fbpx

Sve smo uprskali

Smrt pčela - herbicidi i pesticidi

U mom kraju se kaže da smo uprskali ako nešto pogriješimo, zabrljamo. Ako smo „baš“ uprskali, znači da smo debelo pogriješili.

Međutim, u posljednje vrijeme se ovdje i doslovno prska na sve strane. Eto prije nekoliko dana vidim susjeda kako s prskalicom hoda po svom dvorištu i pored staza nekim herbicidom prska travu. On bude vani i ne može uvijek na vrijeme pokositi travu, a najviše vremena uzima čišćenje trave tik uz staze, i on to rješava prskanjem. Kako ovdje vodu u kućama imamo zahvaljujući hidroforima, pa tako i svako svoj vlastiti izvor vode u dvorištu, moj susjed šteti najviše sebi, jer herbicidi lako nalaze put do vode, a onda i meni, samo tridesetak metara dalje, zatim i ostalima u susjedstvu. Naravno, on misli da to „nije ništa“, da tako male količine nisu škodljive i da neće nikoga ugroziti.

Istina je da neki drugi prskaju mnogo više. Trava pored puta i po kanalima pored puta se namnogim mjestima uništava baš tako, herbicidima. Žalosno je i pogledati kako izgledaju te površine usred zelenila koje ih okružuje. Znam čovjeka koji ide i kada ga niko ne zove da poprska kanale i zelene bankine pored puteva, ne samo pred svoje kuće, nego i pored tuđih. On je voljan drugima priteći u pomoć, uraditi nešto za njih, i misli da im na ovakav način upravo to čini. Neki ga za to djelo i pohvale, a neki oprezno kritiziraju, da ga ne povrijede.

Jutros vidim da je moja susjeda poprskala cijelo poveliko dvorište koje je uvijek bilo prekriveno divnom, uredno pokošenom travom. Starija je žena, vrlo vrijedna, ali pretpostavljam da više nema snage kositi toliko dvorište i da je našla lakše rješenje. Znam da joj nije lako, da imam više vremena, sam bih se ponudio da joj ponekad pokosim dvorište, ali…

Pretjerana upotreba herbicida, pogotovo ako se to radi bez potrebne zaštite, već uzima svoj danak. Sve više je ljudi koji su se otrovali tim jakim kemikalijama, ali čini se da većina još uvijek ne shvaća koliko je ova igra opasna po zdravlje. Neki, i kada ih se upozori na opasnost, izraze nadu kako to „nije baš toliko opasno koliko se priča“, da „neće baš njih otrovati“ ili nalaze slične izgovore samo kako bi nastavili i dalje po starom. Kad se suoče s posljedicama, obično je šteta već prevelika.

Prskamo nekontrolirano na sve strane. I čini se da smo već sve uprskali i u prenesenom značenju i doslovno.

 

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
54 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Neznam…
Ja u zadnje vrijeme svugdje primjećujem – manjak ljudi…da ta susjeda može nekog pronaći i platiti, možda ne bi – prskala.
A kaže mi i jedna doktorica da joj neki tip vrlo mali dio dvorišta nije htio pokositi za nekih 200 kuna.
Ovo može biti i pitanje o ručnoj košnji i kosilicama. I pitanje o štetnosti herbicida i pčelama.
Ali moje pitanje je jesmo li preopterećeni, stari ili – lijeni?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Jučer idem vidjeti vinograd, loza je već izbila. Da je neko drugo vrijeme, bio bih otkinuo poneku lozu koja bi mi se učinila da je višak, a onda je ogulio i uz sporadično zatvaranje očiju (malo je ljutkasta, kao limun) je sažvakao. Ma je novo doba, a i nisam više dijete, takvo što se ne jede (kad se ne mora). Magarac jede lozu jer to voli, a čovjek kad mora.
Ugledam na zemlji neki najlon i nedaleko od njega papir. Što je to netko bacio? Papir, onaj kao reklamni i piše Odijelo za jednokratnu upotrebu. Hm, netko je prskao nekakvu kemiju za što je morao na se navući zaštitno odijelo. Koliko znam, nitko ne živi isključivo od vina i grožđa, što će mu ta kemija, pomislim. Netko mu je rekao da je to dobro za lozu, prodao mu i vjerojatno je otišao nakon prskanja kući zadovoljan s obavljenim poslom jer eto, pomogao je lozi.
Lozi možda jest, grožđu nije, sebi nije, zemlji nije, vodi nije, niti ikomu koga počasti sutra sa svojim vinom.
Gdje će suza, nego na oko. Gdje će prskani otrovi, nego u zemlju i kasnije u plod?
Pesticidi, herbicidi…su zapravo suicidi s odgodom. Lako je za sporadične slučajeve, ostaje pitanje – a što je s vodom u podzemlju, onom koju pijemo.
Od pretjerane upotrebe otrova u poljoprivredi već su zavađene pitke vode u Slavoniji i Istri. Zasad je najbolja voda u Dalmaciji. Zato što smo lijeni i malo radimo:)
No, kako uvijek ima ljenijih od lijenih, koji će prskati umjesto orati i kopati, upitno je koliko će dugo još voda ostati čistom i pitkom. Zemlja čisti, filtrira, ali ni ona ne može filtrirati sve, pogotovu ako je priljev otrova prevelik.
Istina je kako je država uvela kakvu takvu kontrolu nad tim – nema prodaje pesticida bez svjedodžbe o edukaciji o upotrebi pesticida. Manje se koriste, ali opet previše. Nisu krive samo korporacije gladne profita, nego i svi koji ih koriste. Posljedice tog snosimo svi konzumacijom otrova, bilo u plodovima, bilo u vodi.
Kompromisi uvijek idu na našu štetu. Hoćemo jeftiniju hranu i ne želimo trovanje prirode. Poljoprivrednici hoće manje rada i veće prinose. Ako bismo konzumirali samo organsku hranu, ne bismo imali novca za nju. Ako bi sva hrana bila organska, ne bismo prehranili sedam milijarda ljudi. Jbg.

otpisani
Gost
otpisani
1 godina prije

Ovo .ebiga na kraju je bilo dovoljno da “sve bude jasno” … krenuo si sa optužbama i objašnjenjima kako je upotreba “kemije” štetna i opasna, poljoprivrednici lijeni i pohlepni a onda si takvu aktivnost u proizvodnji hrane blagoslovio i opravdao velikim brojem ljudi na planetu koje treba prehraniti! !? … kao ne može se tolika “stoka” prehraniti “ekološki” pa je onda opravdano tu “stoku” trovati raznom “kemijom”… Jbg!

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Dok se radilo isključivo o organskoj hrani, na Zemlji je živjela milijarda ljudi. Misliš da onda nije bilo seksa? Bilo je, ali je bilo i gladi. Pronađeš li načine za isključivi uzgoj organske hrane, Nobelova nagrada odlazi u Istru. Dotad nam je šutjeti i relativizirati.
P.S. Ne stavljaj mi riječi u usta. Rekao sam ono što sam rekao, a ti si pročitao ono što si htio, a što ne piše.

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

Misliš da nije moguće!?

Piretis
Member
Piretis
1 godina prije

@Siniša- Moguće je ali samo u teoriji. Ima dovoljno zemlje da prehrani sve ljude. Ali mi dobrim dijelom hrane hranimo životinje koje poslije postaju hrana. Tu je, otprilike, omjer 4 do 7, odnosno životinja pojede toliko kilograma hrane za 1kg mesa.
E sad, koliko nas (mene ne računaj jer sam neutralan- vegetarijanac) je spremno jesti samo bilje. I koliko dugo. Uz to hrana koja bi bila proizvedena bez umjetnih gnojiva i kemije koštala bi i do 10X više od ove koju imamo. Dakle, jeli bi zdravo ali si ne bi mogli priuštiti godišnji odmor, novi mobitel, novi auto…
Kada smo jednom pustili duha iz boce nemoguće ga je vratit natrag. Što opet ne znači da vikendaši i hobisti trebaju prskati kao da im od toga ovisi egzistencija. Možeš npr. imati mali komad zemlje a kupiti otrova kao da si veleposjednik i sav taj otrov iskoristiti. Nitko to ne kontrolira.

Brahman
Gost
Brahman
1 godina prije

Tačno tako. Međutim, sad i argument na drugu stranu, otkrića Viktora Schaubergera bi po njemu primjenom u eko uzgoju hrane povećala prinose do tri puta što bi oborilo cijene hrane da, pretpostavljam, malo ko bi htio baviti se poljoprivredom jer bi profit bio manji. Izgleda da način ipak postoji, ali je kao sto kažete jako bitan novi mobitel, novo prevozno sredstvo, zimski odmor u prestižnim skijalištima… Šteta.

Brahman
Gost
Brahman
1 godina prije

P.S. Off topic, hvala vam na preporuci knjiga Bele Hamvasa.

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

Hibridi u svakom slučaju daju veći prinos od autohtonih sorti, više ni primjena savremenih agro/tehničkih znanja i mogućnosti nisu garant uspjeha. Na Zapadu profit ratarima i stocarima stvaraju države sa enormnim podsticajima inače bi oni imali cijenu na nivou organske proizvodnje, a i ovako im nestaju gazdinstva i smanjuje se broj poljoprivrednika jer se “neisplati”.

Piretis
Member
Piretis
1 godina prije

@Brahman- Točno, i ne samo Schauberger, koji je usput otkrio toliko praktičnih stvari, nego i Rudolf Steiner i mnogi drugi (manje više slabo poznati) su dali smjernice zdravog i održivog života. Ali… Takav pristup zahtijeva cjelokupnu promjenu paradigme koju smo usvojili unazad 150 godina. Uzalud je čuvati hranu od zagađenja a istovremeno frakirati naftu. Negdje sam pročitao da Amerikanci bacaju između 1/5 i 1/4 hrane. Tragično je da se veliki dio te hrane baci a da nije čak ni otpakiran. Takvim pristupom, uz onaj kako se odnosimo prema vodi i zraku, nećemo daleko dogurati. Odnosno hoćemo-do mjesnog groblja.

otpisani
Gost
otpisani
1 godina prije

Piretis
Samo djelomično si u pravu za ono “omjer 4-7 kg biljne hrane za 1 kg mesa” jer taj omjer nimalo ne bi trebao ugroziti proizvodnju biljne hrane za ljude.
Kako ? …evo, uzmi primjer Hrvatsku sa 50000 Km2 kopna i brojku od 4 miliona stanovnika. To znači da po glavi stanovnika pripada 1,25 Ha, a za proizvesti biljne hrane za jednog čovjeka dovoljno (i previše) ti je na toj površini u oranicu-vrt pretvoriti 500 m2 a na ostalom dijelu od 12000m2 držati stoku kojoj bi za zimu mogao spremiti 1 otkos trave ili na dijelu terena kultivirati zemlju za drugu vrstu prehrane te stoke. Ta ista stoka (sitnog i krupnog zuba) stvarala bi biološko gnojivo koje bi dodavao u zemlju umjesto umjetnog gnojiva a livade bi bile gnojene svakodnevnim boravkom (prihvatljivog broja) životinja na njima. Uskorio bi se spontano uspostavio povoljan eko sustav koji bi omogućio vitalniji rast i razvoj prirodnog i kultiviranog bilja a sa time i bolju otpornost na bolesti (koje se razvijaju i opstaju u poremećenim ekosustavima) Tu ima još 30000Km2 mora što opet po (hrvatskoj) glavi iznosi 0,8 ha što zajedno daje 20000m2 po glavi stanovnika. Osim mogućnosti samog uzgoja hrane, tu je i masa hrane koju zemlja i more daje živim bićima bez uticaja ljudi, treba samo postaviti zakone i regule koje bi ljudima omogućile održivu proizvodnju i eksploataciju zemlje i voda bez pogodovanja interesnim grupacijama (kako je to danas svugdje u svijetu).

Govorim o prosjeku (per capita) i naravno da neće svi gajiti povrće stoku i ribu, ali kada bi imali organizaciju života koja bezuvjetno u prvi plan stavlja čovjeka i njegovo pravo na pošten i dostojan život i očuvanje ecosustava, imamo i više nego dosta površine zemlje da svima bude dovoljno (zdrave) hrane za život a da istovremeno sa viškovima može ići na tržište sa drugima van naših granica
Moj je stav da proizvodnja hrane ( biljne, mesne, riblje), i briga o zdravlju ljudi mora biti pod beskompromisnom kontrolom nekorumpirane države. a sam sustav oporezivanja se ne bi bitno trebao mijenjati jer je jedan prihvatljivi dio vrijednosti našega proizvoda nužan za sam pogon sistema.

Piretis
Member
Piretis
1 godina prije

@otpisani- Ovo kao da si prepisao od R. Steiner-a. On je zagovarao i dokazao da je tzv zatvoreno gospodarstvo, ono na kome se proizvodi više vrsta namirnica uključujući i životinje, najoptimalnije. I jeste, posebno za neprenapučene zemlje kakve su ove na našim prostorima. Stvarno bi se moglo sve proizvesti i upotrijebiti na opću korist. Ali uvijek ima ono ali. Morali bi se zaštiti od neprijateljske konkurencije. Veći dio hrane koji se prodaje u trgovačkim centrima a porijeklom je iz vana je debelo sufinanciran od tamošnjih zemalja. Tako da se desi da je maloprodajna cijena povrća ili voća ispod prostih troškova proizvodnje kod nas. A sa time se niti jedan poljoprivrednik ne može nositi.
Slavonija (i Baranja) u RH ili Vojvodina u Srbiji, još prije, mogu bez problema prehraniti domaće stanovništvo i još jednu veću europsku zemlju.

otpisani
Gost
otpisani
1 godina prije

A tko kaže da bi bilo ovog tipa “trgovačkih” centara i zar bi država lojalna svom narodu dozvolila uvoz ako bi mi sami imali višak proizvoda ?? …naravno, najprije bi se morali riješiti te nakaradne tvorevine u koju su nas uvukle izdajice svoga naroda.

otpisani
Gost
otpisani
1 godina prije

Son of Alerik
Očekivao sam sličan odgovor na moju provokaciju i da ti odmah kažem da bi ovaj planet mogao zdravo prehraniti i veći broj ljudi kada bi zemlja, mora, rijeke i jezera pripadala svim ljudima a ne samo “državama” i korporacijama. doklegod za doći u posjed zemlje, zemljišta za gradnju moraš platiti novac koji ne možeš nigdje zaraditi, doklegod za tov i klanje stoke moraš imati “milion” dozvola od “države”, doklegod trebaš “koncesije za upotrebu “pomorskog dobra” ili jezera za uzgoj ribe, doklegod je razmjena hrane mimo trgovina i trgovačkih centara zabranjena do tada hrane neće biti dovoljno za sve.
Kada bi se cjelokupni hranidbeni resurs planeta Zemlje rasporedio pravedno i dao slobodu svakom čovjeku da ga koristi, istovremeno pozatvarao sve tvornice koje proizvode kemijske preparate koji truju zemlju vodu i zrak, imao bi itekako dovoljno hrane za sve jer bi se veliki dio stanovništva Zemlje rado posvetio uzgoju vlastite hrane a viškove razmjenjivao za novac sa onima koji bi se bavili drugim službama potrebnim u civiliziranom životu.

Sve bi se to moglo jako lako provesti na svjetskoj razini, kada mi (ljudska vrsta) ne bi bili samo “stoka” koja služi gospodarima, i kojima se živo .ebe za naše zdravlje duhovno i tjelesno i dužinu našega robovskog života.

Dokle je tome tako, samo će rijetki osvješteni pojedinci i obitelji u ovoj nakaradnoj “civilizaciji” robova, uspjeti (u sklopu raspoloživih mogućnosti) svoj život provesti u pokušajima da učine nešto dobro za sebe.

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

Čovo…malo ti to ima veze sa bio/organskom proizvodnjom.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Kad preuzmeš Sitzchinovu priču o postanku kao svoju, onda su ljudi robovi i ‘stoka” koju su genetskom manipulacijom napravili Annunakiji. U isto vrijeme ti to ne smeta da idealiziraš ljude od kojih bi ,”svi proizvodili hranu za sebe’. Eto, svi su gradovi pusti, a sva sela puna. A saloni za manikiranje noktiju zjape prazni. Odluči se. Jesmo li svjesna, duhovna bića ili tegleća marva.

otpisani
Gost
otpisani
1 godina prije

Tegleća marva! …ja to već jako dugo znam, ali znam i što treba poduzeti da me taj “jaram” na vratu ne žulja previše.

…a zar ne bi mogli naći kompromis pa da budemo npr. duhovna tegleća marva?;)
PS
Sičinova “priča” itekako drži vodu a da li su to bili Anunaki, i da li je neko prije njih već petljao po genu “homosapiensa” sasvim je sporedno, činjenica je da mi nismo kreirani da bi nam bilo ugodno i bajno živjeti bez obaveze u nekakvom “raju zemaljskom”

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

otpisani
koliko ja pratim, i prema mom mišljenju, danas ste napisali dva izvrsna komentara…nemojte to kvariti…anunakijima…još jedna manipilacija, – zašto?
Da bi se implicirali da ljudi imaju – TREBAJU gospodare (možda i demončiće?) Da se bave iracionalnim pored toliko realnih problema?
Prošlost i povjest je ljudska i zemaljska.

otpisani
Gost
otpisani
1 godina prije

Lucija
Dobro, prihvaćam da ti je teško prihvatljiva moguća činjenica da smo mi samo kreacije u svrhu “robovanja” nekom višem entitetu, poput npr.nižih sisavaca koje služe nama.
Ja nemam problema sa time da iznad mene postoji superinteligentno biće kreator mojih dalekih predaka kojemu nakon njih, ja služim i u zamjenu dobivam pravo na život i ako sam mu lojalan još i nagradu u vidu novih spoznaja pa do samog “partnerstva” sa njime kada ja ili moje potomstvo jednom budemo to zaslužili.
Trebaš znati da iza granica trenutnih spoznaja koje imamo, postoji još neizmjerno širok svijet novih i važnijih spoznaja ali moramo tome težiti a ne negirati i živjeti u iluziji da je cijeli svemir učinjen samo za nas ljude.

Moguća činjenica da je to sve baš tako kako sam rekao ne mijenja ništa u vezi sa našim životom i radom već umjesto da vjerujemo da služimo ljudskim korporacijama i bankama, biti će nam jasno da one samo imaju mandat i obavezu da u ime njihovih “šefova” nas drže pod kontrolom i natjeravaju nas na rad i eksploataciju Zemlje
…kažem, mene takva razmišljanja uopće ne ometaju niti demotiviraju u radu, stvaranju i učenju jer sve moje znanje i imanje ostaje na raspolaganju mojim potomcima kojima će to sve olakšati njihov život… itd.

Kihot
Gost
Kihot
1 godina prije

marva, marva…

Davor
Gost
Davor
1 godina prije

Nema prskanje veze s edukacijom,već sa ljudskom zloćom i sebičnošću,neki su spremni sve potrovati i ljude i insekte samo zbog pohlepne zarade. Tako kod nas na Pelješcu,vinogradi se crne od herbicida(spaljena zemlja)tek se zelene mladice loze. Ali neće oni prskati gdje oni misle brati grožđe za proizvodnju vina za vlastite potebe. To su područja za trgovinu. Hektari crnila…zatim vrijeme je jagoda,vidim čovjeka jučer kako prska jagode(pumpa na leđima),a one crvene,sutra ih bere….ali neće on te sutra dati svom djetetu da jede. Dakle nije problem edukacije,već Zlog i neosjetljivog srca. Kad čovjek izgubi vjeru u Boga taj postane stoput gori,taj ne voli ni čovjeka,ni životinju ,ni pčelu…zavladao je pohlepni egoizam.2.Timoteju 3:1-5

NSU
Gost
NSU
1 godina prije

Uprskao je i autor ovog članka, o insektima, raznim bubama, mravima , pticama i ko zna kome i čemu još, ni riječi!

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Pa ne može pisati esej ili diplomski rad. Evo u mene nema vrabaca, grlica, rode više ne dolaze, divljih golubova nekoliko parova, čak i vrana , jedna jutros se čula. Sve sterilno. Vjerojatno nemaju što jesti. Sjemenja od trave nema. Insekata, ako izuzmemo kućne paukove, smrdljive martine , nešto malo muha i komaraca, ali ne pretjerano, gotovo ništa. Dakle, jednostavno. Poremećen je lanac prehrane počevši od najmanjih insekata (insekticidi) ili trave (herbicidi) koja nikada ne raste da da sjemenke za ptice ili cvijet za insekte. I ovdje navodim samo one poznate otrove, navodno “neškodljive”. Ove nepoznate ne znam ni što su. Kad koristiš odijelo za jednokratnu upotrebu

Dominik
Gost
Dominik
1 godina prije

Zato meni ptice pojedu trešnju prije nego ja uspijem probati i jednu.

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Želim iskazati svoje razumijevanje za te ptice…
Ja obožavam trešnje, one crne…?
Jednom san vidjela stablo trešnje puno takvih plodova. Ha…i ah…dođe čovjeku da se baci na koljena…(+ bonus: zaprepastila bih prisutne domoroce).

Ali ima još nešto. Japanska trešnja nema plodova. Japanci se dive cvjetovima. Uzimaju po tjedan dana godišnjeg za sjedenje ispod trešnje i promatranje cvjetova…znate što zapravo predstavlja trešnjin cvijet u Japanu…?

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

Kolega iz Lijevča mi se hvalio kako je čistio njivu od korova i ostruge, kupio je povoljno ali dugo je niko nije obrađivao pa zarasla;svašta nešto radio i “hvalio” mi se kako ju je 2x tretirao jačom dozom Total_a, na moju konstataciju da to ni malo nije dobro on kaže duboko će zaorati i sapraće to kiša te će otrov otići dublje u zemlju. Međutim, stručnjak je zaboravio da je Lijevče polje podvodno i da buse duboke rupe te tu vodu koriste za navodnjavanje….što je i on naravno uradio, zamislite koliko je takvih stručnjaka i koliko je otrova u njihovim proizvodima.

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije

Uprskali su već i oni prij nas kad i nije bilo cidokora, ka šta i mi prskamo onima koji dolaze iza nas . . . sistem vrijednosti se onima prij nas minja iz godine u godinu, nama se minja iz dana u dan . . . a svaki dan je pun iskušenja tipa daj danas, boli me ona stvar šta će bit sutra . . . a ovima iza nas sistem vrijednosti će se minjat iz sata u sat . . . da se primjetit kako funkcija ide i di završava . . . niko nije reka kako je lako živit u materijalnome svitu . . .

ZSphere
Gost
ZSphere
1 godina prije

To nije radioaktivno, to je samo malo radioaktivno.

Brahman
Gost
Brahman
1 godina prije

Hahahaha …ali je odlično za čišćenje pora. xD

IVE iz pecalbe
Gost
IVE iz pecalbe
1 godina prije

Sve te koji vole da pesticidima prskaju ja bih njih uprskao tako da i oni osijete efekt prskanja. Ja svoje ruze prskam da se rijesim onih sitnih zelenih koje sve pjedose, ali ja to prskam sa juhom koju napravim od trava u okolici. Naberem te neke trave pa ih isjeckam na krace komade i zalijem kisnicom pokkrijem i ostavim 10 dana, te kada se na vrhu pojave mrlje ulja kao da sam nakapao nafte, kroz staru najlonku procijedim u spricu i time pospricam ili ujutro dok jos sunce nije prigrijalo ili navecre barem sat vremena a mze i dva – tri sata, male zelene usi nestanu. Imam i par vocki pa i njih time pospricam, nista sitetticke kemije.

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

Koje trave!!

otpisani
Gost
otpisani
1 godina prije

Siniša
E, to je tajna, zamisli sad, kada bi trebalo brati te trave za pošpricati cijelu plantažu nestala bi za čas, pa bi onda Ive iz p. morao svoje “sitne zelene” hvatati i tamaniti jednog po jednog ručno 😉

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

????

Dominik
Gost
Dominik
1 godina prije

Ostaviti koprivu da se “otapa” u vodi pa time prskati.

IVE iz pecalbe
Gost
IVE iz pecalbe
1 godina prije

Kopriva nije dosta i nije jedina mora biti mjesavina, osim toga kopriva vise priharanjuje preko lista do da stiti, i ako bi bila samo kopriva trebalo bi cesto ponavljat.

jezevakucica
Gost
jezevakucica
1 godina prije

Ive srećo,
nisi rekao čije su najlonke!

blesklorisna bludala
Gost
blesklorisna bludala
1 godina prije

najlonke su od naftnijeh derivata

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Ježy
Nije važno…važno je, ako ih netko uoči, da postoji legalni način primjene…najlonke.

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

Neki dan kada smo zborili o masnoći….ni na um mi nije palo da pitam ima li ko kakav zanimljiv recept za pajcanje slanine i mesa!?

IVE iz pecalbe
Gost
IVE iz pecalbe
1 godina prije

I za to ima ovisno o vrsti mesa, za pacanje janetine i kozletie naprimjer najbolje je mjesavin minte, ruzmarina i lovora te mosrka sol odnosno cvijet soli. nakon pacanja pod presu 7 dan istisnuti vodupa na dim.

Putin Razvaljuje Guzonje
Gost
Putin Razvaljuje Guzonje
1 godina prije

Korov se šprica a prskaju se sponzoruše!

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

A sponzoruše se i praše ?

udav
Gost
udav
1 godina prije

mi ameri bi trebali da se upitamo kako to da svako drugo kuce/pas umre od raka – znaci, ne radi se ovde samo o pcelama, insektima, i psi riskaju, jedu zemlju nekad, grickaju travu, a mi zbog nase sebicnosti i uobrazenosti da nam travnjaci izgledaju savrseno, bez korova i maslacka, prskamo otrovni i kancerogeni glifosat

Tupko Glupko
Gost
Tupko Glupko
1 godina prije

U Hrvatskoj se do nedavno smio upotrebljavati herbicid poznat pod komercijalnim nazivom Cidokor kojeg proizvodi nitko drugi nego Monsanto čija podružnica u Hrvatskoj uredno posluje od 2003.
Navedeni herbicid ima čak 36% glifosata u sebi, ali je uredno imao dozvolu Hrvatskih voda što se vidi na grlu boce ovog herbicida.
Njegova uporaba bila je vrlo raširena u Hrvatskoj.

Dominik
Gost
Dominik
1 godina prije

Da, zabranili su ga koliko znam još prošle godine. Vrlo jako sredstvo protiv korova. Jednom sam i ja čak poprskao stazu do kuće i rekao sam nikda više. 3 godine poslije mi nije uopće nicala nikakva trava nego samo poneki otporni korov.

Ante
Gost
Ante
1 godina prije

Ako vam se ne kosi trava poprskate je običnim octom trava se osuši nema opasnosti od zagađenja.

Jodler
Gost
Jodler
1 godina prije

Tko vam brani da spakujete kofere i iz gradova odete na selo zivjeti i raditi kao sto su zivjeli nasi predci,bar to na prostoru balkana nije problem,vecina od nas ima u vlasnistvu neku potleusicu i komad zemlje na selu .Tamo mozete uzgajati sve organsko i prirodno , al kujca bato , na selu treba zapeti i raditi .

Baltazarević
Gost
Baltazarević
1 godina prije

Nemate pojma o kojem golemom problemu je riječ.
Zapamtite kad nestane pčela nestat će i ljudi, samo šta toga nismo svjesni dok ne bude kasno.
U izraelu recimo se koristi samo 3% umjetnog gnjojiva sve ostalo mora biti organsko, s naglaskom na MORA.
Ali zato se cijelom svijetu gura da je GMO OK i da pesticidi nisu štetni a pčele umiru, kad umru one mi ljudi smo na redu. E na vama je sada da se zapiatate tko i zašto to radi?
Ja znam odgovor, a vi?

Valerija
Gost
Valerija
1 godina prije

Meni je najvise zao pcela.Prskanjem se delom unistavaju a delom zagadjuju tako da i proizvodi od pcela tako lekoviti vise nisu zdravi.Propolis vise nije eliksir zdravlja ,med je sa zagadjenih livada, antyage kreme na bazi pcelinjeg otrova kao i lekovi za razne bolesti su bez potpunog efekta.Velika steta tako malo stvorenje toliko korisno za coveka a onistava ga sam covek.Kakav paradoks.

stipo
Gost
stipo
1 godina prije

pcelinji otrov se koristi za antiage kreme? ima li neki link ka tome?

Ekologistkinja
Gost
Ekologistkinja
1 godina prije

Ovo sam guglala na Internetu, prirodna krema na bazi pcelinjeg otrova https://pro100healthy.rs/kozmeticki-proizvodi/krema-protiv-bora.html

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
54
0
()
x