Drveni stup iz jezera Arendsee mijenja sliku o kamenom dobu

Drveni stup iz njemačkog jezera Arendsee mogao bi srušiti udžbeničku sliku o tome kada su ljudi u srednjoj Europi prestali biti nomadi.

Podvodna arheološka istraživanja u jezeru Arendsee, u okrugu Altmarkkreis Salzwedel u Saskoj-Anhaltu, traju već godinama. Do sada su pažnju privukli neolitske ribarske pregrade, visokosrednjovjekovna teglenica i kasnosrednjovjekovni izdubljeni kanu. Prošlog ljeta istraživači Državnog zavoda za upravljanje baštinom i arheologiju Saske-Anhalt otključali su još jednu tajnu tog jezera.

Novi nalazi datiraju oko 10.500 godina unatrag, u vrijeme kada ljudi još nisu bili trajno naseljeni nego su živjeli od lova, sakupljanja i ribolova. Riječ je o razdoblju koje arheolozi nazivaju mezolitikom, srednjim kamenim dobom. U tom je vremenu živio i poznati šaman iz Bad Dürrenberga, a postoje dokazi da su ljudi već tada boravili na obalama jezera Arendsee.

Jezero koje tone čuva ono što druga jezera gube

Zbog geološke posebnosti jezera, tragovi naselja iz tog doba, kao i nekadašnja obala, iznimno su dobro očuvani. Za razliku od drugih kopnenih voda koje tijekom tisućljeća polako zamuljuju, dno Arendseea polako tone zbog geoloških procesa vezanih uz solni dom ispod jezera. Zbog toga mezolitski nalazi danas leže pod tankim slojem sedimenta na dubini od približno 20 metara i izuzetno su dobro sačuvani.

„Osim uobičajenih nalaza iz tog razdoblja, poput kamenog oruđa ili životinjskih kostiju, naši su ronioci uspjeli izvaditi spektakularne komade drva, koji su iz tog doba preživjeli samo u rijetkim slučajevima”, objasnio je državni arheolog Harald Meller. „Nalazi bacaju potpuno novo svjetlo na mezolitik, za koji su tragovi gradnje u srednjoj Njemačkoj dosad bili poznati samo u obliku promjena boje tla.”

Prema prvim nalazima, stup visok 1,60 metara s tragovima sječe i cijepane daske duge do 1,30 metara mogli bi biti ostaci arhitektonskih struktura. Je li riječ o ostacima koliba ili o nekim posve nepoznatim drvenim konstrukcijama, predmet je tekućih i budućih istraživanja.

Tri tisuće godina prije prvih farmera

„Ako su trajne zgrade ili intenzivno obrađeni životni prostori postojali već prije 10.500 godina, dakle 3.000 godina prije dolaska prvih farmera s njihovim dugim kućama u srednju Europu, to bi imalo dalekosežne posljedice ne samo za naše razumijevanje lovaca-sakupljača nego i za podrijetlo suvremenih kulturnih krajolika”, rekao je Marcel Weiß, voditelj projekta pri Državnom zavodu Saske-Anhalt.

Do sada se temeljna preobrazba prirodnog okoliša u kulturni krajolik povezivala s prvim farmerima koji su u srednju Njemačku doselili oko 5500. godine prije Krista. Novi nalazi tu granicu pomiču daleko unatrag i dovode u pitanje udžbeničku podjelu na „divlje” lovce-sakupljače i „napredne” poljoprivrednike.

Nakon otkrića lokaliteta u proljeće 2026. istraživači su izvadili dodatne uzorke i pojedinačne nalaze kako bi utvrdili opseg i starost nalazišta. U drugoj kampanji, u suradnji s institutom Fraunhofer IOSB-AST iz Ilmenaua, provedeno je sonarsko skeniranje visoke rezolucije pomoću daljinski upravljanog podvodnog robota kako bi se dokumentirale konture nekadašnje obale. Precizan položaj svakog nalaza omogućuje istraživačima da ocrtaju potencijalna arheološka nalazišta i planiraju buduća podvodna istraživanja.