O, lijenosti, velika si!

Lezaljka

Vrijedni ljudi su kao mravi. Stalnim, upornim radom, bez obzira na okolnosti, postižu svoje ciljeve. Grade i stvaraju mnogo, a za to potroše malo novaca.

Oni isuše močvare i pretvore ih u plodne oranice. Od pustinje, uz pomoć vode, stvore žitnicu. Od ruševina i bunjišta naprave prelijepe parkove. Od otpadnog materijala naprave korisne energetske proizvode, a od biološkog otpada umjetna gnojiva. Reklo bi se – od ničega, naprave nešto.

Znam jednog čovjeka koji je bio siromašan, a imao je pet sinova. Svi su bili vrijedni i svi su postali majstori, zanatlije, i još kao mladi svi su sebi napravili dobre kuće, nabavili dobre alate za svoje poslove i uskoro pootvarali svoje vlastite firme.  Sve vrijeme su se međusobno pomagali, a to i danas čine. Ni jedan od njih nije pohlepan čovjek niti je nešto stekao nepošteno, a krenuli su gotovo od nule. Nikada nisu uzeli ni jedan kredit.

Ali mnogo je ljudi koji su lijeni, nezainteresirani, bez motivacije da bilo šta urade. Čekaju da im država omogući posao, da dobiju donaciju od humanitarne organizacije, da nađu privremeni posao u nekoj humanitarnoj organizaciji gdje se ne rinta ili da dobiju premiju na lutriji. Ne pomažu nikome, a od svih očekuju pomoć. I pomisao na posao koji bi morali raditi po cijele dane, ili, nedajbože, cijeli radni vijek, teško im pada i nad njom se zgražavaju. Njima bi to bilo teže od robije. Ovi ljudi i kada bi živjeli u izobilju hrane, nekada bi ostali gladni jer bi ih bilo mrsko ubrati plodove koji su na dohvat ruke. Jednostavno su takvi.

Jedan sumještanin iz Posavine mi priča kako ima veliku višnju koja svake godine obilato rodi, a vrlo je ukusna. Mnogi navrate i uživaju u njenim plodovima kada sazri. Jedan njegov rođak, poznat kao lijen čovjek, tako je jednom navratio i jeo višnje do iznemoglosti, ne prestajući hvaliti njihov okus. Kada mu je moj sumještanin ponudio da mu da jednu sadnicu, samoniklu mladicu koja je već bila spremna za presađivanje na jesen, ovaj je to energično odbio. Ne može se on baviti time! Ni na ponudu da mu donator višnju presadi na njegovu parcelu nije pristao, jer „sve je to obaveza“.

Ovaj lijenčina ima više zemlje nego moj sumještanin, samo što je sva zarasla i neobrađena. Očito je da voli voće, da bi mu dobro došlo, ali on je toliko lijen da se ne može opteretiti ni razmišljanjem o sadnji voćke, a kamoli da to sam učini. Hajde da i razumijemo da nije sam došao na ideju da ne mora tražiti od drugoga voće ako može imati svoje, ali kako razumjeti da ne želi prihvatiti ne samo tuđu ideju, nego niti ponudu da mu taj i posadi voćku?

Ljudima koji nemaju, lijepo je pomoći i usmjeriti ih, uputiti ih kako i oni mogu imati ono što im stvarno treba, što im trenutno nedostaje, a do čega mogu lako doći. Ali kako pomoći onome ko ne želi pomoć, a sam sebi ne pomaže? Takvima možeš samo dati, čime im nisi pomogao, nego si im samo dao još više nade da je njih put ljenčarenja i bezidejnosti dobar i koristan. Tako ih uvjeravamo da je pametno i korisno živjeti „kao ptice nebeske, koje ne siju i ne žanju, ali ipak nisu gladne“.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
IVE OLDTIMER
Gost
IVE OLDTIMER

Nije li ljudsko bice po prirodi ljeno, zato sto stalno trazi laksi put?

Majk Majers
Gost
Majk Majers

Ljudi su sisavci, samim time su lijeni. Nismo kukci

Bobi
Gost
Bobi

Ne nego imamo inteligenciju da si olakšamo u životu. Očito samo neki

Anarho
Editor
Anarho

Uopsteno govoreci, ja bi rekao da je musko ljudsko bice po prirodi sklonije ljenosti od zenskog. Ne zbog toga sto trazi laksi put, vec zbog toga sto prije postize osjecaj ugodnosti povezanim sa serotoninom. Dokazano je da zenska populacija ima vise receptora serotonina, zbog cega muskarci prije postizu stanje zadovoljstva. U stanju zadovoljstva je bitno samo uzivanje u tom trenutku sto se moze uporediti sa ljenoscu … treba razlikovati ljenost od bezvoljnosti koja je posljedica depresije. Ljenost kod danasnjih muskaraca je takodje u velikoj mjeri revolt protiv nesmislenog rada odnosno rada po pravilima s kojima se ne slazu. Ovaj ljencina iz teksta mislim da nece posaditi visnju ne zbog toga sto je lijen, vec zbog toga sto ne zeli da mu drugi dolaze u njivu i jedu plodove koji su njegovi. Bolje neka komsija ima i najsladje visnje na svijetu, samo da njemu komsiluk ne dolazi u dvoriste. Koja budala dijeli sakom i kapom dzaba ono sto je dobro ako iza toga ne postoji neki skriveni interes? Neka njih komsija kod tebe, tvoje visnje su najsladje na svijetu … otprilike taj rezon …

krivA
Gost
krivA

…postoji dijametralna razlika u procesu rada, obrade podataka a sve to rezultira i djelovanjem izmedju muskog i zenskog mentalnog sklopa.

Ive iz Pecalbe
Gost
Ive iz Pecalbe

Nebih to bas tako dijelio, pogledajmo naseg premijera Pljenkovica i prenadsjednicu Kujalindu, oboje su vrijedni, neprestano rade kao doljni zrvanj. Dok rade ili jedu (žderu) sve im miruje osim klackalica

krivA
Gost
krivA

…za one i ine koji podrzavaju barba Darwina i evolutivnu teoriju..upita komada dva;
..a.., covik je nasta od linog majmuna..?!
..b.., covik je nasta od vridnog majmuna..?!
Premda.., ne bih se svaku vrstu nerada ili “ljenosti” olako usudio generalizirat i “privodit” pravdi na nivo drustveno blagog i umjerenog ukora. Sirok je to spektar. Siguran sam da i medicina moze pruzit pojasnjenja “ljenosti” kroz razna osjetilna stanja covjeka. Dosta je samo malo “proceprkat” po poremecaju rada stitnjace i paratoidnih zljezda i stanja koja izazivaju kod ljudi.
..ali.., dok se ne nadje ljek..ima i ona..”..bravura je zivit bez lavura..”.. Eto..ja t’liko aba temen. Do narednog ukljucenja..zdravi.., veseli i lini mi bili..!

Anarho
Editor
Anarho

Ljenost je starija od homo sapiensa a prisutna je i kod danasnjih zivotinja.

tedi
Gost
tedi

Tako je,rad izaziva negativnu emociju,lijep primjer je kako dijete reagira kada mora napraviti domacu zadacu.Ljenost je covijeku u genima,cast iznimkama.

kiki
Gost
kiki

Možda je točno da su neki lijeni za neke stvari, vrijedni za druge, isto kao što nismo svi hrabri/ kukavice za iste stvari. Npr kod mene nikad nema prljavog veša ili suđa , ali ima – prašine na knjigama. Kad budem išla farbat ( a to minije teško), obrisat ću i knjige. Nikome ne savjetujem otvorene police s knjigama….

Ive iz Pecalbe
Gost
Ive iz Pecalbe

Suprotno od ljen je biti vrijedan – voliti raditi, a moj pokojni dijed je uvijek govorio: Tko volio raditi radilo mu se o glavi. No poanta je da je umro radeci.

krivA
Gost
krivA

…kad vidis nekoga da radi.., odmakni se u ne smetaj mu..!
…kad vidis nekoga da odmara.., pridruzi mu se u pomozi..!
…ljubi posteju.., krevet svoj kao samoga sebe..!
…sto mozes uradit danas.., ostavi za sutra..!
…itd..itd…
..a posto smo stvoreni na Njegovu sliku i priliku.., zar i ljenost nije Njegovih “ruka djelo” … u nas usadjena..?!
…ljencina.., jesam i niti mi malo ne smeta to biti..!!!

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton

Postoji narodni izraz koji svojom širinom obuhvaća više nego ijedan stručni. Pun mi je ku*ac. Izuzetno precizno, sa sociološkog aspekta, opisuje psihološka stanja pojedinca i reakciju na društvene procese. Od lokalnog do globalnog nivoa.
Naročito je raširen kod lokalnih danguba koji besposleni sjede na zidiću ili stepenicama lokalne trgovine, piju pivo, tražeći auto ispod čepa. Kad nisu u kladionici, gdje stavljaju dvojku na Lokomotivu. Protiv Dinama. Oni su ”legende”. Znaju sve, samo im se nije dalo učiti. Ulagati u budućnost, raditi nešto? Da ne bi. Svijet ionako ide k vragu. S njima ili bez njih. Tada se često može čuti i boli me ku*ac. Što ne označava problem kojim bi se trebala pozabaviti suvremena medicina, nego stanje svijesti govornika, kojim se on najviše približio nirvani. A svijet je toliko globaliziran da se izgubljena briškula i trešeta za pečeno i litru, dvije ili problemi sa igralištem za balote u Dalmatinskoj zagori, vrlo lako mogu pretvoriti u sukob i prosvjede ispred Banovine ili na Markovom trgu. A onda je vlast u problemu. I vrijednost dionica na Zagrebačkoj burzi.

Majk Majers
Gost
Majk Majers

Triba razlikovat linost od parazita. Osoba iz teksta je parazit, bez sumnje. Tzv gotovan koji sve zeli na gotovo dobit. Linost, s druge strane je stanje kad nista ne moras pa sukladno s time nista ni ne radis. Bar ja tako to rezoniran. Nesto ala “fjaka”

Izgaran od želje da sadin suncobrene i želje
Brišen granice, mišan rase i pri tom guštan ka prase
I sidnen u polje kojem ne vidi se kraja
I buden baja, na ljetnom povjetarcu ladin jaja

Weteran
Gost
Weteran

Jednostavno:
Ne volim da radim!
Ali, moram da jedem, da se grejem, ….

luni lunovic
Gost
luni lunovic

pa imas drva za dorucak

jezevakucica
Gost
jezevakucica

Paraziti će krivo protumačiti citat iz Biblije o pticama nebeskim…i to onako kako njima paše ali će zato uredno preskočiti citat o smokvi koja nedaje ploda i koju treba sasjeći.

Dors
Gost
Dors

Psiholozi generalno tvrde da ne postoji lenjost. Drugim rečima, ne postoji nikakav test uptnik, neurološka abnormalnost, ili bilo šta drugo objektivno što bi podržavalo verovanje u pojavu lenjosti. Umesto toga, studije pokazuju da se odlaganje zadatak dešava maltene svim ljudima u određenim tipovima situacija.
Ljudi koji izbegavaju poslove su suočeni sa barijerama. Oni su 1) natprosečno uplašeni i zabrinuti zbog mogućih posledica ako zadatak obave lošije nego što se od njih zahteva. 2) U konfuziji oko toga šta tačno treba raditi.
Treba li, recimo, fokusirati se na poštovanje zakona ili na efikasnost? Biti pragmatičniji ili principijelniji? Šta sa tim što različiti autoriteti imaju prema vama zahteve koji su u međusobnom sukobu, da li lagati, u kojoj meri, koga, na kakav način? Roditelj, partner, ja, šef, možda je suviše konkurentskih zahteva…

Iz tvrdnje psihologa da ne postoji lenjost, da li postoji uprotnost lenjosti koju zovemo marljivost?

Entomolozi koji proučavaju mrave tvrde da u mravljoj zajednici, u datom periodu, radi samo 30 odsto mrava. Ostali “lijenčare.” Onda se deo lijenčina zahvati posla, dok prethodnih 30% ulaze u smenu za plandovanje.

Ispada da je princip socijalističke Albanije da državni funkcioneri moraju provesti X/Y meseci godišnje radeći u materijalnoj proizvodnji, rotirajući radna mesta, bliži društveno-biološkom optimumu nego svi sustavi koje smo videli i iskusili.

trumba
Gost
trumba

Lijenost je kletva plemstva.

krivA
Gost
krivA

..ERGOFOBIJA.. ..necu vise.., obecavam..!

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Nema ništa ljepšega od državnog posla. Nitko te ne može tako malo platiti koliko malo ti možeš raditi. Država ti ne može dati otkaz bez visoke otpremnine ili penzije. Kad radiš u državnoj službi, ne moraš misliti ni o čemu. Država misli za tebe. Jedino se u državnoj firmi za posao kojeg može odraditi jedan čovjek uzimaju četiri čovjeka. Kad ti treba godišnji odmor, a iskoristio si ga, onda možeš na bolovanje, ako si u državnoj firmi.
Nitko ti ne smije ništa, imaš sindikat i svoja prava. Država ti je uvijek nešto dužna.
Nekad smo imali takvu državu i nekad nam je bilo dobro. Išli smo na more, dobijali stanove i nismo radili ništa. Sad su došli ovi liberali, država je postala zla maćeha, ništa ne daje i gleda sve uzeti samo za sebe i svoje. Tjera nas da radimo. Rade i drugi pa još moramo imati i konkurenciju. Prijete nam otkazom svakog dana.
Što će ti država koja nema novca?
Zato treba tenkovima upasti u narodnu banku i štampati novac do mile volje.

Stjepan
Gost
Stjepan

Son of Alerik, ne slažem se s tom tvrdnjom o državnim firmama !
U ovom vremenu veličanja privatnog puno toga sam vidio što se za pojedine grupe unutar državnih poduzeća događa kak’ ste opisali ali … postoji ono ALI !! U svakom državnom poduzeću postoje osobe koji rade duplo više od normalnog rada. Uvijek su postojale i postoje danas grupe radnika koji rade najteže opasne po život poslove, gube svakodnevno zdravlje i te firme sa svim svojim uhljebima drže na životu mnoge van državnih poduzeća, a da se to namjerno sakriva! Uz vlastite uhljebe održavaju preživljavanje za sve državne uhljebe unutar institucija i ONO ŠTO NITKO NEĆE ISTINITO REČI JE DA, PUTEM JAVNE NABAVE I KOPERACIJA, DRŽE NA ŽIVOTU MNOGE PRIVATNE FIRME I FIRMICE S MENADŽMENTOM KOJEM KAD BI DALI TRI NACRTANE OVCE ZA POLA SATA BI IZGUBILI DVIJE!!
Radim posao u državnoj firmi koji je jedan od najopasnijih i u kome se zdravlje gubi svaki puta i kada gledaš kak’ drugi radi, a kamoli kad sam radiš taj posao …!! U svakom sustavu budu oni koji rade, stvaraju realne nove vrijednosti i onih koji se šlepaju na račun rada i stvaralaštva! U socijalizmu se stvarala proizvodna radna mjesta ! Danas vidimo da kapital i proizvodnja nisu često puta jednako vrednovani! Pametnom dosta !
Prvi sam zato da se sve privatizira i da jednom za uvijek svi naučimo, na najteži način, da nije bitno vlasništvo nego poštenje pa onda mudrost upravljanja i raspoređivanja dobiti/zarade, reinvestitanje na korist cijelog društva !!
Klanjanje privatnom je jednaki debilizam i štetočinstvo kao i sve pretvarati u “državno”! Za sve postoji vrijeme i mjesto, a to samo zdrav razum može shvatiti bez nametnutih i oportunističkih istina!!
Svaki dan gledam(o) i uživam(o) u “sposobnostima” privatnog i “poštenju” državnog (institucija) pa …
Meni je manje-više isto u oba sistema, … i mogu reči da je onaj prošli sustav bio pošteniji prema većini građana !!

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Stjepane
Da je u pitanju privatna firma (ta u kojoj radiš), bi li bilo moguće da na njoj parazitiraju druge privatne firme zahvaljujući dealu uprave državne firme i tih privatnih? Bi li bilo moguće postojanje uhljeba unutar same firme? Istina, nije bitno vlasništvo, nego stručnost i poštenje, ali pokaži mi jednu državnu firmu u kojoj se upravlja ‘stručno i pošteno’ pa ćemo se složiti da nije bitno vlasništvo.
Ako aludiraš na jugoslavenski socijalizam – da, stvarao je radna mjesta, ali daleko premalo. Ako uzmemo u obzir da je stopa nezaposlenosti bila 12%, da je 1,1 milijun ljudi otišlo na ‘privremeni rad u inozemstvo’, da je među zaposlenima bilo najmanje 30% viška radne snage…onda je pravo čudo što se nije raspala i prije.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik