Kombinacija suše i ekstremne vrućine, koja se istodobno obruši na šumu, čini više štete nego zbroj pojedinačnih nepogoda, a jedino što taj udarac može ublažiti jest raznolikost vrsta drveća.
Studija objavljena u časopisu Nature Communications obuhvatila je podatke s čak 88.116 šumskih ploha diljem Sjedinjenih Država, a analiza satelitskih snimki i inventurnih podataka pokazala je da su šume s većim brojem vrsta drveća otpornije na složene klimatske ekstreme te se nakon njih brže oporavljaju.
Istraživanje je predvodilo Sveučilište u Pekingu, a u međunarodnom timu znanstvenika sudjelovala je i dr. Hannah White sa sveučilišta Anglia Ruskin. Dok su ranije studije uglavnom promatrale učinke pojedinačnih događaja poput toplinskih valova ili suše, stvarnost je složenija – ekstremni vremenski uvjeti rijetko dolaze sami.
Kad se nepogode udruže
Kada se ekstremna vrućina i poremećaj vlage pojave istodobno, njihovi se učinci pojačavaju. Vrućina pojačava sušu ubrzavajući isparavanje i pogoršavajući vodni stres, dok kombinacija topline i prekomjerne vlage uzrokuje natopljeno tlo, hipoksiju i oštećenje korijena.
Na svim analiziranim plohama, složeni ekstremi topline i vlage dogodili su se barem jednom između 2001. i 2020. godine. Rezultati pokazuju da šume izložene tim kombiniranim udarima pokazuju slabiju otpornost i sporije se oporavljaju nego kad su suočene s pojedinačnim klimatskim događajima.
No ključni nalaz studije jest da raznolikost vrsta djeluje poput „biološkog osiguranja” – plohe s većom raznolikošću drveća zabilježile su manji pad produktivnosti tijekom složenih ekstrema i uspješnije su se oporavile nakon njih.
Lekcija za budućnost
Postavlja se pitanje koje istraživači nisu izravno postavili: ako raznolikost vrsta toliko pomaže šumama, zašto se u gospodarenju šumama i dalje preferiraju monokulture? Monokulturne sadnje, česte u komercijalne svrhe, upravo su najranjivije na složene klimatske ekstreme koji postaju sve učestaliji.
Ovi nalazi imaju izravne implikacije na projekcije ugljičnog ciklusa jer šume koje se slabije oporavljaju manje ugljika i vežu. Dr. White upozorava da su šume među najproduktivnijim ekosustavima na Zemlji, ali su sve izloženije sve češćim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim prilikama.
Umjesto fokusiranja na pojedinačne nepogode, znanost i politika morat će uzeti u obzir kombinirane učinke – a priroda nam već pokazuje rješenje u vlastitoj raznolikosti.
To je avstrijski kmet Sepp Holzer, pogosto imenovan “Dalajlama permakulture”, je pionir in inovator v svetu trajnostnega kmetovanja. Njegova filozofija in prakse., že zdavnaj ugotovil. Bil je tudi denarno kaznovan, ker ni pristal, da bi v svojem gozdu, sadil samo monokulturo-to je smreko ali jelko, ob obali pa bore, kot so jih v enem obdobju forsirali povsod po Evropi. Imel je mešani gozd in ko so drugim gozdove uničevali škodljivci in neurja, on ni imel nobene škode. Srčno priporočam vsem kmetom in tudi vrtičkarjem, da si prečitajo njegove knjige in pogledajo kratke posnetke. Sepp Holzer, ki ga je obiskalo že stotine slovenskih vrtičkarjev in kmetov, na višini 1000-1500m ob povprečni letni temperaturi 4.2 ºC goji breskve, češnje, kivi, marelice, buče, krompir in številne druge vrste sadja in zelenjave. Karizmatični “uporni kmet” je ena vodilnih osebnosti na področju alternativnega kmetovanja in pionir permakulture, ki ga občudujejo strokovnjaki in posnemajo tisoči kmetov… Čitaj više »