SAD prijete sankcijama svim europskim tvrtkama koje su dio “Sjevernog toka 2”

Embargo, sankcije i carine su, kao što smo vidjeli iz najnovije najave uvođenja sankcija svim zemljama koju budu kupovale iransku naftu i Turskoj ako stekne ruske sustave S-400, postale jedino oružje kojim Washington pokušava očuvati svoju hegemoniju u svijetu. Međutim, te su se mjere ranije primjenjivale protiv neprijatelja, a sada se istima prijeti i “saveznicima”.

Samo dan nakon prijetnje sankcijama Turskoj, Washington je sankcijama zaprijetio europskim kompanijama koje sudjeluju u projektu “Sjeverni tok 2”. O ovom se prijedlogu raspravljalo početkom svibnja, ali Winand von Petersdorff-Campen za Frankfurter Allgemeine Zeitung iz Washingtona izvještava da je spremno pet različitih scenarija za kažnjavanje europskih kompanija koje sudjeluju u rusko-njemačkom projektu.

Kada su postali svjesni ozbiljnosti Trumpove namjere da nametne sankcije protiv kompanija koje sudjeluju u projektu “Sjeverni tok  2” u uredima europskim tvrtki i kancelarijama njihovih vlada je porasla zabrinutost piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Winand von Petersdorff javlja kako je na Svjetskoj konferenciji o plinu visoki dužnosnik američkog State Departmenta, potvrdio da je vlada predstavila je nekoliko prijedloga za uvođenje spomenutih sankcija.

“Sjeverni tok 2” je trn u oku vlade Donalda Trumpa i Bijela kuća želi omesti izgradnju ruskog plinovoda. Štoviše, Amerikanci mi čak mogli nametnuti sankcije protiv europskih tvrtki koje sudjeluju u projektu”, piše njemački list.

Od dana kada je američki časopis Foreign Policy izvijestio o namjeri tima američkog predsjednika da im nametne sankcije, uredi europskih tvrtki, ali i vlada odakle potječu, puni su uznemirenosti”, navodi Frankfurter Allgemeine.

“Sada je na Svjetskoj konferenciji o plinu u Washingtonu visoki dužnosnik američkog State Departmenta potvrdio da je uprava predstavila nekoliko nacrta sankcija protiv tvrtki koje sudjeluju u izgradnji plinovoda konferenciji”, kaže Winand von Petersdorff.

List podsjeća da je istim slijedom događaja Donald Trump nedavno najavio jednostrano povlačenje Sjedinjenih Država iz iranskog nuklearnog sporazuma i oživljavanje sankcija protiv Teherana, što se na kraju i dogodilo, stoga nema razloga za sumnjati da će isto učiniti i u slučaju plinovoda “Sjeverni tok 2”.

“Nakon iranskog slučaja je mnogima postalo jasno što se događa kada SAD nešto najave i da to nije šala. Kompanijama koje imaju vrijedne poslovne interese sa Sjedinjenim Američkim Državama je bolje da se pridržavaju uputa iz Washingtona”,  naglašava Frankfurter Allgemeine, iako se ova poruka prije može nazvati ucjenom, nikako “uputom” saveznika i poslovnog partnera.

Ako se vlada Donalda Trumpa ne šali, a čini se da to nije slučaj, američke sankcije će pogoditi pet europskih tvrtki koje sudjeluju u izgradnji plinovoda “Sjeverni tok 2”. To su njemački Wintershall i Uniper, austrijski OMW, nizozemski Royal Dutch Shell, kao i francuski Engie.

Međutim, stručnjak Tim Luongo smatra kako to neće biti tako lako kao u slučaju Kube, Irana, Venezuele ili drugih zemalja i kompanija koje su pod američkim sankcijama.

Luongo priznaje da se SAD snažno suprotstavljaju projektu, navodno zbog “europske energetske sigurnosti”, budući da će “Sjeverni tok 2” dodatno povećati europske energetske sustave o ruskom Gazpromu.

Američki vazali, kao što su Poljska i baltičke države, prvenstveno Litva, neumorno su radili na zaustavljanju projekta. No, najnovija izjava američkog State Departmenta jasno pokazuje da je zaustavljanje izgradnje “Sjevernog toka 2” jedan od najvećih prioriteta američke politike.

“Sve je na stolu. Trumpova uprava vodi cijeli vladin pristup u zaustavljanju projekta “Sjeverni tok 2”, ranije je za Foreign Policy rekao izvor iz Bijele kuće.

Prošlog ljeta je Kongres odobrio takozvani “Zakon o suprotstavljanju američkim neprijateljima putem sankcija” (CAATSA). Zakonodavci su tim zakonom ovlastili Bijelu kuću da uvodi kaznene mjere protiv sudionika energetskog projekta koji u ovaj projekt ulažu više od 5 milijuna dolara.

“Jasno nam je da se tvrtke koje rade u ruskom sektoru izvoza energenata  bave poslovima koje nose rizik sankcija”, izjavila je tada glasnogovornica State Departmenta za medije.

Od 2014. godine se Rusiji sankcije nameću navodno zbog Krima, a sada se SAD i Europska unija igraju politikom sile nad budućim europskim plinskim projektom kojim Gazprom pokušava izbjeći problematičnu Ukrajinom i svoj uništeni odnos s ukrajinskim Naftogazom.

Ne ulazeći detaljno u povijest situacije, koja je prilično dobro pojašnjena, Gazprom je prevladao svaku prepreku kako bi riješio ne samo problematična pitanja s pravilima EU koja se mijenjaju na tržištu energije. Projekt je uklonio sve pravne izazove i izdane su sve potrebne dozvole za izgradnju, čak i od zemalja kroz čije vode treba položiti plinovod.

Jedini put koji je ostao protivnicima projekta jest primjena velikih političkih i ekonomskih pritisaka na svoje partnere u EU. Međutim, Europska unija, posebice Njemačka, koja svim silama želi ovaj projekt, nisu Kuba, Venezuela ili Iran, kako sugerira Winand von Petersdorff, jer ove i druge zemlje godinama trpe američki embargo i razne oblike sankcija. Bijela kuća je već ušla u prvu fazu trgovinskog rata s Europskom unijom zbog carina na uvoz čelika i aluminija, a uvođenje sankcija Wintershallu, Uniperu, OMW-u, Royal Dutch Shellu i Engieu se može smatrati objavom ekonomskog rata “saveznicima” u NATO paktu u takozvanom “zapadnom svijetu”.

Ako Trumpova uprava to učini, bez sumnje nas očekuje novo i vrlo napeto razdoblje u odnosima između EU i Berlina s Washingtonom.

Washington prijeti cijelom svijetu: “Ne smijete uvoziti iransku naftu”

Ako Turska stekne ruske S-400, SAD će je sankcionirati po zakonu CAATSA

FAZ