Meksički predsjednik ponudio je azil osnivaču WikiLeaksa Julianu Assangeu, nekoliko sati nakon što je britanski sudac odbio izručiti Assangea SAD-u zbog optužbi za špijunažu.
“Assange je novinar i zaslužuje priliku, ja se zalažem za njegovo pomilovanje”, rekao je predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador novinarima u ponedjeljak, rekavši: “Pružit ćemo mu zaštitu.”
“Naša tradicija je zaštita”, dodao je Obrador.
Ranije u ponedjeljak, sutkinja Vanessa Baraitser odbila je izručiti Assangea SAD-u, gdje je optužen s 18 optužbi za urotu zbog hakiranja računala američke vlade te za objavljivanje povjerljivih vojnih zapisa. Baraitser se nije sporila s optužbama protiv Assangea, ali otkrila je da bi izručenje bilo neetično, s obzirom na Assangeovo mentalno zdravlje i da bi ono moglo dovesti do samoubojstva novinara.
Očekuje se da će se SAD žaliti na presudu, a Assange se još uvijek nalazi u londonskom zatvoru Belmarsh, dok se u srijedu ne čeka saslušanje uz jamčevinu. Assangeovi simpatizeri lobirali su kod američkog predsjednika Donalda Trumpa kako bi mu on odobrio pomilovanje, ali Trump se još nije oglasio o tom pitanju.
Assange je većinu proteklog desetljeća već živio u azilu, kada ga je Ekvador sklonio u svoje veleposlanstvo u Londonu između 2012. i 2019. Međutim, promjena u političkom vodstvu Ekvadora dovela je do toga da je Lenjin Moreno preuzeo vlast 2017. godine, a nedugo nakon toga nastale su tvrdnje da je Assange prekršio uvjete svog azila. Britanska ga je policija u travnju 2019. izvukla iz veleposlanstva.
Prije nego što bi Assange prihvatio ponudu Lopeza Obradora, morao bi odvagnuti između predsjednikovog obećanje o zaštiti i činjenice da bi Obrador mogao biti izvan funkcije 2024. godine, kada završava njegov šestogodišnji mandat.
Otkako je preuzeo dužnost, Lopez Obrador vodio je idiosinkratičnu vanjsku politiku. S jedne strane, ljevičarski predsjednik zaštitio je bolivijskog predsjednika Eva Moralesa nakon desničarskog puča 2019. godine i odbio slijediti vodstvo SAD-a i njihovih saveznika u Latinskoj Americi te je prošle godine priznao čelnika oporbe Juana Guaida kao privremenog predsjednika Venezuele.
S druge strane, Lopez Obrador u velikoj je mjeri podržavao administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa. Meksički čelnik pojačao je sigurnost na svojoj južnoj granici kada je Trump ometao srednjoameričke migrantske “karavane” koje su u SAD ulazile preko Meksika, a Trump mu je to otplatio tijekom pregovora s OPEC-om prošle godine, kada je američki predsjednik intervenirao kako bi pomogao Meksiku u izbjegavanju smanjenja proizvodnje nafte.
7 komentara
U Mexiku su dečki iz CIE kao doma, bojim se da momak to zna da mu tamo život nebi puno vrijedio.
Kao sto nije vrijedio ni Moralesu dok je bio u izbjeglistvu u Meksiku.
On može biti siguran samo u Rusiji. U Meksiku će biti ubijen, jer je to okupirana zemlja od imperije zla.
Ako je ovo istina – onda je ovo najljepša vjest dana!! I nije sve globalna kaznionica…
Čuvati će ga oni kao i Ekvador….
Pa opet bolje nego bilo koja anglosaksonska baannanas ko je su jos prije 45 god lansirale hitove ‘to be free’.. freedom… a imaju isto kipove slobode” što su BLMovcu trebili bacit u more..
On je siguran samo u Rusiji i možda Kini. Ja mislim da bi Hong Kong (poslije promjene zakona) bio po njegovoj mjeri