fbpx

Srpsko-hrvatske jezičke zavrzlame

hrvatska srbija

Mogu li se sporazumjeti ljudi ako jedan govori srpski, a drugi hrvatski? Je li to isti jezik koji samo ima više imena ili su ipak dva različita jezika?

Srpski i hrvatski jezik imaju, odista, i različitih riječi, mada ne tako mnogo. Imaju i različitih gramatičkih pravila, konstrukcija rečenica, ali imaju i nelogičnosti koje je teško objasniti. Kao da je cilj bio zbuniti one koji žele naučiti onaj drugi jezik.

Primjer koji se najčešće spominje je kućanica ili domaćica. Ako se na srpskom jeziku kaže kuća, bilo bi logično da je žena koja se brine o toj kuću kućanica. Ali nije, ona je domaćica. Ako se na hrvatskom kaže dom, bilo bi logično da se žena koja se brine o domu zove domaćica, ali opet nije tako. Ona je kućanica. Teško za razumjeti. Ali tu nije kraj ovoj zavrzlami, jer u hrvatskom jeziku muškarac koji se brine o domu nije kućanik, nego domaćin.

Hrvati ne kažu kao Srbi – zavisiti, nego ovisiti. Ali su nekada ime državi dali Nezavisna. Zar ne bi trebala biti Neovisna? Ali gle čuda, ni kod Srba se nije načisto s ovom riječi, mada ne znam niti od čega to zavisi niti od čega ovisi. Oni kažu zavisiti, ali za narkomana kažu da je ovisnik? Je li to možda džentlmenski ustupak za Neovisnu? Ili… ko bi ga znao?

Idemo dalje. Čitalac, gledalac, poznavalac, i tako dalje, to su srpski oblici riječi, a čitatelj, gledatelj, poznavatelj, i tako dalje, to su hrvatski oblici tih riječi. Sad bismo, naravno, očekivali da i učitelj i učiteljica u srpskom jeziku budu učilac i učilica, je li tako? Jest, ali malo sutra! Tu ovo pravilo ne važi!

A vidite ovu poslasticu. Rasprodato, prodato, kažu Srbi, a ne kao Hrvati – rasprodano, prodano. Ali ako negdje izvode Smetaninu komičnu operu Prodana nevjesta, kod Srba može nekada pisati nevesta, nekada nevjesta, ali je uvijek prodana, a nikako prodata?

Kod uvođenja stranih riječi u svoj jezik, ukusi Srba i Hrvata se često mimoilaze. Hrvati neće uzeti riječ artiljerija jer je francuska, a koriste je i Srbi, nego uzimaju tursku riječ topništvo. Ali kada je u pitanju ime države, Srbima će biti prihvatljivija njemačka varijanta, Švajcarska, a Hrvatima Švicarska, mada je to francuska varijanta?

Pisanje je posebna priča. Hajde što ne znamo kako se, recimo, zovu neke osobe iz zemalja čiji jezici imaju glasove koje naši jezici ne poznaju. Je li Mao Ce Tung. Mao Ze Dong, Mao Zedong; Je li Johan Krojf, Johan Krajf, Johan Crujif i tako dalje, ali mi zakompliciramo i imena koja i sami imamo i izgovorili smo ih ko zna koliko puta. Tako, na primjer, tamo nekog Halida iz Sirije začas pretvorimo u Khalida, a Natašu iz Rusije u Natashu.

Moglo bi se tako nabrajati još mnogo primjera. Puno nesporazuma. Ali se svi odlično razumiju. I sad ti budi pametan!

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
165 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments

POVEZANE VIJESTI

Izbornik