fbpx

Ta divna ideja – esperanto!

Prvi svjetski kongres esperantista u Boulogne-sur-Mer

Prošlo je već 130 godina od kada je doktor Lazar Ludvig Zamenhof objavio udžbenik pod pseudonimom “Doktoro Esperanto” (onaj koji se nada) po čemu je i jezik ,koji ovaj doktor izmislio, dobio naziv.

Jezik je načinio vrlo jednostavnim. U njemu su pravila jasna i nema izuzetaka. Recimo, svaka imenica se završava na ‘o’ u jednini, a u množini joj se doda i ‘j’. Patro je otac, a patroj su očevi. Ženski rod se dobije ubacivanjem ‘in’, pa se za majku kaže patrino. Brat je frato, sestra fratino. Ako ispred dodate ‘ge’, gepatroj, to će značiti roditelji. I tako je u svakom slučaju. Suprotnost dobijete ako ispred riječi dogradite ‘mal’. Granda je veliko, a malgranda malo. Dekstra je desno, maldekstra lijevo. Tako se učenjem jedne riječi odmah nauči i njeno suprotno značenje, i tako dalje – stvarno je sve olakšano maksimalno. Kada se ima na umu da su birane foneme koje se koriste u gotovo svim značajnijim jezicima, a izbjegnute su one koje se teško izgovaraju ljudima drugog govornog područja, to jezik čini još privlačnijim. Uz sve to, riječi su uzete iz raznih jezika koje već cirkuliraju kao internacionalne i mnogima su poznate – gitaro, doktoro, lingvo i tako dalje.

Kako je moguće da ovaj jezik, pored toliko prednosti, nije našao odgovarajuće mjesto, odnosno zašto ga cijeli svijet nije prigrlio kao svoj i olakšao čovječanstvu komunikaciju? Svi bi ljudi mogli naučiti samo jedan jezik i sporazumijevati se međusobno, a maternji jezik koristiti u svakodnevnoj, lokalnoj upotrebi. Tako bi svi bili ravnopravni – svi bi  morali učiti jedan strani jezik, jer on nikome nije maternji. Zamislite ovako koliko neki ljudi potroše vremena da bi naučili, recimo, engleski? Za to vrijeme oni kojima je to maternji jezik mogu učiti nešto drugo i oni će uvijek biti u prednosti u odnosu na ostale. Ostali možda znaju i po nekoliko jezika, ali džaba, samo engleski važi. Nekada još ispadnu i glupi jer neki tamo govore bolje engleski od njih, a kako i ne bi, kad im je to maternji jezik! Dalje, oni koji bolje poznaju jezik čine se uvjerljivijima u nastupima, moći će bolje objasniti svoju ideju i tako će postizati bolje rezultate. Zašto, onda, odista, ne bismo koristili jezik koji bi nam svima omogućio ravnopravnost u ovom segmentu? Jednostavno, zato što to ne odgovara moćnima. Oni su ti koji odlučuju, a njima je engleski maternji, ostali su sa samo privid, ostali nisu slobodni i ravnopravni, ma kako mislili da jesu. Ako bismo koristili neku drugu logiku osim moći po kojoj izbjegavamo uvesti međunarodni jezik, bila bi logika da se od živih jezika prihvati onaj koji govori najviše ljudi na svijetu. Onda bi to bio kineski. Čak i španjolski je ispred engleskog. Ali, očito je, to nije kriterij.

Uvođenjem jednog svjetskog jezika koji bi bio vrlo jednostavan, koji bi se lako naučio i omogućio da njegovim poznavanjem rješavamo problem komunikacije u cijelom svijetu, bez potrebe učenja još nekih jezika, ponavljam, omogućio bi jednakost, ravnopravnost na tom polju, a moćni baš to ne žele. Njima ne treba ravnopravnost, nego zadržavanje prednosti, a jedan od načina za to je jezik. I ni to nije ništa novo. Za vrijeme Rimskog carstva takav je bio latinski jezik. Ko je tada mogao i zamisliti da će najmoćniji jezik na svijetu prosto nestati?! Da je neko spomenuo takvu mogućnost, vjerujem da bi ga mnogi proglasili ludim. Ali nestao je, ima ga još samo u tragovima, mada su brojne riječi iz latinskog jezika prisutne, a i engleski se iz njega razvio. Svijet govori jezikom moćnika. Kada moćnik padne, još neko vrijeme se održava jezik. Pa, vidite, u Katoličkoj crkvi su se mise do nedavna služile na latinskom, čak se i u Saboru govorilo na tom jeziku. Tako će biti i kod nove promjene moći na svjetskoj pozornici, ma kako nam se to sada činilo nemogućim. Jedno od rješenja da ne bude tako je zajednički jezik, a vidimo da oni koji odlučuju to do sada nisu željeli prihvatiti. Hoće li nove generacije biti pametnije i pravednije – nekad će se vidjeti.

Sviđa vam se portal Logično?
LAJKAJTE NAŠU STRANICU

(samo jednom, ako kliknete drugi put, Facebook će smatrati da nas ne volite)
Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
13 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Hari
Gost
Hari
3 godine prije

Razlozi neuspjeha esperanta bi mogli biti:
– esperanza/nada u uspjeh jezika, za razliku od uvjerenosti ili znanja o uspjesnoj konstruiranosti jezika
– umjetna konstrukcija jezika bez poznavanja nacina formiranja bilo kojeg jezika na svijetu
– jos jedan ljudski eksperiment koji govori o ljudskom neznanju, iluzijama, ali i teznjama
– nuzna potreba postojanja pravila i iznimki, te njihov medjusobni odnos
– slican primjer nade u danasnje doba je spontana pojava svjesnog racunala putem detaljne imitacije svjesnih aktivnosti
– podsjeca i na danasnje pokusaje stvaranja tzv. jedne svjetske drzave
itd.

Mzuda
Gost
Mzuda
3 godine prije

Esperanto je dosao prerano, nije imao podrsku mocnika i medija. Danas je esperanto engleski i tesko ce se to izmijeniti jer je globalizam i internet ucinio svoje. Dobar primjer su spanjolci. Turisticka zemlja u kojoj nitko, ali nitko ne prica engleski jer ne zele. Tako je bilo do nedavno, ali klinci od 18g se vec sporazumijevaju jer sami uce…

Perun
Gost
Perun
3 godine prije
Reply to  Mzuda

Filmovi, kompjuteri, potreba za jednim jezikom u poslovnom svijetu. Engleski se jednostavno nametnuo dobrim dijelom i spontano. Da je esperanto imao Hollywood, kompjutersku industriju i zagovornike u svijetu biznisa onda bi imao šanse. Sad je ovako kako jest iako je moj favorit latinski znajući da su slavenski jezici mnogima izuzetno teški za učenje. Latinski mi se čini nekako kao najbolji kompromis, nikom ne bi bio pretežak a dosta latinskih riječi ima u modernim jezicima u prilagođenom obliku.

Brainstorm
Gost
Brainstorm
3 godine prije

da se esperanto pojavi danas, graknuli bi kako je to zli globalisticki projekt elita koje hoce izbrisati, unistiti, zatrti … .
meni je inace krivo sto se u vrijeme sfrj nije provelo stapanje …
-nacija u jednu imena slavenska
-povijesti u jednu; gdje bi dusan bio hrvatski car a tomislav srpski, sa naglaskom na zajednicku krv od stoljeca sedmog
– jezika u jedan; ekavski i latinica, rijeci probrati i slavenizirati kao … historija je povest, januar je secanj.
-prisililo vjere da slave najvaznije praznike onih drugih te da ohrabruju medjuvjersko mijesanje bracnih drugova, pozvati pravoslavne i muslimanske vjernike da slave bozic od 25. 12. u kat. crkvi i obratno.

Hari
Gost
Hari
3 godine prije
Reply to  Brainstorm

Ne mozes provesti stapanje necega sto nije spremno na stapanje. Cak ni onda nije sigurno da li ce stapanje potrajati, da li ce suzivot biti miran ili buran. U osnovi treba se drzati istine, postenja i pustiti ih da sami odluce/osjete zele li stapanje ili nesto drugo. Svaki oblik prisiljavanja, prevare i iskoristavanja je kontraproduktivan. Etici/Moralu nas uce od pradavnih vremena, pa opet cesto mislimo kako mi znamo bolje ili kako cemo se okoristiti nekom izglednom prilikom. Po obicaju, tko ne nauci iz povijesti/proslosti, opet upada u slicne probleme u buducnosti.

Hahahahaha
Gost
Hahahahaha
3 godine prije
Reply to  Brainstorm

Ne ide na silu. Bratstvo i jedinstvo je bilo super prvih 20g nakon rata ali trebalo je tu poruku modernizirati, trebalo je uciti od majstora tj. Od amera i poceti koristiti moderne propagandne metode. Pa oni su pol svijeta time osvojili…treba ti grupa psihologa, sociologa, dizajnera i naravno politika koja to zeli:)

Perun
Gost
Perun
3 godine prije
Reply to  Brainstorm

Ja sam imao sličnu ideju ali malo se razlikuju detalji: Npr. nacija bi bila jugoslavenska jer to je bilo ime države. dok bi republička pripadnost mogla biti kao regionalna. -Povijest prikazati što objektivnije jer baš objektivna povijest nas dovodi do toga da se radi o istom narodu u kojem su se isticala neka plemena ali plemenska pripadnost i pripadnost narodu međusobno se ne poriču -Vuk Karadžić je bio za ijekavicu ali o tome bi se moglo raspravljati. Važnije je ime jezika pa neka ima više dijalekata a nikad mu nisu našli adekvatno ime. Slovenski i makedonski također ne bih dirao, ionako su zbog praktičnosti svi učili nespretno nazvani srpskohrvatski. To bi bio glavni jezik, ostalo dijalekti ili sporedni jezici ograničeni na pojedine regije -ako smo pokupili neke međunarodne izraze nema ništa loše u tome. Može i povijest i historija i istorija. Jezik je živ i bogat. I u engleskom često ima više izraza za istu stvar -apsolutna zabrana svih neslavenskih religija od svih verzija kršćanstva do islama. Imamo svoj panteon koji nije zapisan. Pa možemo malo dati mašti na volju, religije su ionako predstava za masu. Neka se narod zabavlja, lijepo hramovi slavenskim bogovima, praznici plodnosti, masovne orgije za omladinu… Pročitaj više »

žrec
Gost
žrec
3 godine prije

Esperanto je dobar primjer neuspjeha kada se umjetnim putem želi spojiti nespojivo. Svaka sličnost sa sličnim projektima u povijesti i budućnosti je valjda slučajna..No, bar esperanto nije ostavio hrpu grobova…

Zvrk
Gost
Zvrk
3 godine prije

Esperanto nije globalno zaživio jer nije ideja globalnih moćnika, već pojedinaca sa romantičarskim idejama o ujedinjenom svijetu punom različitosti kojeg povezuje taj umjetni jezik. Treba reći da je to bilo viktorijansko vrijeme kada je moć engleske države bila na vrhuncu i tada je engleski jezik postao globalni , to jest, svrgnuo je francuski jezik s trona. Kod nas izuzev pisara i diplomata njemački jezik (gdje je bila ugarska kruna mađarski) je bio vrhunac.

koks
Gost
koks
3 godine prije

Osobno smatran da je taj jezik podvala… s vrimenom bi doveja do nestanka ostalih jezika i tek smo tad u zajebu! Taj esperanto mozda zvuci bajkovito, ali mislin da mu je pocetna ideja mracne naravi! Pa i neki filozof je naveja kod unistenja nekog naroda, da je potrebno unistiti mu omladinu pa jezik…i tog naroda vise nema… možda grišin, al takvog san mišljenja…

Čardak
Gost
Čardak
3 godine prije

Esperanto je previše zasnovan na romanskim jezicima. Sto se nas Slavena tiče – idealno bi bilo da se priucimo nekom od “slavenskih varijanti esperanta” koja nam je i mnogo bliža izgovorno, gramatički i vokabularom. I ovako se možemo razumjeti solidno, ali ponekad ipak uz teškoće koje onda prevladavamo engleskim. Zašto koristiti jezik imperijalista koji nam je u potpunosti stran?

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Interslavic_language

Meni se čini dosta dobro osmišljen, vjerujem da niti jednom Slavenu ne bi trebalo vise od 6 mjeseci da ga odlicno nauci.

Bobi
Gost
Bobi
3 godine prije

Latinski je uz Grcki sluzbeni jezik medicine globalno, tako da nije skoro nestao i ljudi iz te branše se mogu sporazumjeti bili gdje u Svjetu barem sto se tice struke.

logo
Gost
logo
3 godine prije
Reply to  Bobi

odlican clnak pohvala autoru

POVEZANE VIJESTI

Izbornik