijalnome svitu, samo je razlika koliko se duha kroz oklop ega može probit kako bi taj duh afektira um ili se kroz oklop ega nemože probit ništa duha šta znači duboki duhovni san.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Moreno
O tom sporednom i usputnom koje je tebi jako bitno, ja sam se umorio pisajući. Sustav ni danas ne shvaća barem 90% ljudi i ne razlikuje kreditni novac od nekreditnog jer ne zna ni što je prvi da bi mogao znati što je drugi.
Kako je nekreditni novac pratitelj duhovnog odrastanja (kojeg nema ni u tragovima) čovječanstva, to do tog trenutka nema ni smisla trošiti vrijeme na zagovor nekreditnog novca.
Može li se i kako preživjeti, napredovati u ovom sustavu? Sad. Danas. Ovdje. Može. To Sada me interesira, ne ono što možda bude sutra. Ponavljanjem uvijek istih par slova o pljački, lihvarenju, reketarenju se ne dobiva, niti mijenja išta.
Naravno, kad je netko toliko duhovno visoko kao ti, jasno mi je da sa svoje niske pozicije niti zamisliti ne mogu koja je razlika između nas pa svaku duhovnu istinu koja dođe od tebe, na meni razumljiv (s obzirom na nivo i sposobnosti) ću rado prihvatiti.

Moreno
Gost
Moreno

SoA Evo počet ću od kraja tvojega komentara. U prvome komentaru san malo blaže i pristojnije pisa, a sad ću dignit đire za dva zuba. Ja nigdi nisan napisa ništa o mojoj duhovnoj razini, a za tebe san napisa kako ”ja mislin” da ti se ”duhovno i materijalno pomišalo ili u tebe ono duhovno uopće ne postoji” . . . a evo sad ću napisat i zašto ja to mislin, šta ne mora bit tako . . . neznan šta očekuješ kad na temu funkcioniranja sustava kojega san ja opisa na način na koji to vidin ti u komentaru toga mojega komentara ubacuješ ”ljudske mane” i emocionalna stanja ”jal, mržnju, osjećaj nedovoljnosti” . . . sorry, ali takvo nešto po meni more napravit samo neko kome se sve izmišalo u glavi (kako se tebi duhovno i materijalno pomišalo) ili neko ko ku*ca ne razumi (u tebe ono duhovno uopće ne postoji) . . . sorry, znan kako će te i ovo strefit, ali tako izgleda moj plastični opis. Opet ću ponovit, to ne mora značit da je to tako . . .
Nisan pisa zašto sistem tako funkcionira, nego san opisiva kako funkcionira . . . krenija san opisivat sistem kao takav nakon šta san krenija sa konstatacijom kako je to većina tražila i uzeja san to kao tako i samo nastavija . . . a pisa san kako sistem funkcionira jer većina o tome nema pojma, i ja mislin kako je bitno znat kako mehanizam funkcionira i to je bit, a ne sporedna stvar šta si ti napisa, a sve to kako bi se tek onda moglo znat šta bi možda bilo bolje ili lošije šta je opet ostavljeno svima na razmišljanje . . . i bolje sigurno postoji, ne koriste političari za ku*ac onu floskulu ”nema alternative”, inače meni jednu od najomraženijih, ali kad ti je svaki dan ponavljaju, stvarno, ne samo da počmeš mislit kako ”nema alternative”, nego počmeš i druge u to uvjeravat.

Ja nigdi nisan napisa ništa o stanju mojega ega odnosno koliko se kroz njega duha probija do mojega uma, sorry, napisa san kako svi imamo ego, pisa san općenito, a neman pojma odakle ti konstrukcija riči ”duhovnim istinama”, neznan šta bi uopće to tribalo značit . . . duh definitivno triba za nadić matrix i napisa san kako nekome duh afektira um više, nekome manje, a nekome ništa . . .

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Koliko vidim, duh tebi afektira više od ništa, ali ne puno više (nemam pojma što znači izraz ‘afektira’ pa nešto tek pretpostavljam.
Dakle, da bi ti mogao procjenjivati tuđu duhovnu razinu (što ti činiš tvrdnjom ‘ja mislin kako se tebi duhovno i materijalno pomišalo ili u tebe ono duhovno uopće ne postoji ‘), sam moraš biti na većoj razini ili netko prosvijetljen koji vidi drugog neprosvijetljenog pa je jasno da si govorio i o sebi i svom egu (i kako se ‘afektira’ – ili koji drugi k.)
Kad bi doista bio sposoban vidjeti širu sliku, onda se ne bi čudio mojem povezivanju monetarnog sustava i ljudskog karaktera jer je jedno od drugog neodvojivo, sustav je odraz čovjeka. Zato je mehanizam nebitan, sporedan. Tek promjenom svijesti čovjeka je moguće imati drugačiji sustav, sama ta svijest će ga stvoriti, kao što je sadašnja razina svijesti iznjedrila sadašnji sustav.
Što se tiče opisivanja sustava i njegovog funkcioniranja, o tomu sam napisao barem 100 puta više od tebe i mogu ti reći da to nema smisla. Većina to jednostavno nije sposobna u cijelosti razumjeti. Djelomično da, ali u cijelosti ne. Tako da ti je trud uzaludan.
Misliš da bi ljudi htjeli promijeniti monetarni sustav kad bi znali kako funkcionira? Ne, većina ne bi htjela i rekla bi da je pravedan, iako je pokvaren do srži i iskorištava rad većine čiji rad se iskorištava za pokoravanje te iste većine.
Ali slobodno još digni okretaje, ipak je vani južina.

Moreno
Gost
Moreno

SoA Fala bogu da ću pisat šta mislin, ala tebe, pa neću se valjdda samokorigirat ili možda pitat tebe šta i kako ću mislit . . . oko svega napišeš puno, a ništa ne kažeš . . . većina napisanih rečenica koje pišeš je irelevantna za ovu našu raspravu.
Ne, ne čudin se ja vezi čovika i sustava, nego se ja čudin tebi šta to ubacuješ u komentar u kojemu nisan pisa zašto je sustav takvi, jer je prvo i osnovno shvatit kako sustav funkcionira, pa posli se može razgovarat ”zašto” je to tako i tu se onda dolazi do ideologije, a onda se rasprava oko funkcioniranja sustava rasplinjuje. Ne, ne mislin kako trolaš, ali ispada tako . . . pričamo o konzumerizmu i onda ti odma nakon dvi rečenice na Venezuelu . . . daj, pomalo . . . i jasno, sad bi ja triba preć na raspravu o Venezueli i objašnjavat kakvi je sustav u Venezueli i šta je tu dobro, a šta nevalja . . . neznan, ko me uopće pokuša na takvi način preuzet odma ga uputin da tako ide pričat svojoj babi . . .

Ne, ne mislin kako ti puno različito od mene misliš da sustav funkcionira, ali možda pišemo svak svojin ričima i meni je to bitno, a tebi sporedno . . .

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Naravno, što bi ti mene pitao što ćeš pisati,haha, odakle ti takvo što? (valjda si shvatio da se dizanje okretaja odnosi na tvoju prikrivenu prijetnju o ‘dizanju đira za dva zuba’ gdje nećeš paziti na pristojnost. Điri označavaju broj okretaja motora, pojašnjenje za šire pučanstvo, dakle slobodno ti diži ‘đire’ prema meni)
Reagirao sam na tvoj komentar o sustavu, dakle o kreditnom monetarnom sustavu koji potiče rast, potrošnju, zaduživanja, izvlači najgore iz čovjeka i koji stoji u pozadini svih odnosa u društvu. Takav sustav nije u Venezueli, zato sam je spomenuo jer ona koristi kombinaciju nekreditnog i kreditnog sustava koji dovodi do najgorih rezultata. Dakle, kao ilustraciju za sustav, a ne za Venezuelu samu. Mogao si se osvruti na to.
Sad ti meni pokaži neki svoj komentar u kojem malo pišeš, a puno kažeš (čisto da bih naučio kako se to radi budući da ‘puno pišem, a malo kažem’).

Moreno
Gost
Moreno

SoA Venezuela nije primjer i pozivanje na Venezuelu pribacuje priču na ideologiju . . . jer ideologija bilo kojega predznaka podrazumijeva isti mindset i jedna ideologija određuje rješenje svih problema u svim aspektima života, a to zahtjeva ideji poslušnu vojsku bez propitkivanja.

Jeli novac kreditni ili nekreditni nije jednostavna tema jer i kreditni novac može bit okay, ali samo ako je reguliranje parametara transparentno i usklađeno sa društvenim i prirodnim resursima i ako ide u prilog zajednici, za razliku od ovoga šta imamo sad, a to je kako je reguliranje parametara novca netransparentno i ide isključivo u prilog svakim danom sve manjoj manjini od koje opet mala manjina tim novcem upravlja. Tu dolazimo do glavnog problema kreditnog novca, di u prvome slučaju zaustavljanje kredita znači i zaustavljanje gospodarskoga rasta, ali ne znači nužno krizu odnosno gubitak poslova, imovine . . . dok u ovome današnjemu kreditnome sustavu zaustavljanje kredita znači ne samo zaustavljanje gospodarskoga rasta nego i veliki gubitak i poslova i imovine i to je ono šta zovemo kriza, a svaka ta kriza je transfer imovine od puno onih koji imaju malo prema malobrojnima koji već imaju enormno puno.

Šta se nekreditnog novca tiće on je okay samo dok se ti novac proizvodi u količini novostvorenih vrijednosti, ni centa više i to je stvarna opipljiva vrijednost, sve proizvedeno priko toga znamo di vodi. Sad bi ovde mogli do sutra pričat o ljudskoj prirodi i kakva bi disciplina tribala za to ispoštovat.

E sad, ja san u mojemu prvome komentaru pisa o ovome šta se sad događa, nisan pisa zašto je to tako ni šta bi bilo kad bi bilo, i u tome smislu tvoj komentar držin za irelevantan, jer za odgovorit bi triba pisat sve ovo šta san sad napisa, a to je udaljavanje od teme konzumerizma, jer je ovo samo po sebi zasebna tema i o ovome bi mogli do Božića i došli bi do pitanja postanka. Na taj način komentar bi bija nečitljiv.

Bit mojega prvoga komentara je bila kako su konzumerizam i širenje kredita na način kako se to radi danas uzročno posljedično povezani.

Dub miroslav
Gost
Dub miroslav "lobotomirana ovca" prema LR-u

Kad nemaš puno u sebi nastojiš to nadoknaditi s puno stvari oko sebe. Tako je lakše.

powerfnqerufbvuewcbuwdwdcdwc
Gost
powerfnqerufbvuewcbuwdwdcdwc

Hahaha, dobra Šumi, u stilu Ive Kobaša.

tihobl
Gost
tihobl

Sumadinac ti si rasipnik. Ja imam samo 5-6 celicnih eksera za beton. Imam preko 30 godina. Uvijek ih povadim nakon zavrsenog posla i odlozim u njihovu kutijicu. A ti zakucavas celicne eksere gdje stignes kao da je rijec o obicnim. Za takve sad izradjuju cekice sa laserom i led diodama za rad u mraku.

Lucija
Gost
Lucija

Ma tko to vadi novčanik i kupuje?
Možda srednja klasa sedamdesetih i osamdesetih. Nje više nema. Bogati, i te kako znaju s novcem. Začudili biste se…
Sirotinja nema novaca pa ni nemože (puno) budaliti.
Tko radi ovakve shopinge -danas- brzo će dospjeti u – nižu klasu…

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

@shumy :
Osjećajniji ljubavni tekst o čekiću danas se teško pronalazi !
Kompliment i
HVALA !

Fali mi samo srp !

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

@shumy :
Telefonom pročitah Erdoganu tvoj tekst .
Plakali smo kao mala dijeca !
Brokve stižu !

Cooper
Gost
Cooper

Sjajna priča. Jedna od rijetkih koju ne poželim odmah banalizirati svojom interpretacijom, pa to i neću učiniti 🙂

Jomla
Gost
Jomla

Hehehehe…. 🙂

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Da (bez O ispred), potrošači, konzumenti su uvijek oni drugi i prema njima je usmjerena sva sila propagande, ispiranja mozga i ostalih NLP tehnika. Najbolje je reći ovce . To je lice i naličje potrošačkog (valja dodati i licemjernog, radi dojma) društva na Zapadu. Mi smo bolji. Mi smo pametniji i mi više volimo ljude, druženja, obitelj. Ako se slučajno koljemo i ubijamo, to je periodično, nije trajno kao kod ovih.
Onda još i ono – ljudi kupuju nepotrebne stvari, šoping centri su uništili naš način života.
Sve ovo gore je blijedi pokušaj zaustavljanja vremena u barem prošlom stoljeću. Otprilike kao i ovi noviji filmovi koji nikako ne mogu pronaći prave priče u kojima postoji i mobitel, internet, viber i whats up. Kako ćeš ispričati priču, stvoriti napetost kad u svakom trenutku može na mobitel dospjeti kakva slika ili video, kad muž može varati ženu s drugom dok zajedno večeraju.
Ajmo rezimirati – stoljeće je 21. Živimo s naprednim komunikacijskim tehnologijama. Radimo nikad manje i nikad lakše. Želimo raditi još manje i zarađivati još više. Ima nas jaaako puno, skoro osam milijarda. I svatko iz tih osam milijarda želi isto – auto, mobitel i ‘pristojnu plaću’. Može li je imati s državno centralnim planiranjem i petoljetkama? Može li sve to imati bez prodaje proizvoda ili usluge koju stvara, bilo sam, bilo u firmi? Bez puuno veće prodaje? Tko će kupovati? Drugi, dakako. Ali istovremeno moraš biti i Prvi i Drugi. Onaj koji proizvodi i onaj koji kupuje.
Potrošačko društvo je naše društvo. Dio smo njega. Nema povratka na staro. Ovo stoljeće je donijelo promjenu, ne samo tehnološku.
Prije su vladale krvne loze, tajna društva, oligarhije, diktatori, partije. Danas planetom vladaju ‘ovce’. Ogromna količina ljudi od svoje vlasti traži bolji standard, više novca, više stvari, bolje ceste, bolje automobile, veću potrošnju. Privremene oligarhije se samo trude ispuniti traženja većine. Ne ispunjavaju li, slijede im porazi na izborima, prevrati, prosvjedi, iseljavanja, ustoličavanje onih koji će slušati većinu i ispunjavati njihova traženja.

konrad
Gost
konrad

u stvari surovo ali nevjerovatno TOČNO!

Lucija
Gost
Lucija

” Prije su vladale krvne loze, tajna društva, oligarhije, diktatori, partije. Danas planetom vladaju ‘ovce’. ”
Vladaju isti kao i uvijek. Vlasnici banaka i mnc.
A ovce ostaju – ovce. I sve više ih je za klanje, ne šišanje…gazde odredile ( cjepiva, pesticidi, lova od zdravstva se troši na idiotske promjene spola).

shumadinac
Gost
shumadinac

@Alerik
O ne treba izbaciti već spojiti – Umpy bi već provalio ali zabušava ovih dana.

Da li mravi proizvode više nego što im treba (ko je video kako gaje biljne vaši zna tačno o čemu pričam)? Šta bi mravi uradili sa viškom proizvoda? Ništa, propalo bi kao što i nama propadaju viškovi robe sa rokom trajanja. Mravi dakle imaju plansku privredu i to fantastično funkcioniše stotinama miliona godina.

Po čemu se ljudi razlikuju od mrava? Ljudima je bitno “da čekić ima sjajnu dršku” dok su mravi krajnje racionalni. Nije čovek izuzetak po ljubavi za “šarenišem”, neke ptice imaju slične sklonosti – svrake i vrane recimo vole da u gnezdo odnesu šarene, “šljašteće” stvari. Mi se pticama smejemo zbog toga ali je to sklonost koja utiče na opstanak: koliko god da je svraka crno-bela, njeno perje je sjajno i ima plavkastih preliva – ALI SAMO ZDRAVE JEDINKE, BOLESNE NEMAJU TAKO LEPO PERJE. Ne mogu da se setim zašto bi nama šareniš bio bitan za opstanak ali eto…

Ljudsko društvo će morati da pređe na plansku privredu ukoliko želi da eliminiše borbu za opstanak među ljudima. Zapanjujuće ali umesto da potreba za tom borbom nestaje kako vreme prolazi sve je više ljudi koji su prinuđeni da kopaju po kontejnerima, da ratuju ili da beže od rata, da rade po više poslova kako bi pokrili osnovne troškove… Čekić je krajnje banalan primer naših potreba. Koristi se vekovima i to sa drvenom drškom, sigurno postoje situacije da je metalna bolje rešenje ali u svakodnevnoj upotrebi nije. Da li je onda metalna drška napredak? Ali sa dobrom reklamom je možeš nametnuti kao potrebu.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

shumadinac
Jasno je kako je trebala biti Oda, ali je ispalo još i bolje – u isto vrijeme je zvučalo i kao Oda i kao ooo, da!
Misliš da su ljudi racionalna bića ili da će to s vremenom postati? Ne mislim ni da jesu, niti da će postati. Konzumerizam je jednostavno duh vremena, svemirska okolnost koju dodatno potencira rast broja ljudi i rast ukupnog bogatstva. Sam taj dvostruki rast negira tvoju tvrdnju o sadašnjosti kao ‘borbi za opstanak među ljudima’ jer očito rasta jednog i drugog ne bi bilo da je na djelu borba za opstanak (koji ni u jednom slučaju nije moguć kao takav – konačnica nam je smrt, opstanka nema).
Naravno, možeš se pridružiti onima koji negiraju izvješća Svjetske banke, Credit Suissea i slična i svesti ih pod zapadna propaganda. Ako si pak u jatu sinoljubaca, onda sigurno nećeš negirati rast njihovog bogatstva i broja.

shumadinac
Gost
shumadinac

Konzumentizam zaista jeste duh OVOG vremena ali kao i svaki drugi vremenski period i ovaj će doći do kraja. Njega će zameniti racionalniji period bilo zbog logike ili zbog neophodnosti.

Brojnost ljudske populacije se često diskutuje. Ja porast tog broja ne vidim kao neku prednost. Razumem državu kojoj odgovara veći broj vojnika ili mlada radna snaga ali ja smatram da je bolje (gledano na globalnom nivou) da se istinski radi na zaustavljanju konfrontacija i na robotizaciji. Povećanjem broja ljudi povećava se konkurencija, ako ništa drugo a ono oko prirodnih resursa nesumnjivo što automatski dovodi do nižeg standarda – u odnosu na ono što bi moglo biti a ne u odnosu na neki predhidni period.

” koju dodatno potencira rast broja ljudi i rast ukupnog bogatstva. Sam taj dvostruki rast negira tvoju tvrdnju o sadašnjosti kao ‘borbi za opstanak među ljudima’ jer očito rasta jednog i drugog ne bi bilo da je na djelu borba za opstanak”
Više puta sam naglasio da brojke same po sebi ništa ne znače. Ti imaš jaku logiku ali se tvrdoglavo držiš nekih stereotipa. Da kažemo da je tačno da sa rastom broja ljudi raste u ukupno bogatstvo ali to nikako ne znači da raste bogatstvo SVIH ljudi. Naprotiv, danas bogataši koji poseduju pola svetskog kapitala mogu da stanu u jedan autobus sa očiglednom tendencijom (ako je verovati brojkama) da se autobus smanjuje a količina njihovog bogatstva (procentualno) raste.
Ako nešto smrdi ne treba se praviti da se to ne primećuje ili još gore da se prikazuje kao normalno već treba raditi na uklanjanju njegovog uzroka a onda će i smrada nestati.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

shumadinac
Možda nakon drugog Kristovog dolaska doista dođe neko novo doba (ili zbog kojeg drugog razloga, može i Nibiru, povratak Quetzalcoatla. ulazak tamnog sunčevog pratitelja u njegovu blizinu, dolazak svemirskog vala,itd), ali dok ne dođe, dok se ne promijeni svijest čovjeka, neće se promijeniti niti njegov karakater pa nam je živjeti SADA I OVDJE. Kakvo doba će uslijediti, ne znamo. Može doći i puno gore doba od ovog koje je sad.
Da, raste bogatstvo većine ljudi i to nisu samo igre brojki, već stvarnost (neću sad o tomu kako danas prosječno siromašni čovjek ima standard koji nadilazi carski s početka prošlog stoljeća).
Možda kineske statistike lažu, ruske,također? Možda kineski radnik nema veći standard danas, nego što je imao prije deset godina?

VasilisaPremudra
Member
VasilisaPremudra

#neću sad o tomu kako danas prosječno siromašni čovjek ima standard koji nadilazi carski s početka prošlog stoljeća

Standard i kvalitet zivota, posebice u ovakvom povlacenju paralela kao dokaznog materijala zasnovanog na brojkama/statistici ipak – nisu sinonimi.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

@SOA :
Možda nakon drugog Kristovog dolaska
on napiše kvalitetniji i osjećajniji tekst o čekiću ?

tihobl
Gost
tihobl

Ima jos jedna vaznija stvar od planske privrede: morace se poceti proizvoditi trajnije stvari. Dosta je bilo planskog zamora pa da uredjaj traje koliko i garancija. Skontajte koliko samo sirovina, energije i rada treba za jedan usisivac koji ce se pokvariti za dvije godine, a nekad su u SFRJ proizvodjeni usuisivaci koji su radili 30-40 godina.

shumadinac
Gost
shumadinac

Ne samo trajnija roba već i vrhunska tehnologija: ima više od 20 godina kako je Siemens napravio kompresor (za frižidere, zamrzivače) bez pokretnih delova koji je neuporedivo trajniji i efikaskiji ali se on još uvek (koliko znam) masovno ne proizvodi. Za ovo se zna, to su prikazali – ko zna šta još “stoji u ladicama”.
Ovo je možda i najočigledniji dokaz da u organizaciji ljudskog društva nešto opasno nije u redu – imamo napredne tehnologije a ne koristimo ih. Šta li bi tek videli kada bi zavirili u vojne “ladice”…

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

@shumy :
Za napredak ljudskog društva
najveću opasnost predstavljaju
američke čistačice !

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

@shumy :
Prije 10 godina sam započeo nešto (nezaboravno)
ali se nesjećam što ?

shumadinac
Gost
shumadinac

🙂

POVEZANE VIJESTI

Izbornik