Zbog solarnih oluja teleskop Swift spustio se na kritičnu visinu, a spašava ga satelit Link u iznimno rizičnoj misiji.
Dana 20. listopada 2004. u orbitu je postavljen svemirski teleskop Neil Gehrels Swift Observatory, poznatiji pod skraćenim imenom Swift. Njegova je zadaća promatranje gama bljeskova, iznimno nasilnih fenomena koji ponekad traju svega nekoliko milisekundi. Riječ je o snažnim erupcijama gama zraka koje putuju brzinama bliskima brzini svjetlosti, a čije podrijetlo još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno.
No Swift stari. Unatoč desetljećima nevjerojatnih rezultata koji su pomogli u razumijevanju ovih pojava, teleskop se počeo spuštati prema Zemlji. Zbog solarnih oluja njegova je visina pala na svega 400 kilometara, umjesto dosadašnjih 600, te mu prijeti izgaranje u atmosferi ako se ne poduzme ništa.
Tu na scenu stupa spasitelj, poput junaka iz legende: Link! No, ovdje se ne radi o vitezu u zelenom odijelu, već o satelitu koji treba priskočiti u pomoć Swifta. Kako? Link je trenutno u izgradnji; NASA je nedavno objavila da je letjelica, koju razvija tvrtka Katalyst Space Technologies, prevezena iz Arizone u Colorado na niz testiranja prije lansiranja.
Voditelj misije u NASA-i John Van Eepoel izjavio je u priopćenju: „Misija spašavanja Swifta iznimno je rizična, ali s velikom nagradom na kraju. Ako ne učinimo ništa, Swift će ući u Zemljinu atmosferu prije kraja godine.“
Vrijeme ističe. Katalyst je morao osmisliti misiju u rekordnom roku. Ugovor je potpisan prije manje od godinu dana, u rujnu 2025., a potom je trebalo stvoriti spasilački satelit – osmisliti ga, izgraditi, testirati i uskoro lansirati u svemir. Na papiru je misija Linka jednostavna: letjelica mora stići do Swifta, spojiti se s njime i podići ga na višu orbitu s koje će moći nastaviti svoju misiju bez opasnosti da završi kao zvijezda padalica u atmosferi. Nakon toga, Link će nastaviti svoj put daleko odatle i na kraju se sam vratiti u atmosferu.
Misija, nazvana Swift Boost, rizična je. Zahtijeva orbitalni sastanak i mora se osloniti na jednostavnije izračune kako bi se dovršila na vrijeme. Ovakav pristup prilično je neuobičajen u svemirskoj industriji, gdje se inače ne prihvaća tako visoka razina rizika, no jasno pokazuje koliko hitnost diktira program.
Vrijedi napomenuti da su, osim problema s visinom, instrumenti Swifta i dalje izvrsni. On je trenutno jedini svemirski teleskop koji može tako precizno pratiti gama bljeskove. I dalje pruža važne podatke znanstvenoj zajednici, a NASA-i bi bilo neusporedivo skuplje i dugotrajnije odustati od njega i lansirati novu, jednako vrijednu misiju.
Link bi trebao poletjeti do lipnja, na raketi Pegasus XL tvrtke Northrop Grumman. No, ako misija propadne, nećemo moći učiniti ništa osim promatrati kako Swift nestaje raspadnut u atmosferi.
Za pohvaliti odabir teme……”Zbog solarnih oluja……………………”….uzeh samo početni dio……zašto……zato što će na ovu temu biti dosta razloga da uredništvo i suradnici i bez mojeg soljenja posvete više pažnje u informiranju posjetilaca i barem neće biti razloga brisanja uz napomenu “Držite se teme” jer uzbune tek sljede što već neki komentatori znaju “razlog”kao i ja…….no štaš kad nesmin reči više……….ili će ipak biti moguće i bez Deličeve senzacije……lp
… gama zraka koje putuju brzinama bliskima brzini svjetlosti…
Gama zraćenje “putuje” brzinom svjetlosti. Ne brzinom bliskoj B.S, već punom B.S. Jbg 😛 😛
Samo još to fali.
Ne može ni Tavistock lagati kao Njesra, a oni što ih reklamiraju…e …to 🌀🌀🕳️🐑
Sateliti bi se otopili u termosferi Sateliti se navodno nalaze u onome što znanstvenici nazivaju termosferom (otprilike 90 do 800 km iznad razine mora) i egzosferom (do 1600 km iznad razine mora). Telstar, satelit za koji se tvrdi da je emitirao prvu sliku, telefonski poziv, faksove i prvi transatlantski TV prijenos, navodno je bio na visini od 1200 km. E sad, tu postoji barem jedan problem, a on se zove – temperatura. Naime, prema NASA-i, termosfera ima 2482°C! Nema problema? A što kazati na službenu znanstvenu činjenicu koja kaže da je temperaturni pojas u kojem se tale metali od 1370 do 1530 stupnja Celzijeva… Zar ne bi tolika temperatura potpuno uništila satelite? Dakle, ili termosfera nema temperaturu od 2482°C ili sateliti nikad ne dosegnu termosferu – a tvrdi se da dosegnu ili ni sateliti niti termosfera ne postoje…Gdje je sav svemirski otpad?!… ‘Znanstvena zajednica’ bi morala razjasniti ovu priču ili… Čitaj više »